MANDIĆ ZA GODINU ZARADIO 28.000 EURA

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić u svom najnovijem imovinskom kartonu prijavio je širok spektar imovine i prihoda. Njegova godišnja zarada iznosi oko 28 hiljada eura, uz dodatnih 6.650 eura varijabilnog dijela. Uz to, evidentirao je 13.500 eura gotovine, kao i značajnu nepokretnu imovinu – stan od 90 kvadrata koji je naslijedio, voćnjake površine 2.580 kvadratnih metara i livade od preko 4.000 kvadrata. Prijavljeni su i udjeli u kućama i zemljištu, dok su u kartonu obuhvaćeni i prihodi članova njegove porodice, uključujući suprugu i kćerku.

Na prvi pogled, riječ je o relativno detaljnom prikazu imovine. Međutim, ključna razlika u odnosu na ranije izvještaje jeste činjenica da Mandić ovoga puta nije dao saglasnost Agenciji za sprečavanje korupcije za uvid u njegove bankarske račune. Time je javnost ostala uskraćena za informacije o stvarnim finansijskim tokovima – prilivima, odlivima i eventualnim transakcijama koje bi mogle dati potpuniju sliku o njegovom imovinskom stanju.

ŠUKOVIĆ PRIJAVIO PREKO 100.000 EURA GOTOVINE

Sličan obrazac vidljiv je i kod šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Njegov imovinski karton pokazuje značajnu finansijsku i materijalnu osnovu – prijavio je čak 102.000 eura gotovine, kao i vlasništvo nad kućom, stanom i pomoćnim objektima. Uz to, evidentirani su i drugi oblici imovine, uključujući akcije i zemljište.

U izvještaju Agencije za sprečavanje korupcije navodi se da je Šuković za pet mjeseci prihodovao i 1980 eura na ime članstva u Komisiji za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu medija. U kartonu je navedeno da je Šukovićevo članstvo u toj Komisiji prestalo u junu 2025. godine.

Šuković je, kako to proizilazi iz izvještaja, prijavio i kuću od 144 metara kvadratnih i garažu od 32 metra kvadratna koje je dobio nasljedstvom 2010. godine. Osim kuće, i garaže prijavio je i pomoćni objekat od 29 metara kvadratnih a osnov sticanja piše „gradnja“. On je, kako piše, naslijedio livadu i njivu od 500 metara kvadratnih odnosno 482 metra kvadratna. Njegova supruga Biljana Šuković je vlasnica stana od 98 metara kvadratnih koji je kupila 2022. godine ali i garaže od 19 metara kvadratnih a osnov sticanja je, kako piše, „razmjena“

Prvi čovjek SPO prijavio je i da posjeduje tri pištolja – kolt i „smith wesson“ je kupio, dok je pištolj „steyr“ dobio na poklon. On je, prema podacima ASK- a, vlasnik vozila „škoda“ ali i vlasnik 10000 akcija u ZIF EUROFONDU.

Međutim, uprkos visokom iznosu prijavljene gotovine, Šuković znakovito takođe nije dozvolio uvid u bankarske račune.

Ovakav potez dodatno dobija na težini u kontekstu ranijih kontroverzi koje su pratile njegovo ime. U javnosti su se pojavljivali podaci o sumnjivim finansijskim transakcijama i poslovima povezanim sa članovima njegove porodice, uključujući kupovinu i prodaju stanova i isplate u gotovini. Iako su ti navodi bili predmet krivičnih prijava, Specijalno državno tužilaštvo ih je odbacilo nakon kratkog postupka, bez detaljnijeg obrazloženja.

NOVOVIĆ NE DA UVID U BANKARSKE RAČUNE

Upravo tu se otvara treći nivo problema – uloga Specijalnog državnog tužilaštva i njegovog rukovodstva.

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, njegov zamjenik Miloš Šoškić, portparol SDT-a Vukas Radonjić – nijesu dali saglasnost o pristupu na račune bankarskih i drugih finansijskih organizacija.

Za razliku od te tajne, poznati su prijavljeni godišnji prihodi prvog čovjeka SDT-a i njegove supruge.

KARTON NOVOVIĆA

Glavni specijalni tužilac i njegova supruga Lidija Novović, sutkinja Upravnog suda Crne Gore, prošle godine prihodovali su ukupno 81.167 eura. Iz državne kase im je isplaćeno 80.537 eura za plate i dnevnice, dok je 630 eura Novoviću na račun pristiglo na ime rente.

Vladimir Novović je od rada u SDT-u prihodovao ukupno 46.150 eura, dok je od članstva u Savjetu za vladavinu prava i Programskom odboru Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu zaradio 9.658 tokom 2025. On je i jedini vlasnik stana od 69 kvadrata koji je stekao kupovinom.  

TUŽIOCI U PROCESU U KOM SU TARGETIRANI MEDIJI NE DAJU UVID U BANKARSKE RAČUNE

Specijalni tužioci koji vode proces koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, nekadašnjeg šefa kontraobavještajne zaštite u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Draga Spičanovića, nekadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića, policajca Vladana Lazovića i više državne tužiteljke Andrijane Nastić, u kom su targerirani mediji, prate praksu svog šefa Vladimira Novovića.

