Video
” U novom brendiranju ne postoji generetivna veza između glavnog brenda i pet podbrendova, a makar u prošlom je postojala. Različiti su likovni rukopisi… Bavio sam se temom nabavke vizuelnih identiteta u javnom sektoru prije dvije godine. Sakupljao sam logoe koji su nastali javnim nadmetanjem, ali nijesam utvrdio pravne osnove da javna ustanova mora raspisivati konkurs za logo. Moje mišljenje kao umjetnika i nekog ko je istraživao tu temu je da umjetnički konkursi u Crnoj Gori nijesu garant kvaliteta”, kazao je Latković za Pobjedu.
On smatra izvjesnim da je prošlo rebrendiranje, rezultat pogrešnih analiza.
” Sa prethodnom sam upoznat, sa ovom nijesam još. Tražio sam po pristupu slobodnim informacijama da mi dostave analizu na osnovu koje su se odlučili da uđu u nešto što bi trebalo da bude, kako oni kažu, u skladu sa „važnošću“ i „ozbiljnošću“ njihovog preduzeća. Sva je prilika da se desilo isto kao prethodni put, a to je da tim koji nije raspolagao stručnim kadrovima donio zaključke na osnovu kojih se crtao redizajn. Kako to izgleda je potpuno bespredmetno komentarisati, jer mnogo je važnija procedura kroz koju se prošlo. Ako je ona pogrešna ne može se doći do dobrog znaka, koliko god on bio lijep ili ružan”, kazao je Latković.
Mišljenja je da je trebalo angažovati stručnjake za vizuelne komunikacije koji će procijeniti šta treba i da li uopšte treba da se radi (re)dizajn.
” Prethodnim ribrendingom ukinut je izvorni dugogodišnji znak NP Skadarsko jezero koji je svojim atributima mogao da posluži kao orijentacija za ribrending kompletne kuće i svih ostalih nacionalnih parkova. I takvi rezovi koji bezobzirno ukidaju likovno nasljeđe se najčešće dešavaju u sprezi sa promjenom u menadžmentu i nijesu samo nacionalni parkovi primjer toga. Desilo se to na državnom univerzitetu prije nekoliko godina sa novom upravom itd. To su primjeri gdje je umjetnost u službi obijlježavanja teritorije… Ja sam za to da ni prethodni ribredning nije trebalo da se radi na način kako se izveo. Nemam mišljenje prema ovom sad, vidim nestručnost i isključenost dizajnera iz procesa stvaranja vizuelnog identiteta jednog javnog preduzeća”, tvrdi Latković.
Zaključuje da je grafički dizajn i dalje granski neuređena struka i da dizajnerska zajednica u Crnoj Gori vapi za uređivanjem, po uzoru na arhitekte, muzičare ili filmske stvaraoce.
Kako su Pobjedi odgovorili iz NPCG prijedlog rješenja redizajna zaštitnog znaka za JPNPCG je različit od prethodnog vizuelnog identiteta time što je u osnovi početna ideja postojećeg znaka zadržana i na njenoj bazi izgrađen nov koncept vizuelnog identiteta odnosno zaštitnog znaka, kako za generalno JPNPCG, tako i za sve parkove pojedinačno.
” Izmjena postojećeg koncepta vizuelnog identita proistekla je iz stručne inicijative i procjene da postojeći vizuelni identit ne ispunjava elemente koji bi na prvi pogled upućivali na važnost same institucije, odnosno nivo ozbiljnosti koju preduzeće predstavlja”, kazali su iz NPCG.
Pavićević nije stalno zaposlen u JP NPCG
Preporučeno
Prema informacijama do kojih smo došli JP Nacionalni parkovi – kreativno odjeljenje koje je bilo zaduženo za dizajniranje logoa broji samo jednu osobu i to je etnolog. Grafički dizajner Mihailo Pavićević za kojeg su nam kazali iz NPCG da je autor novih logoa nije na spisku zaposlenih, a po našim saznanjim u ovom preduzeću radi po ugovoru. Potvrdu za ove informacije, iako smo zahtjevali, juče nijesmo mogli dobili od JPNPCG.
