Tokom jučerašnjeg suđenja, sutkinja Dragana Lubarda sprovela je materijalne dokaze. Novo ročište zakazano je za 11. april kada će saslušati svjedoke na ročištu.

Ponovo ćutnja

Drljević, Murić, Lazović i Zorić juče su iznijeli odbranu, ali su odbili da odgovaraju na pitanja, kao što su učinili i prošle godine pred Specijalnim državnim tužilaštvom. Glavni specijalni tužilac Vladan Novović je prošle godine kazao da su oni ćutali na pitanja tužioca. Pojasnio je tada da je zbog činjenice da je glasanje tajno, a da oni nijesu htjeli da kažu kako su glasali, specijalni tužilac Vukas Radonjić je tražio i glasačke listiće da bi donio odluku i provjerio činjenice koje su mu važne.

Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević juče je kazao da nije kriv, već da pritisak na Javni servis vrše drugi mediji, koji ne žele da na njegovom čelu bude Boris Raonić. Kazao je i da se vrši medijska haranga na Javni servis od jedne ili više medijskih grupa.

“Krenuću od 2021. Kao i kolege, prošli smo razne filtere i izabrani smo u Skupštini. Bilo je to priznanje za naš rad, i to navodim da biste razumjeli da poznajemo oblasti koje se tiču medija. Birali smo direktore i nijesmo mijenjali konkurs. Situacija u kojoj se našao generalni direktor ticala se sudske presude da je bio u sukobu interesa. Sud je tumačio različito odredbe Zakona o javnom emiteru i to je i nama pobudilo dvojbu kako ćemo reagovati. Ovo tim prije jer i poslanici imaju rok od 30 dana da izaberu funkciju na kojoj će ostati. To tako sud nije cijenio i došli smo u situaciju da je naša odluka iz 2021. poništena”, kazao je juče Drljević.

On je rekao i da su 1. juna 2023. godine po njegovom ličnom uvjerenju, ali i nakon uvjeravanja pravnih eksperata u Javnom servisu i pravnika koje je angažovao Javni servis, odabrali Raonića.

“To smo radili u uvjerenju da biramo između četiri prijavljena kandidata, uz napomenu da su svi prošli intervjue. Uvjereni smo da u tom trenutku nije bio u sukobu interesa i da nema prepreka da bude izabran. U zapisniku se vidi kako je tekao tok sjednice”, kazao je Drljević.

Lazović nije očekivao suđenje

Član Savjeta Filip Lazović rekao je da nije kriv, i da nije počinio krivično djelo i neće odgovarati na pitanja suda, tužioca, a ni advokata.

Lazović je juče kazao i da nije očekivao da sve ovo bude predmet krivičnog postupka. On se osvrnuo na optužni akt, i istakao da se u predmetnom slučaju radi o odluci jednog kolegijalnog tijela koje ima pravo na svoje odluke.

“Mnogo puta se dogodilo da odluke sličnih tijela budu poništene od suda, ali nikada nigdje nijesam našao da je neko kasnije krivično gonjen zbog toga”, rekao je Lazović.

Kazao je i da sumnja da je tužilac podlegao pritiscima javnosti.

“Time se stvara ozbiljan presedan i šalje poruka da, ako se nekome u Televiziji ili van nje ne dopadne vaša odluka, možete biti izloženi kaznenom progonu. A Ustav daje slobodu samostalnog odlučivanja”, rekao je on.

Murić: Kriva jer sam radila svoj posao

Amina Murić je kazala da ne priznaje krivicu i da nije učinila krivično djelo, te da neće odgovarati na pitanja.

“Ne razumijem taj prijedlog i vidim da sam optužena samo zato što sam radila svoj posao. Ovaj postupak je instrumentalizovan jer se koristi za napade na mene i moje kolege. To što je navedeno je besmisleno. Činjenica da sam ja danas ovdje na optuženičkoj klupi mi je duboko uvredljiva”, rekla je ona.

Poručila je i da se pravi predstava kao da su oni neka udružena grupa.

Zorić: Optužnica plod pritisaka

Član Savjeta Naod Zorić je takođe kazao da nije kriv i da ne priznaje optužni akt i da neće odgovarati na pitanja. Rekao je da smatra da je optužnica koja je plod pritisaka koji traju u kontinuitetu od pojedinaca i nekih organizacija.

Zorić je rekao da su iz medija saznali za odluku suda, te da im je data na sastanku.

“Na sjednici Savjeta bio je haos, veliko interesovanje što će da bude. To mi je jedan od najtežih dana u životu. Ispoštovali smo odluku suda i razriješili Raonića. Uslijedila je rasprava da li se raspisuje novi konkurs ili da se bira direktor od postojećih kandidata”, pojasnio je Zorić.

On je naveo da je imao dilemu da li treba da se raspiše novi konkurs i da li Raonić može da bude kandidat.

“Tražio sam mišljenje i nijesam bio zadovoljan odgovorom koji bi zadovoljio moje pravno neznanje. Odgovor sam tražio putem mejla. Uvjeravali su nas da može biti kandidat i da nema smetnji. Uvjeren sam i jasno mi je da je sasvim svejedno kako sam glasao kad vidim kakav je pritisak i što se radi prema Savjetu. Neko hoće da mi presudi prije vas i da preko svih upravlja Televizijom”, zaključio je Zorić.

Očekivanje raspleta

Savjet RTCG je 1. juna 2023. godine – uprkos sudskim presudama kojima je potvrđeno da je Raonić nezakonito izabran na konkursu iz 2021. godine, ponovo izabrao Raonića za generalnog direktora.

