Video
To je poruka sa pres konferencije na kojoj su predstavljeni rezultati projekta „Povećanjem standarda turističkih usluga do veće uključenosti OSI“, koji realizuju Savez udruženja paraplegičara Crne Gore i Udruženje paraplegičara Podgorica, koji finansira Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković kazala je da je tokom projekta pruženo preko 50 pravnih usluga za lica s invaliditetom.
“Održali smo sastanke sa predstavnicima turističkih organizacija, nacionalnih parkova, Ministarstva kulture i medija, Javnog preduzeća Morsko dobro i lokalnih samouprava, a sve u cilju dobijanja dozvole za monitoring kulturnih objekata, nacionlanih parkova i plaža na crnogorskom primorju“, objasnila je Ćirković.
Dodala je da je sproveden monitoring svih objekata kulture u opštinama na sjeveru.
“Svi objekti koji su pristupačni postavljeni su na interaktivnoj google mapi, koja se nalazi na Sajtu udruženja paraplegičara Podgorica i na sajtu Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma. Osim monitoringa objekata, urađen je monitoring plaža na crnogorskom primorju i evidentirano stanje njihove pristupačnosti“, kazala je Ćirković.
Naglasila je da je tokom projekta urađena rampa na kulturnom centru Rožaje i time je još jedan kulturni centar postao pristupačan za lica s invaliditetom.
“Vrlo je mali broj pristupačnih objekata, ali se radi na tome. Vrlo mali broj objekata ima toalet koji je pristupačan za lica s invaliditetom. Raduje nas što će Morsko odbro sljedeće godine izdvojiti 50 hiljada eura za prilagođavanje plaža za lica s invaliditetom. Ali nadam se da će uspostaviti komunikaciju sa organizacijama lica s invaliditetom“, rekla je Ćirković.
Praksa je pokazala, kako je dodala, da su, zbog održivosti, najbolje betonske rampe, dok drvene uglavnom propadaju.
Naglasila je i da očekuje bolju međusektorsku saradnju.
Generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica, Dejan Bašanović kazao je da kada je riječ o rampama na plažama moraju se tražiti rješenja koja odgovaraju, a da voda ne utiče na njih.
“Neke plaže imaju urađene staze, ali to su staze za kompletnu populaciju, koja koristi kupalište. Veliki problem su toaleti neprilagođeni osobama koja koriste invalidska kolica. Generalni problem kod rampi, nije samo uraditi rampu, nego odrediti ljude koji će da je održavaju“, rekao je Bašanović.
Dodao je da je kada je riječ o pristupačnosti plaža stanje lošije ove godine nego 2012. godine.
Njegov stav je da je potrebno raditi na primjeni zakonskih propisa kada je u pitanju pristupačnost plaža, nacionalnih parkova i kulturnih objekata i sve institucije bi trebalo da odrede budžetska sredstva na godišnjem nivou, koja bi se ulagala u prilagođavanje objekata.
“U nacionalnim parkovima treba da se mnogo radi kada je u pitanju pristupačnost za lica s invaliditetom, ali primjećujemo njihovo interesovanje da u narednom periodu rade na prilagođavanju. Dobili su jedan projekat koji će se odnositi na prilagođavanje nacionalnih parkova za lica s invaliditetom“, rekao je Bašanović.
Kada je rađen monitoring, kako je objasnio, cilj nije bio da se vidi samo da li lica s invaliditetom mogu da uđu u neki objekat, već i da li bi te osobe u tim objektima mogle da rade.
„Ovi objekti, posebno centri za posjetioce nemaju toalet za lica s invaliditetom i nemaju liftove da biste mogli da koristite prostorije na spratu“, rekao je Bašanović.
Prema njegovim riječima, većina kulturnih objekata ima elemente pristupačnosti, obično se to odnosi na ulazne rampe, ali veliki broj njih nema toalete, taktilne crte, oznake na Brajevom pismu, orjentaciona planove.
“Kod svih instutucija vidimo problem sa podiznim platformama. One se relatiivno brzo kvare, a održavaju ih firme iz inostranstva i dok se odradi servis prođe dug vremenski period. Tako da te rampe mnogo više ne rade, nego što su u funkciji“, ukazao je Bašanović.
Dobar primjer pristupačnosti, kako je rekao je, Galerija Risto Stijović.
Preporučeno
„Urađeni su toaleti, lift za gornji sprat. Ono što joj nedostaje da bi bila potpuno pristupačna je što nisu urađeni elementi pristupačnosti za lica s oštećenjm vida i sluha“, kazao je Bašanović.
