Crna Gora je ako nijeste znali među vodećim zemljama u svijetu po broju zaraženih i po broju preminulih od koronavirusa. Slike koje kruže društvenim mrežama da se u COVID centrima ne poštuju pravila te da ljudi nemaju kulturu čekanja u redovima za testiranje, pokazatelj su da mnogi i dalje ne shvataju koliko je ovaj virus smrtonosan. Brojne “teorije zavjere”, kod mnogih naših građana su i dalje aktivne i pored činjenice da je svakim danom sve više zaraženih, a smrtnost među mlađom populacijom, alarmantna.

Sa doktorkom medicine Marijanom Simonović razgovarali smo o trenutnoj situaciji u Covid centrima da li se povećao broj ljudi koji se testiraju, sa čim se sve zdrastveni radnici suočavaju i koje terapije primaju oboljeli.

“U COVID centru Stari Aerodrom se rade brzi testovi, a po potrebi upućujemo u IJZ gdje se rade PCR testiranja. Zahvaljujući dispečerskom centru u okviru COVID centra Stari Aerodrom broj ljudi koji se javljaju i koji mogu biti upućeni na testiranje je znatno povećan. U prosjeku se na ovaj način, dnevno obavi oko 350 testiranja”, kaže Simonović dodajući da je
u odnosu na trenutni broj oboljelih, stanje u COVID centru je zadovoljavajuće.

“Ovakav način organizacije nam je omogućio da pacijent bude praćen od strane ljekara tokom cijelog perioda trajanja bolesti. Ukoliko postoji potreba, pregled u ambulanti se zakazuje istog ili eventualno drugog dana od javljanja pacijenta.

Hitni pacijenti bivaju pregledani odmah i po potrebi upućeni na bolničko liječenje. Na terenu postoje ekipe ljekara koja svakodnevno obilaze građane koji nijesu u stanju da dođu u COVID centar”.

Poređenja radi Simonović kaže da u zemljama EU i u zemljama okruženja na prvi pregled se čeka 3-4 dana. “Sama ta činjenica govori u prilog tome da je naš model organizacije, pregleda i praćenja pacijenata više nego zadovoljavajući. Što se tiče starosnih grupa, u odnosu na prethodni period, primjetan je veći broj mlađe populacije”, objašnjava.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2194. Danas u Crnoj Gori od ovog virusa umiru dvadesetogodišnjaci.

Incedenti i agresivnost pacijenata prema medicinskom osoblju zabrinjava

“Desilo se nekoliko manjih incidenata o kojima su obaviješteni nadležni organi koji su u tim situacijama preduzeli odgovarajuće mjere”, odgovara na ovo naše pitanje doktorka te dodaje:

“Ono što sve nas dodatno zabrinjava i još više otežava posao zdravstvenih radnika  je primijećena povećana agresivnost pacijenata u odnosu na medicinsko osoblje. Ovo važi za sve Domove zdravlja ne samo za COVID centar. Medicinsko osoblje COVID centra radi sa svega dva slobodna dana u mjesecu što je zaista veliki napor koji se ulaže da bi se pacijentima pomoglo na najbolji mogući način”.

Na naše pitanje kako funcioniše rad u dispečerskom centru i kako je moguće zakazati pregled Simonović objašnjava:

“U dispečerskom centru sve linije su trenutno aktivne i dnevno se odgovori na oko 1200 – 1300 poziva. Zakazivanje pregleda u COVID ambulanti se obavlja isključivo preko ljekara dispečera pozivom na broj 020 22 77 22. Oni koji to ne urade, dolaze kao nezakazani ispred COVID centra i tu čekaju na pregled. Želim da naglasim da svi koji dođu budu pregledani”.

Preko 80 odsto onih koji su na bolničkom liječenju su nevakcinisani.

Vakcinacija djece

IJZ je pozvao na vakcinaciju djece od 12 do 17 godina sa prethodnim oboljenjima, a za ostalu preporučuju imunizaciju uz konsultaciju s pedijatrom i saglasnost roditelja ili staratelja.

“Vakcinacija djece, po preporukama Nacionalne komisije je u toku. U pitanju su djeca od 12 + godina. Mogu doći u prisustvu roditelja sa ili bez potvrde pedijatra“, odgovara doktorka.

Vakcinacija je besplatna dok pacijenti oboljeli od kovida, terapiju primaju preko Centralne apoteke DZ.

“Pacijenti primaju odgovarajuću terapiju koju ljekar odredi nakon pregleda. Svi pacijenti, bilo da su pregledani u privatnom sektoru, Kliničkom Centru ili od strane ljekara u COVID centru, primaju terapiju preko Centralne apoteke DZ.