Specijalni tužioci Jovan Vukotić i Miroslav Turković takođe nijesu dozvolili ASK-u pristup njihovim bankarskim računima i transakcijama.

Jovan Vukotić, državni tužilac od 2022. godine, prijavio je mjesečna primanja koja variraju od oko 2.800 do preko 4.200 eura. Njegovi prihodi su dominantno vezani za osnovnu funkciju, uz povremene zakonske naknade. U ukupnom zbiru, riječ je o stabilnim primanjima koja se kreću oko tri do tri i po hiljade eura mjesečno.

Za razliku od toga, njegova imovina izaziva dodatnu pažnju. Vukotić je prijavio dva automobila, ali i čak četiri komada vatrenog oružja: CZ 457 LUX, BERGARA B14, BENELLI M2 i GLOCK 43X. Sva su nabavljena u periodu od 2023. do 2025. godine, i to kupovinom. Pored toga, posjeduje i gotovinu od 10.050 eura.

Njegova zaduženja su relativno skromna – nekoliko hiljada eura po osnovu kredita i dozvoljenih minusa – dok supruga ostvaruje stabilna primanja kao vaspitačica, u rasponu od oko 900 do 1.000 eura mjesečno.

Sa druge strane, Miroslav Turković, specijalni tužilac još od 2010. godine, pored osnovne plate od oko 2.500 do 3.400 eura, ostvaruje i značajne dodatne prihode. Kroz angažmane u Tužilačkom savjetu, komisijama i drugim tijelima, njegovi mjesečni prihodi često prelaze 3.000, pa i 4.000 eura.

Turković je prijavio vlasništvo nad stanom od 71 kvadrat, kupljenim 2018. godine, kao i motocikl i dva starija vozila. Za razliku od Vukotića, nema prijavljene značajne gotovine.

Međutim, ono što se izdvaja jeste nivo zaduženosti. Turković ima stambeni kredit sa preostalim dugom od gotovo 44.000 eura, uz dodatne obaveze po gotovinskom kreditu i kreditnim karticama, što ukupno predstavlja značajan finansijski teret.

Uprkos detaljno prijavljenim prihodima i imovini, oba tužioca su u svojim izvještajima navela da nijesu dali saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija. Time je onemogućen uvid u njihove stvarne finansijske tokove, uključujući eventualne dodatne prihode ili transakcije koje nijesu obuhvaćene prijavama.

RADONJIĆI – TRI STANA

Interesantno je pogledati i imovinski karton portparola SDT-a Vukasa Radonjića, čovjeka koji se najčešće oglašava u ime Specijalnog državnog tužilaštva.  

Portparol Specijalnog državnog tužilaštva prihodovao je u prošloj godini od zarade, honorara za predavanja u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, kao i predavanja na Policijskoj akademiji u Danilovgradu ukupno 38.802 eura.

Njegova supruga Bisera Radonjić, od plate kao tužiteljka u Osnovnom tužilaštvu u Podgorici i od zakupa prijavila je ukupan prihod od 22.348 eura.

Bračni par Radonjić posjeduje tri stana: dva od po 88 metara i stan od 61 kvadratni metar.

U takvom ambijentu, činjenica da pojedini tužioci i funkcioneri iz bezbjednosnog sektora, povezani sa radom SDT-a, takođe ne dozvoljavaju uvid u bankarske račune dodatno pojačava sumnje. Jer upravo su bankarski podaci ključni za utvrđivanje porijekla novca, eventualnih skrivenih prihoda i veza sa spornim poslovima, štp predstavlja baš ono čime se revnosno bave tužioci SDT-a. Bez tih podataka, imovinski kartoni ostaju ograničeni na formalni prikaz – listu nekretnina i gotovine koja ne govori ništa o tome kako je novac stečen niti kako se kreće.

Zbog toga se postavlja suštinsko pitanje: šta zapravo kriju oni koji odbijaju da otvore svoje bankarske račune za provjeru? Da li je riječ o pukom korišćenju zakonske mogućnosti ili o svjesnom izbjegavanju potpune transparentnosti? Jer, dok su nekretnine i gotovina vidljivi i relativno lako provjerljivi, bankarski računi predstavljaju prostor u kojem se odvija stvarni finansijski život – kroz transakcije, pozajmice, uplate i isplate koje mogu ukazati na nepravilnosti.

Zajednički imenitelj u slučajevima predsjednika Skupštine, šefa Specijalnog policijskog odjeljenja i tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva upravo je ta linija razdvajanja između formalne i suštinske transparentnosti. Imovina je prijavljena, ali bitni podaci bankarskih računa nijesu dostupni.

Zato pitanje više nije samo šta piše u imovinskim kartonima, već šta u njima nedostaje. A upravo ono što nedostaje – uvid u račune i transakcije – moglo bi dati odgovor na pitanje šta se zaista krije iza prijavljene imovine, ljudi koji su među najmoćnijima u državi.