Ivana Đoković iz nevladine organizacije (NVO) „Kompas“ iz Bara, koja se primarno bavi integracijom manjinskih grupa i podsticajem interkulturalizma u Crnoj Gori, podržala je ovu inicijativu i tim povodom je Pobjedi kazala da je međuvremenu važno uraditi nešto dobro za poštene građane, poljoprivrednike, seljake, za one koji nas hrane, ali i istinski se pobrinuti za položaj i uslove života za strane državljane.

“Pozivamo sve da podržimo listu domaćih proizvoda koji će biti prepoznati na rafovima marketa te samim tim i strancima, često otcijepljenim od lokalnog stanovništva. Da postane jasnije šta je proizvedeno u našoj zemlji”, poručila je ona u ime organizacije NVO „Kompas“.

Formirali grupu na Telegramu

Iz ove organizacije su nam kazali da bi bilo loše da se novim izmjenama i dopunama Zakona o strancima relokanti predstave kao protivnici građana kojima priliv velikog broja stranaca nikada nije od nadležnih na relevantan način predstavljen.

“Aktualizovanje problema podstiče se različitim informacijama kojim se lako manipuliše. U oktobru su se pojavili medijski izvještaji da su crnogorski poljoprivrednici u očaju: prerađivači su prestali da otkupljuju mlijeko, primoravajući farme da ga daju besplatno ili ga jednostavno prosipaju”, naveli su iz ove NVO.

Cijela priča o podsticaju domaće ekonomije i uključenosti stranaca u svakodnevni život u Crnoj Gori reaktuelizovana je posljednjim dešavanjima vezanim za incidente u kojima su vinovnici bili inostrani državljani. Ova grupa stranaca izrazila je želju da se na pravi način integriše i time je pokazala čin dobre volje i odlučila se na ovakav potez. U vrijeme tržišne utakmice koju svi živimo, potez koji su oni izabrali najbolji je čin da se pokaže da žele dobro našoj državi i našim proizvođačima.

Oni su počeli tako što su odlučili da prvo podrže crnogorske proizvođače kupovinom jogurta od lokalnih mljekara i kazali su da je to samo početak i da namjeravaju da kupuju i druge lokalne proizvode.

“Svi znaju da je kvalitet crnogorskih proizvoda odličan, da ne sadrže palmino ulje, niti štetne konzervanse koji su uobičajeni u uvoznim proizvodima. Takođe, znamo da je poljoprivreda težak posao i imamo veliko poštovanje prema onima koji se bave ovom profesijom. Svaka kupljena flaša crnogorskog jogurta je znak našeg dubokog poštovanja prema napornom radu poljoprivrednika i naše želje da im pomognemo da riješe svoje probleme. To je naša ljubav prema prelijepoj Crnoj Gori i znak zahvalnosti poljoprivrednicima i crnogorskim proizvođačima na njihovom radu”, rekla je Pobjed sagovornica iz Rusije koja je željela da ostane anonimna.

Sa jednog od protesta poljoprivrednika ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na Rimskom trgu u Podgorici, FOTO: Dragan Mijatović/Pobjeda

S druge strane, Daša, koja živi u Herceg Novom, predložila je kreiranje fleš moba na Telegram kanalu „Ded Polako Nabljudko“.

Flešmob je grupa ljudi koja se iznenada sastaje na unaprijed dogovorenom mjestu, izvede neobični i naizgled besmisleni performans. Ovaj flešmob su već podržali stranci koji žive u Baru, Budvi, Tivtu i Herceg Novom. Nakon ove inicijative ljudi se osnažuju u namjerama da prošire spisak domaćih proizvoda.

U tim namjerama NVO „Kompas“, kako su kazali Pobjedi, hoće da ih podrži i da im pomogne.

Servisi za podršku strancima loši

Iz NVO „Kompas“ smatraju da je nedovoljan broj eksperata u oblasti bavljenja pitanjima stranaca, a pojedinci koji dugo rade na pitanjima u vezi sa integracijom stranaca nemaju dovoljnu moć odlučivanja.

“Tako se nijednom nijesu odazvali na naše pozive da učestvuju u debatama. Utisak je da nijesu mogli učestvovati u nečemu u što nijesu uložili napore, te je bolje izbjeći organizaciju poput naše, koja je konstantno „na terenu“ i istražuje praksu”, smatraju u ovoj NVO.

U posljednje vrijeme, kako navodi Ivana Đoković, sa školama imaju sve bolju saradnju i potrudiće se da ulože napore da im pomognu.

“Opština Bar je kroz Konkurs za nevladine organizacije prepoznala naš rad i pružila nam, doduše malu, finansijsku podršku. Jedan dio novca smo uložili u kupovinu kod domaćih farmera kako bismo strancima pokazali crnogorsku tradiciju. Takođe, sarađujemo sa drugim NVO organizacijama i moram priznati da smo jedna od rijetkih organizacija koja radi na ovakav način”, smatra Đoković.

Ivana Đoković, FOTO: Privatna arhiva

Stranci se, smatra ona, ovdje suočavaju sa nedostatkom sistema koji bi im pokazao jasna pravila.