Desi se da u jednoj smjeni, eventualno jednom danu, nestane nekog od ljekova kojima se tretiraju COVID pacijenti. Zahvaljujući brzoj reakciji svih službi koje učestvuju u nabavci i distribuciji ovakve situacije se rješavaju u najkraćem mogućem roku“, napominje Simonović.

U periodu od kada je detektovan delta soj u Crnoj Gori, od ukupnog broja potvrđenih slučajeva, najveći procenat oboljelih je registrovan u dobnoj grupi od 30 do 39 godina, zatim u dobnoj grupi od 40 – 49 godina i dobnoj grupi od 20 do 29 godina. Oni čine 50 odsto od ukupnog broja oboljelih za ovaj period, kazao je nedavnodirektor IJZCG dr Igor Galić.

Delta soj je i dalje dominantan u Crnoj Gori, kao i u svijetu, ali on evoluira, podaci su IJZCG. Na koji način se odražava na pacijente odgovora nam doktorka.

“Ovaj soj virusa se znatno lakše i brže prenosi. Po svim raspoloživim podacima, kod pojedinca povećava šansu za hospitalizacijom za oko 40%.

Takođe, ono što je evidentno je da svi koji su vakcinisani imaju znatno lakšu kliničku sliku”, objasnila je doktorka Simonović.

Privatno liječenje od kovida i do više stotina eura!

Naš sagovornik koji se odlučio za privatno liječenje od kovida, koji je dobio 20 dana nakon revakcine, ispričao nam je svoje iskustvo sa virusom i koliko koštalo liječenje.

“Nakon par dana što je supruga bila pozitivna par dana, treći dan po testiranju, na insistiranje prijatelja koji radi u zdravstvu, sam otišao u covid centar oko 11 časova ujutro i bilo je 100 ljudi u redu. I predviđalo se čekanje od par sati da bi se došlo do doktora opšte prakse, koji dalje upućuje za nalaze koji se opet čekaju.

Ja sam se tada odlučio za privatni pregled, koji je koštao 30 eura, snimanje pluća takođe je stajalo 30 eura, nalazi kompletni takođr sa CRP- om i D-dimerom. Bio mi je početak upale pluća i primao sam infuziju pet dana, nakon toga je CRP pao i sve je bilo u redu. Nakon završetka terapije, par dana sam se umarao i teško išao uz stepenice, ali ništa strašno“, naveo nam je.

Na naše pitanje koliko ga je koštalo liječenje odgovor nas je “blago šokirao”…

“Ukratko sa svim vitaminima pegledima i terapijama za nas dvoje koji smo bili “lakši slučajevi” koji su primali terapiju, je bio tačno 700 eura uz napomenu da smo sve privatno koristili. Terapija je bila Longacef, Urbazon, Cardiopirin i brojni vitamini”, naveo je.

Samoinicijativno testiranje u privatnim laboratorijama po procedurama koje definiše svaka laboratorija sama za sebe (brzi antigen testovi, PCR testovi, serološki testovi) koštaju od 15 do 50 eura. Brzi PCR test je od 15 do 20 eura, Cov-19 IgG (Spike) test se preporučuje za provjeru imunološkog statusa osoba koje su vakcinisane bilo kojom vrstom vakcine protiv SARS-CoV-2 je oko 20 eura, dok je PCR 50 eura.

Dakle ako se odlučite za privatno liječenje pripremite veću svotu novca pogotovo ako vas je više iz porodice zaraženo virusom.

Ljekovi i vitamini

Kako je svaki oboljeli priča za sebe tako se i terapije razlikuju, a ono što napominjem jeste da ni jedna terapija nije ista i da ni po kojim okolnostima ne pokušavate da liječite sami sebe ili da uzimate terapiju od drugih koji su zaraženi. Kontaktirajte ljekara jer oni najbolje znaju šta će vam prepisati.

Tokom prošle godine, u svjetskoj javnosti najčešće su pominjana tri lijeka za koja su stručnjaci smatrali da pomažu borbi protiv Kovida-19.

Jedan od njih je remdesivir, prije svega namijenjen liječenju hepatitisa C i respiratornog sincicijskog virusa.

Riječ je o antiviralnom lijeku, što znači da utiče na sposobnost korona virusa da se razvije unutar tijela. Deksametazon je prvi lijek koji je  ljudi koji boluju od korone. Riječ je o lijeku koji sprečava upale i smanjuje smrtnost ljudi koji su priključeni na respirator, a bolesni su duže od sedam dana.

Stručnjaci molnupiravir opisuju kao lijek koji budi nadu i koji bi mogao da utiče na tok pandemije. To je antivirusni lijek, koji zaustavlja replikacuju virusa u organizmu.

Tokom epidemije dosta se pričalo i o vitaminu D i C i raznim suplementima za jačanje imuniteta. Cijene ljekova su u zavisnosti od apoteke u kojima se prodaju.