Mitropolit crnogorsko-primorski SPC u Crnoj Gori, Joanikije, kazao je 18. septembra da je obaveza crkve da se zalaže za uvođenje vjeronauke u školama jer, kako je za beogradski dnevni list Politika izjavio, „nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja“.

Pitanje vjeronauke u školama u Crnoj Gori je sve samo ne obrazovno-religijsko budući da se SPC ovdje ponaša više kao politička nego kao vjerska organizacija, smatra Milica Kovačević:

„Zato što ne vidim kako bi se ova vjerska indoktrinacija u javnim školama, u jednoj sekularnoj, multivjerskoj, multietničkoj državi mogla posmatrati samo kao pitanje slobode vjeroispovjesti. Ovo više djeluje kao ispunjenje nečijih političkih ambicija ili višedecenijskih političkih fantazija.“

Joanikije je dalje kazao kako nema razloga da ne vjeruje u to da će premijer Zdravko Krivokapić potpisati usaglašenu verziju Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Beogradu, u kojem je obuhvaćeno i pitanje vjeronauke u školama.

Podgorički dnevni list Vijesti je 13. septembra objavio nacrt Temeljnog ugovora između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, gdje se u članu 16 navodi da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica.

Vlada Crne Gore je odmah nakon formiranja usvojila Zakon o slobodi vjeroispovjesti, po mjeri SPC. Izlazeći u susret SPC-u, Vlada i premijer Krivokapić su, bez obzira na proteste 5. septembra, organizovali uz pomoć policije ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru.

Kovačević kaže da Vlada Crne Gore ispunjava zahtjeve i želje crkve.

„Sasvim je legitimno zapitati se da li je sve to što crkva traži upereno protiv crnogorske države, njenog identiteta i građanskog koncepta države, njene šarolike etničke i vjerske i kulturne slike. Ja bih dodala i pitanje da li su ti zahtjevi upereni i protiv zdravog razuma“, naglašava Kovačević.

Premijer Zdravko Krivokapić se još nije oglasio povodom inicijative o uvođenju vjeronauke u školama. Trenutno se sa ministrom poljoprivrede Aleksandrom Stijovićem nalazi na višednevnom hodočašću na Svetoj gori.

Razlog za nove podjele?

Kristina Mihajlović iz udruženja „Roditelji“ kaže za RSE da vjeronauci nije mjesto u školama. Kao razlog navodi duboke podjele u crnogorskom društvu koje bi, kako kaže, uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem samo dodatno produbilo.

„Mislim da u ovom trenutku Crna Gora ima mnogo ozbiljnijih problema u sistemu obrazovanja i priča o vjeronauci u školama joj ne treba ni sada ni u budućnosti. Iz prostog razloga što smo mi kao društvo podijeljeni po svim šavovima a ovo pitanje bi te podjele još više usložilo i skrenulo fokus sa mnogo važnijih tema koje opterećuju crnogorsko obrazovanje.“

Strah od produbljivanja podjela u crnogorskom društvu nije jedini razlog zašto ne bi trebalo uvoditi vjeronauku u sistem obrazovanja, ističe Mihajlović:

„Smatramo da vjeronauka i sve ono što porodice smatraju da njihova djeca treba da znaju o tome treba da se ispuni kroz različite modele unutar samih vjerskih zajednica, a ne nikako kroz zvaničan sistem obrazovanja.“

Zašto je opozicija protiv?

Reagujući na zalaganje SPC o uvođenju vjeronauke u škole, iz opozicione Demokratske partije socijalista su poručili da Crnoj Gori ne treba „tzv. vjeronauka, već nauka i digitalizacija“.

Poslanica DPS-a i bivša ministarka nauke Sanja Damjanović je na Tviteru napisala da „mladi u Crnoj Gori ne žele da budu robovi prošlosti već dio napredne Evrope“.

Njena partijska koleginica Aleksandra Vuković je napisala da je „Vlada Crne Gore ugovorena u crkvi, ali crkva ne bi trebalo da uređuje rad naše kvazivlade“.

„Zaustavimo ih Ustavom“, napisala je Vuković na Tviteru.

Crna Gora je po Ustavu (član 14.) sekularna država, a vjerske zajednice svoje djelovanje po zakonu ne mogu obavljati u državnim institucijama, niti bi smjele biti subvencionirane i finansirane iz državnog budžeta.

Sve osnovne škole i gotovo sve srednje škole u Crnoj Gori su javne ustanove, odnosno državne.

Hoće li ‘apostoli’ progurati vjeronauku u školama?

Nakon što je avgusta prošle godine smijenjena vlast, Crna Gora je dobila Vladu blisku SPC.

Naime, nakon osvajanja vlasti tri liste predvođene prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokret URA u decembru prošle godine izglasale su Vladu premijera Zdravka Kriovkapića kojeg je predložila SPC.

Vlada trenutno ima 11 ministara od kojih je dio što rodbinski, što ideološki blizak SPC. Pri izboru Vlade sam Krivokapić je ministre nazvao apostolima.

Digitalni forenzički centar je 16. septembra je u okviru studije o uticaju Rusije u Crnoj Gori, između ostalog objavio i šemu koja prikazuje kako su pojedini članovi Vlade povezani sa SPC u Crnoj Gori a SPC sa ruskom patrijaršijom koja je, kako navode u funkciji zvaničnog Kremlja.

I bivši ministar pravde Vladimir Leposavić, koji je smijenjen u junu ove godine zbog negiranja genocida u Srebrenici, prije dolaska na ministarsku funkciju bio je pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske SPC.

Uvođenje vjeronauke u školama bi dovelo do prelivanja sve dubljih etničkih podjela sa odraslih na djecu, kažu iz udruženja „Roditelji“, komentarišući zalaganje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori za uvođenje tog predmeta u obrazovni sistem.

„To je alarm za društvo i roditelje, ona ‘crvena lampica’ u smislu šta bi moglo da se dogodi uvođenjem vjeronauke u školama. Imali bismo situaciju u kojoj bi podjele odraslih postale i podjele među djecom gdje bi jedni druge gledali drugačije. To ne smijemo dozvoliti“, poručuje u izjavi za Radio Slobodna Evropa direktorka udruženja Kristina Mihajlović.

Stari zahtjev

Nije prvi put da iz SPC traže uvođenje vjeronauke u crnogorskim školama.

Naime, bivši mitropolit Amfilohije je 2016. godine izjavio da je pravo na vjersku nastavu u školama “zagarantovano svim važećim međunarodno pravnim aktima o ljudskim slobodama i pravima”.

No, za vrijeme vladavine DPS, koji je vladao tri decenije, odnosno do avgusta prošle godine, te inicijative nijesu prihvatane.

Amfilohije je u novembru prošle godine preminuo od posljedica korona virusa, a na njegovo mjesto je došao Joanikije.

U Srbiji, sjedištu SPC, vjeronauka i građansko vaspitanje su obavezni izborni predmeti već 20 godina. To što su obavezni izborni predmeti u praksu znači da dijete, osnovac ili srednjoškolac, mora da se opredijeli za jedan od ta dva predmeta.