“Što se tiče zdravstva, situacija je nedefinisana. Neko ima zdravstvenu knjižicu, neko je nema, dok nekome prijeti opasnost da će izgubiti pravo na nju. Učenike vodimo besplatno kod psihologa u Dom zdravlja, što olakšava mnoge procedure kada postoji problem sa adaptacijom djeteta u školski sistem”, rekla je Đoković iz NVO „Kompas“.

Redovne muke sa birokratijom

Veliki je broj onih koji su pokrenuli svoje male biznise sa ambicijom da prerastu u nešto ozbiljnije, ali sada, novim Zakonom o strancima, ovi ljudi su u velikoj nevolji.

“Trenutno sve ukazuje da se tenzije povećavaju izazvane nezadovoljstvom stranaca kada su postali svjesni da će do usvajanja izmjena Zakona o strancima doći. Do skoro, velika većina je čekala i nadala se”, ocijenila je Đoković.

Uz puno poštovanje prema svima koji su pisali zakon, navodi ona, moramo biti svjesni da do novog dijaloga mora doći – kako bi ostalo sve u miroljubivom tonu. Ona je dodala da će stranci udruženi pokazati nezadovoljstvo, a država mora otvoriti vrata za dijalog.

“Molili smo da se još jednom preispita odluka koja se odnosi na realne DOO firme, ali za sada nema odgovora. U tom kontekstu, građani moraju da znaju da odlaze školovani i pošteni, a ostaju oni koji imaju drugačije, negativne namjere”, ocijenila je Đoković.

Jedan od gorućih problema za strance je i, kako navodi ona, rješavanje dokumentacije u MUP-u.

“U MUP-u se stvaraju ogromne gužve, na šalteru im se prave problemi koje oni ne znaju kako da riješe. Uvijek fali neki dokument, ne znaju kako da ga donesu. Odlaze i vraćaju se po nekoliko puta da bi riješili boravak za tu jednu godinu. I opet su uplašeni i nijesu sigurni za sljedeću godinu kroz kakvu će proceduru opet da prolaze. Ta vrsta nestabilnosti baš predstavlja veliki problem. Većina njih se susrela sa problemima otvaranja računa u banci, kao i problemom poništavanja zdravstvene knjižice”, rekla je Đoković.

MUP, FOTO: Pobjeda

Takođe, još jedan od problema je i visoka cijena zakupa stanova, ocijenila je ona i dodala da su predrasude da je njima ovo što se radi normalno, jer njima je takođe skupo.

“Sa psihološkog aspekta, najveći problem je ta nemogućnost planiranja budućnosti, posebno za one ljude koji imaju djecu. Pitaju se kuda dalje, imaju konstantan pritisak zbog nestabilnosti sistema u državi. Pokušavaju da se snađu i ne mili im se da idu dalje da traže opet novu državu gdje će ponovo njihova djeca učiti neki novi jezik”, kazala je Đoković Pobjedi.

Lokalna zajednica, kao i svi u državi, odavno je u nezvaničnim krugovima tražila objašnjenja za priliv stranaca. Mnogima je sve veći broj izazivao nervozu, nelagodu…

“Moramo znati da to nijesu bile zlonamjerne misli naših građana prema tim ljudima, već prema vlastima, jer ih drže, namjerno ili ne, bez jasnog objašnjenja kakvu budućnost da očekuju nove generacije u novoj demografskoj slici”, ocijenila je Ivana Đoković.

Djeca stranaca u školama dobro prihvaćena

Ona smatra da su djeca stranaca dobro prihvaćena u školama i dodala da veliku podršku imaju od direktora i učiteljskog kadra.

“Hvala im što mnogo toga rade što ne rade ni za djecu koja su ovdje rođena. Problem nije u lošem prijemu u školama, i to bi roditelji djece stranaca trebalo da znaju. Problem je u lošoj komunikaciji sa nadležnima. Već smo sa nekim školama u Baru neformalno usaglasili stav da će jednog dana, zbog lošeg rada nadležnih, doći do problema za koji će se ti isti nadležni pitati – kako i zašto? A biće krivi oni, ne nastavnici”, rekla je Đoković.

Djeca relokanata, smatra ona, imaju pristup obrazovanju pod jednakim uslovima kao domaća djeca, ali, kako tvrdi ona, koncept nije dobro postavljen.

“Naš obrazovni program je opterećen, i u takvom sistemu teško može nesmetano da funkcioniše onaj ko ne zna jezik. Jezik i politika idu zajedno, mnogi su to zaboravili”, napomenula je Đoković.

Ona kaže da misli da su nastavnici zadovoljni ako Ministarstvo odobri dodatnu nastavu, uglavnom učenje jezika, za djecu sa drugih jezičkih područja, ali da ipak podrška mora biti intenzivnija, posebno u školama koje imaju veliki broj djece relokanata.

“Država prepoznaje probleme i potrebe stranaca koji ovdje žive, ali ih rješava jednosmjerno. Potrebno je da sjednemo za sto svi kojih se ova tema tiče i da usaglasimo stavove. Pojedinačni istupi ne rješavaju probleme. Potrebno je suočiti različita mišljenja i naći najbolja rješenja u skladu sa zahtjevima određene lokalne zajednice. Takođe, potrebno je da ne stavljamo sve u isti koš osude”, ocijenila je Ivana Đoković.