Video
Oba oboljela su sa teritorije Podgorice, stariji od 60 godina, i epidemiološki su povezani sa profesionalnim kontaktom sa zaraženim životinjama na istom gazdinstvu.
Epidemiolozi iz IJZCG naglašavaju da trenutno nema pokazatelja koji bi ukazivali na rizik za širu populaciju.
“Epidemiološki nadzor se sprovodi ciljano, na ograničenim geografskim područjima i u okruženju oboljelih. Uobičajeno, bruceloza se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka”, pojasnili su epidemiolozi iz IJZCG.
Naglašavaju da je važno izbjegavati konzumaciju nepasterizovanog mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka, posebno iz neprovjerenih izvora.
Odgovorili su da se epidemiološko ispitivanje osoba izloženih infekciji sprovodi nakon prijave oboljenja od strane ljekara ili na osnovu obavještenja veterinarske službe o prisustvu bruceloze kod životinja na određenom gazdinstvu.
Centar za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore raspolaže savremenim dijagnostičkim testovima za potvrdu infekcije, a dostupna je i adekvatna antibiotska terapija.
“Veoma je važno da vlasnici farmi životinja (goveda, ovaca, koza) redovno sarađuju sa veterinarskim i zdravstvenim službama kako bi smanjili rizik od infekcije”, kažu iz IJZCG.
Bruceloza je u Crnoj Gori registrovana i tokom prethodnih godina, ali isključivo kao pojedinačni slučajevi bez širenja među stanovništvom.
Prema podacima IJZCG u periodu od 2015. do maja 2025. godine evidentirano je ukupno 11 potvrđenih slučajeva kod ljudi, uglavnom u proljećnim i ljetnjim mjesecima, s geografskom zastupljenošću u Podgorici i Rožajama.
“Nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda, što ukazuje da je bolest pod kontrolom kada se pravovremeno dijagnostikuje i liječi”, istakli su u odgovorima Pobjedi.
Bruceloza je zoonoza, što znači da se prenosi sa zaraženih životinja na ljude, a uzročnik su bakterije iz roda Brucella. Najčešći rezervoari infekcije su ovce, koze, goveda, svinje, psi i brojne divlje životinje (npr. divlje svinje i jeleni). Ljudi se najčešće inficiraju direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama i njihovim izlučevinama, posebno prilikom jagnjenja, teljenja ili uklanjanja pobačenih plodova, kao i konzumacijom sirovog, nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda, ili udisanjem kontaminiranog vazduha i prašine u štalama i klanicama.
Preporučeno
Infekcija se češće javlja u proljeće i ljeto, kada je kontakt sa životinjama intenzivniji. Najugroženije su profesionalno izložene grupe – stočari, veterinari, radnici na farmama i u klanicama – ali se infekcija može javiti i kod osoba koje koriste proizvode životinjskog porijekla iz neprovjerenih izvora. Nije rijetkost da izvor infekcije ostane
