Video
Pobjeda je razgovarala sa pravnim timom službi više fakultetskih jedinica, te su nam kazali da trenutno nema zakonskog osnova da se studentima odmah izda diploma o završenoj prvoj godini master studija. Oni su objasnili da je potrebno da se donesu određena podzakonska akta, te da očekuju od Skupštine da brzo okonča i taj proceduralni dio. Studenti su, kako su dalje istakli, potpisali ugovore o upisu dvogodišnjih master studija na osnovu starog zakona.
Prema novom propisu dozvoljava se da nakon prve godine mastera može da se izda diploma. To je, pred ostalog, ranije bio i zahtjev studenata, jer su navodili da imaju problema da se zaposle, jer nemaju sedmi stepen obrazovanja.
Navodili su da je aktuelni sistem obrazovanja sporan, jer poslije tri završene godine studija imaju nedovoljno obrazovanja za mnoge poslove, a da su nakon dvogodišnjih studija mastera prekvalifikovani. Zato je Zakonom uređeno da može da im se izda diploma nakon prve godine master studija, da ne moraju da završavaju drugu godinu mastera.
Kroz novi zakon, kada je riječ o statusu zatečenih studenata, precizno je propisano da ko je do dana stupanja na snagu ovog akta upisao master studijski program obima 120 ECTS, ustanova će, na zahtjev studenta, izdati diplomu postdiplomskih specijalističkih studija ako je taj student ostvario najmanje 60 ECTS od predviđenih 120 ECTS.
Jedna od ključnih novina koju propisuje novi zakon jeste i da fakulteti mogu da biraju koji model studija će da primjenjuju – 3+2+3, 3+1+1+3, 4+1+3.
Kako je Pobjedi rečeno sa pojedinih fakulteta, plan je da vijeća fakulteta sagledaju okolnosti studijskih programa nakon čega će odabrati određeni. Pominju opciju 4+1 kao najprihvatljiviju i u smislu smanjenja administrativnih pritisaka na službe, ali će se na kraju vijeća izjasniti o najboljem modelu.
Osporeni model studiranja 3+2 uveden je 2017. godine, a prije njegovog uvođenja pojedini fakulteti su izrazili negodovanje i tražili su da im se omogući da ostanu na programu 4+1+3, ali im tadašnje rukovodstvo to nije omogućilo, već je usvojen jedinstveni model studiranja 3+2. Tada je isticano da se uvodi novi model za fakultete iz razloga što na evropskom tržištu, pored ostalog, nijesu priznate diplome specijalističkih studija, koje su studenti dobijali na pojedinim fakultetima kroz model 3+1+1+3.
Kroz novi zakon praktična nastava je redefinisana i postavljena na drugačiji način od prethodnog – iznosi najmanje 30 ECTS po studijskom programu osnovnih studija, a realizuje se u realnom radnom okruženju ili prostorijama ustanove, u skladu sa studijskim programom. Aktuelnim propisom predviđeno je najmanje 25 odsto prakse u odnosu na ukupnu opterećenost studenta po predmetima, odnosno godini, u zavisnosti od ishoda učenja za pojedini studijski program.
Novina je i da se omogućava studentu da prilikom upisa naredne studijske godine može da prijavi, sluša i polaže do deset ECTS više u odnosu na 60 ECTS, za predmete iz prethodnih studijskih godina – a za koje plaća naknadu utvrđenu statutom ustanove. Studenti RE populacije uz studente sa invaliditetom se oslobađaju plaćanja naknade za studiranje.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija isticali su nedavno da se ovim prijedlogom postavljaju temelji savremenog, pravednog i međunarodno prepoznatljivog sistema visokog obrazovanja, u skladu sa strateškim opredjeljenjima države i evropskim standardima.
Procedura donošenja novog zakona pokrenuta je još u vrijeme mandata ministarke prosvjete Vesne Bratić, ali javnosti nije razjašnjeno zašto je stopirana. Nakon toga se ovom temom bavio i ministar prosvjete Miomir Vojinović, no ni tokom njegovog mandata nije okončan posao, koji je potom naslijedila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović.
Preporučeno
Iz Studentskog parlamenta nedavno su zaprijetili donosiocima odluka da će organizovati bojkot nastave ukoliko se zakon ne usvoji ubrzo, te su odustali od tog nauma pošto je njihov zahtjev ispoštovan.