ODT 3. juna 2023. formira predmet, a i Media centar podnosi krivičnu prijavu protiv dijela Savjeta jer su kao javni funkcioneri odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću. Već narednog mjeseca Specijalno državno tužilaštvo preuzima predmet. Tamo je bio tačno godinu, a za to vrijeme je specijalni državni tužilac Vukas Radonjić saslušao svjedoke i osumnjičene, pribavio dokaze…

U međuvremenu je promijenjen Zakon o SDT, pa je umjesto odluke, predmet u julu ponovo vraćen odakle je i krenuo – u ODT 16. juna prošle godine, koje u novembru potvrđuje optužnicu.

Prije glasanja za Raonićevo imenovanje, na Savjetu nije prošao prijedlog da se, polazeći od pravosnažne presude Višeg suda, kao jedna od opcija, poništi prethodni konkurs i do raspisivanja novog konkursa za čelnika Javnog servisa imenuje v. d. generalnog direktora.

Od 2021. godine do danas bilo je nekoliko sudskih presuda koje su potvrdile da je Raonić nezakonito izabran 2021. godine, da je mimo zakona Savjet glasao i 2023. godine. Cijelu situaciju komplikuje činjenica da je Raonić ponovo izabran za direktora u avgustu prošle godine, ovog puta u punom mandatu, do 2028. godine.

Zbog posljednjeg izbora Raonića, takođe su podnešene krivične prijave ODT-u.

Miranović jedini odgovarao na pitanja

Tadašnji član Savjeta Predrag Miranović, koji je prošle godine podnio ostavku na članstvo, juče je kazao da nije kriv, ali je i jedini odgovarao na pitanja i iznio odbranu. On je prošle godine jedini javno istupio i kazao da je njegov listić bio prazan.

Naglasio je da nije bilo dogovora kako će ko da glasa i dodao da niko nije vršio uticaj na njega.

“O odluci suda sam se prvo upoznao iz medija. Bilo je jasno da, pošto nemamo više generalnog direktora, Savjet RTCG mora nešto da preduzme. Na radnom konsultativnom sastanku smo se upoznali sa tekstom presude. Bili su prisutni pravni zastupnici RTCG-a i šef pravne službe RTCG-a, koji su nam dali obrazloženje i sugestije kako da postupimo kako bismo ispoštovali odluku suda. Neizvršavanje presude je krivično djelo, to nam je bilo jasno”, rekao je juče Miranović.

On je juče kazao da je Savjet prvo glasao da se prihvati presuda suda, a da je druga tačka bila da li da se poništi konkurs i raspiše novi, ili treba da se vrši izbor između preostalih kandidata.

“Bio sam bliže prvom stavu. Pravnici su smatrali da to nije ispravno, jer sud u svojoj odluci nije to naveo”, rekao je Miranović i istakao da je on bio za to da se poništi konkurs.

On je juče ponovio da nikoga nije zaokružio na tajnom glasanju.

Miranović je istakao da je juče da samom početku sastanka Savjeta prisustvovao Raonić te da je izašao jer je dobio obrazloženje od pravne službe da nije više direktor, jer je sudska presuda pravosnažna.

Tužilac je pitao Miranovića da li je članica Savjeta Milica Špajak učestvovala u glasanju. Miranović je odgovorio da Špajak nije uzela glasački listić.

“Pretpostavljam da se kvorum računao od onih koji su uzeli listić i pristupili glasanju”, rekao je Miranović.

Špajak i Marijana Camović Veličković tog dana nijesu glasale. Jutro uoči sjednice, Bojan Baća je podnio ostavku na članstvo, a u obrazloženju je naveo da je pravna posljedica presude Višeg suda po kojoj je Boris Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG-a višesmislena i otvorena za ili-ili tumačenja, te da on nije pravnik i da ne može da je tumači. Tog dana nije glasao ni član Savjeta Predrag Marsenić, koji nije prisustvovao sjednici.

Prilikom reizbora Raonića 1. juna 2023. godine jedan glasački listić je bio nevažeći, a četiri su bili za. Specijalni tužilac Vukas Raonić je tokom izviđaja tražio upravo te listiće, zbog ćutnje članova Savjeta.

Pritisak RTCG na tužilaštvo

Pojedini okrivljeni su juče pred sudom kazali da smaraju da je tužilaštvo podnijelo optužnicu jer su tužioci to učinili pod pritiskom. Tako su ponovili stav RTCG-a, zbog čega je Vrhovno državno tužilaštvo već ranije reagovalo.

“Bilo koja vrsta reakcije na rad državno tužilačke organizacije ne smije i neće uticati na postupanje državnih tužilaca u krivičnim predmetima”, rečeno je ranije Pobjedi iz Vrhovnog državnog tužilaštva, kao odgovor na molbu za komentar povodom izjava generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića, kojima je optužio državne tužioce da nezakonito obavljaju svoj posao, te naveo da pojedini tužioci koji su angažovani na predmetu RTCG imaju kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama (OKG).

U odgovoru Vrhovnog tužilaštva kojim rukovodi Milorad Marković, na pitanje da li će VDT preduzeti mjere kako bi ispitao navode, podsjetili su da je ODT demantovalo navode direktora RTCG-a Borisa Raonića i ohrabrilo ga da podnese krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, protiv bilo kog državnog tužioca za kojeg smatra i ima dokaze da je postupao pod bilo čijim uticajem.

Prema informacijama Pobjede, do takvih prijava nije došlo.