Iz podgoričkog Doma zdravlja pedijatar dr Ivana Lakićević i izabrana doktorka za odrasle Tijana Petrić-Burzanović saglasne su da ljeto sa sobom donosi i povećan broj slučajeva akutnog gastroenteritisa, ali ističu da boravak na moru nije uzrok „stomačnog virusa“. One su objasnile da simptomi poput dijareje, povraćanje, bolova u stomaku, mučnine, povišene temperature i izražene slabosti najčešće su posljedica virusnih infekcija, ali uzročnici mogu biti i bakterije, naročito kada su hrana i voda kontaminirane ili nepravilno čuvane. Poseban oprez potreban je kod male djece, kod kojih dehidracija može nastupiti veoma brzo.

Izazovi

Tokom ljetnjih mjeseci ambulante bilježe povećan broj pacijenata sa simptomima akutnog gastroenteritisa. Iako se u javnosti često govori o „stomačnom virusu sa mora“, ljekarke naglašavaju da boravak na moru sam po sebi ne izaziva bolest.

Pedijatar dr Ivana Lakićević navodi da se u ljetnjim mjesecima u ambulanti registruje veći broj djece sa simptomima akutnog gastroenteritisa.

“Oni obuhvataju proliv, povraćanje, bolove u stomaku i povišenu tjelesnu temperaturu. Ipak, važno je naglasiti da se ne može sve automatski pripisati virusu. Ljeti imamo i bakterijske infekcije koje se mogu prenijeti hranom ili vodom. Kod djece je posebno važno procijeniti opšte stanje i stepen dehidratacije, jer gubitak tečnosti i elektrolita može nastupiti veoma brzo, naročito kod male djece”, kazala je Lakićević.

Lakićević

Prema njenim riječima, samo more nije razlog zbog kojeg dijete dobije „stomačni virus“.

“Na ljetovanjima se povećava mogućnost kontakta sa većim brojem ljudi, boravka u kolektivima, korišćenja zajedničkih površina, ali i konzumiranja hrane i vode koji nijesu adekvatno čuvani. Brza hrana takođe može biti problem ukoliko nije pravilno pripremljena ili čuvana, ali ona ne izaziva virusnu infekciju sama po sebi. Hrana može biti izvor i virusnih i bakterijskih infekcija”, objasnila je ona.

Zbog toga roditeljima savjetuje oprez sa hranom koja dugo stoji na visokim temperaturama.

“To se naročito odnosi na meso, jaja, kremove, mliječne proizvode i gotova jela”, navela je Lakićević.

Najčešće obolijevaju djeca predškolskog uzrasta, mada se gastroenteritisi mogu javiti u svim uzrasnim grupama. Među virusima koji mogu izazvati ovakvu kliničku sliku su norovirus, rotavirus, adenovirus i enterovirusi.

“Klinička slika je često slična bez obzira na uzrok, pa se u najvećem broju lakših slučajeva liječenje zasniva prije svega na nadoknadi tečnosti i elektrolita. Antibiotik kod virusne infekcije nema efekta i ne treba ga davati rutinski”, ističe Lakićević.

Nema „novog virusa“

Lakićević je, odgovarajući na pitanje ima li saznanja o nekoj novoj vrsti virusa, kazala da ne bi govorila o tome da se svake godine pojavljuju neki „novi stomačni virusi“.

“Mnogo češće imamo sezonsko i ciklično povećanje broja infekcija koje već poznajemo, pri čemu pojedini virusi mogu mijenjati svoje varijante i karakteristike”, kazala je pedijatrica.

Najbolja prevencija je, kako je naglasila, i dalje jednostavna: pranje ruku, bezbjedna voda za piće, pravilno čuvanje i termička obrada hrane, pranje voća i povrća, kao i izbjegavanje kontakta sa osobom koja ima akutne simptome.

Posebno je istakla značaj vakcinacije protiv rotavirusa.

“Kod djece je važna i vakcinacija protiv rotavirusa, jer može izazvati vrlo teške gastroenteritise i izraženu dehidraciju. Nažalost, kod nas te vakcine nema, ali je pominjemo kako bismo se u budućnosti možda i izborili za njenu primjenu. Prva rotavirusna infekcija uvijek bude najteža i može dovesti do hospitalizacije djeteta usljed teške dehidracije, tako da bi trebalo da se uvede u naš kalendar obaveznih vakcina”, upozorila je Lakićević.

Simptomi kod odraslih

Da je ljeto period u kojem se povećava broj pacijenata sa gastrointestinalnim tegobama potvrdila je i izabrana doktorka za odrasle Tijana Petrić-Burzanović.

Petrić-Burzanović

“Tokom ljetnjih mjeseci bilježimo povećan broj pacijenata koji se javljaju sa simptomima akutnog gastroenteritisa. Najčešće tegobe su povišena tjelesna temperatura, opšta slabost i malaksalost, mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku i dijareja. U većini slučajeva riječ je o virusnim infekcijama koje se lakše šire tokom ljeta zbog češćih putovanja, boravka u kolektivima i povećanog rizika od kontaminacije hrane i vode”, istakla je Petrić-Burzanović.

Ona navodi da veliki broj pacijenata simptome povezuje sa boravkom na moru, naročito nakon odmora u kolektivnom smještaju.

“Važno je naglasiti da boravak na moru sam po sebi nije uzrok bolesti, već povećan rizik predstavljaju bliski kontakti, nedovoljna higijena ruku, kao i nepravilno čuvanje i priprema hrane. Alimentarne intoksikacije, odnosno trovanja toksinima koji se već nalaze u hrani, javljaju se rjeđe u odnosu na virusne gastroenteritise”, navela je sagovornica.

Najčešći rota i noro virusi

Kada je riječ o uzročnicima, kod odraslih se, kako je ukazala, najčešće susrijeću virusni gastroenteritisi izazvani rota i noro virusima.

“Pored toga, bilježimo i bakterijske gastroenteritise, naročito u situacijama kada je riječ o trovanju hranom, odnosno konzumiranju zdravstveno neispravnih ili nepravilno čuvanih namirnica”, objasnila je Petrić-Burzanović.

Ni ona za sada ne registruje pojavu nekog novog virusa koji bi značajno promijenio kliničku sliku ili način širenja.

“I dalje su najčešći uzročnici oni sa kojima se susrijećemo i prethodnih godina, kada je riječ o prevenciji, preporuka je, dodaje, pojačana higijena ruku, pažljiv odabir i pravilno čuvanje hrane, korišćenje zdravstveno ispravne vode, kao i izbjegavanje hrane koja je dugo bila izložena visokim temperaturama. Kao dodatnu mjeru, preporučujem i probiotike. Preporučuje se započeti sa uzimanjem probiotika dva do pet dana prije putovanja i nastaviti tokom boravka na moru, posebno kod osoba koje imaju osjetljiv digestivni trakt”, objasnila je Petrić Burzanović.

Ukoliko se simptomi ipak pojave, najvažnija mjera je, saglasne su obje ljekarke, nadoknada izgubljene tečnosti i elektrolita. Posebnu pažnju, međutim, treba obratiti na opšte stanje djeteta i znakove dehidracije, jer kod najmlađih gubitak tečnosti može brzo postati ozbiljan problem.

Poruka ljekarki za ljeto zato je jednostavna: više pažnje higijeni ruku, vodi i hrani, te manje straha od samog mora.