Početkom dvadesetog vijeka Podgorica je dobila značajne promjene u prostoru, kaže Stevović, a grad čine stanovnici i sistem koji ga vodi, pa tako je i Podgorica danas potpuno drugačiji grad, dodaje on, nego što je to bila početkom, kako kaže, prošlog vijeka.

,,Svaki grad bi trebalo da bude planiran i ta  planiranja se vrše na četrdeset, dvadeset godina, ili u sličnim intervalima, što je dovoljno vremena da bi se na pravilan način određeni grad planirao, pa zato se i rade prostorno urbanistički planovi koji važe dvadeset godina. Moze da bude više ili manje, ali konkretno u nasem slucaju je to dvadeset godina i na osnovu prostorno urbanističkih planova lokalnih uprava, to su planovi koji tretiraju kompletne administrativne granice, ne samo Glavno grada Podgorice, nego i svih ostalih gradova Crne Gore, se rade detaljni planovi razrade, u skladu sa prostorno urbanističkim planom koji do detalja razvijaju prostorne aspekte određenog područja da bi na tom području moglo da se gradi”, rekao je Stevović.

Od nekadašnjeg stjecišta karavana turske uprave, podsjeća Stevović, počeo je da se razvija grad na lijevoj i desnoj,obali rijeke Morače, a u Prvom i Drugom svjetskom ratu je praktično, kako kaže, sravnjen sa zemljom.

,,Novi zamah koji je napravljen u SFRJ u poslijeratnim godinama je dominantno uticao na ono kako mi danas vidimo grad, jer razvijana je lijeva obala, to su ovi blokovi gdje su administrativni centri i dio stambenih višespratnih objekata velike gustoće sa centralnim trgom u sredini, to je tih devet blokova koji čine centralno jezgro grada i centar Podgorice, odnosno centar Crne Gore. Desnu obalu čine blokovi koje vidite od desne obale Morače pa na granici sa ulicom, koja je, čini mi se, Džordža Vašingtona, od Kliničkog centra. Kraj devedesetih godina, što se tiče urbaniteta Podgorice, ona nije postojala posle u dijelu gdje Vektra danas, ona nije postojala, blok gdje je danas hram, postojala je praznina u pejzažu prema bolnici, poslovni centar Kruševac, objekat Elektrodistribucije je bio jedini na toj parceli prije nego što se pojavila Vektra”, naglasio je Stevović.

Šezdesetih godina prošlog vijeka, podsjeća Stevović, naselje koji je danas Konik i Vrela ribnička nije postojalo, to je bila jedna velika, kako kaže, ledina i praznina.

,,Prednost Podgorice kao grada, i u teoriji grada, jeste to što u njenom srcu imamo dvije rijeke, ako malo dalje odemo to su i tri, imamo ušće Zete u Moraču na samom špicu gdje je Duklja, a ovamo imamo ušće Ribnice u Moraču. To je jedan divan pejzaž, prije nego što se ušlo u bilo kakvu vrstu građenja. S druge strane bilo kakvo planiranje i građenje u takvom pejzažu treba da bude pažljivo promatrano i sa dobrom strategijom da bi se razvijalo”, istakao je Stevović.

Sve što se planira i gradi, objašnjava on, svoj puni smisao će imati za dvadesetak godina i tada biti u potpunosti shvaćeno, naglašava arhitekta, zato je neophodno da se ima dobra strategija, jer planiranje nijesu samo obrisi objekata, ističe, nego su planiranje prije svega ljudi  i njihove potrebe.

Što se tiče projektovanja i planiranja, objašnjava Stevović, uvijek je u pitanju kompromis, jer se ne može desiti da apsolutno budu saglasne namjere jedne strane, dodaje on, ljudi koji će da žive i koriste taj prostor i u odnosu na, kako kaže, struku.

,,Donosioci odluka su iznad struke, oni biraju pravce razvoja. Struka je tu kao servis, koja sposobna da generiše čitav taj postupak i da da određeni rezultat i da ima određene potencijalne predloge razvoja, a onaj ko u stvari koji daje ključni odgovor i smjernicu, koji će od tih scenarija biti dalje razvijan, naravno, to su donosioci odluka, i zbog toga treba da veliku pažnju posvetiti  odlučivanju”, rekao je Stevović.

Treba pažljivo planirati u kom pravcu će se grad razvijati, poručuje Stevović, jer se grad razvio u industrijskom dijelu, a prije četrdesetak godina, podsjeća on, taj dio je bio opredjeljen za druge namjene.

,,U donošenju odluka treba biti pažljiv u kom pravcu će se razvijati taj urbani dio grada. Ako uzimamo primjere svjetskih metropola, kao što su Pariz, London ili Barselona, treba se sa njima porediti, ne treba stajati sa strane i gledati kao da mi sad tu nešto raduckamo. Treba ići u pravcu da se Podgorica podigne u odnosu na ono što jeste danas. Ja sam optimista što se toga tiče…Najbitnije je voditi računa o svim zdravstvenim aspektima, voditi računa da izgradnja stambenih blokova prati, odnosno čak ne da prati, nego da ispred stambenih blokova budu svi neophodni javni servisi da bi ti stambeni blokovi bili cjelishodni po pitanju funkcija, kao što su zdravstvene ustanove, kao što su sportske ustanove, institucije. Prije i jednih i drugih objekata neophodno je da infrastruktura prolazi prva, jer ako infrastruktura ne prolazi prva, a pod tim podrazumijevamo i struju i vodu  i kanalizaciju,internet,  sve ostale servise vi ne možete razvijati grad po planu”, poručio je Stevović.