Video
O razrješenju sa dužnosti direktora Državnog arhiva saznao je, kako kaže, putem mreže Tik-Tok, što smatra veoma neprimjerenim za jedno Ministarstvo i uopšte organe državne uprave.
“Koliko ozbiljna platforma toliko su ozbiljni i istiniti navodi u obrazloženju razrješenja”, naveo je Tomanović.
Podsjetio je da je u obrazloženju o njegovom razrješenju konstatovano da su sve nepravilnosti u Državnom arhivu utvrđene nadzorom.
“Ministarka Bratić i njeni službenici su vjerovatno pogriješili subjekat nadzora, tj. Državni arhiv zamijenili sa Tik-Tok platformom jer za godinu dana od njenog imenovanja ni ona ni bilo ko drugi od službenika Ministarstva nije posjetio Državni arhiv, pa samim tim nije mogao ni izvršiti nadzor ni konstatovati nepravilnosti u radu”, kazao je Tomanović.
Tomanović je Rješenje o razrješenju primio 20. oktobra. Doživio ga je kao pokušaj kompromitacije zbog, kako kaže, iznijetih neistina.
“Netačni su navodi da se revizija fondova i zbirki za vrijeme mog mandata nije nikada radila. Naprotiv, i pored toga što se revizija radila i radi kroz redovni posao, potencirao sam poslove revizije i svojevremeno sam naložio svim odsjecima da se započne sa revizijom fondova i zbirki po dostavljenom uputstvu, a sve u cilju očuvanja i što bolje provjere poretka dokumenata”, naveo je Tomanović.
Prema njegovim riječima, revizija se radi kroz redovni posao sređivanja i obrade arhivske građe.
“U toku je priprema novog informativnog sredstva „Vodiča kroz arhivske fondove i zbirke u CG“. Odsjeci sa manje arhivske građe reviziju su već završili (npr. AO Budva, AO Kotor, AO Bar) a odsjeci koji imaju mnogo više arhivske građe još uvijek rade na reviziji. Na brzinu rada utiče i nedovoljan broj izvršilaca, o čemu smo u više navrata obavještavali nadležne, ali nijesmo dobili saglasnost za popunu upražnjenih radnih mjesta”, naglasio je Tomanović.
Na brzinu rada je uticala i pandemija kovida-19, ali stanje fondova i zbirki je, tvrdi, apsolutno poznato i čuvaju se na propisan i bezbjedan način i brojčano su nepromijenjeni u odnosu na period prije njegovog dolaska na mjesto direktora Državnog arhiva.
Tomanović ističe da su i tvrdnje da u DACG ne postoji plan kontinuirane zaštite i očuvanja arhivske građe netačne, jer se isti krajem svake godine izrađuje za narednu kroz Plan rada DACG, zasebno za svaki sektor, odnosno odsjek. Jedan primjerak se dostavlja i nadležnom Ministarstvu.
Svi odsjeci Državnog arhiva imaju metodska-stručna uputstva rada dostavljena od strane pomoćnika direktora za sektor ili načelnika odsjeka.
U Državnom arhivu svim arhivistima je dostupna stručna literatura koja je publikovana od strane Državnog arhiva i služi kao smjernica u radu arhivistima.
Prema navodima Tomanovića, načelnik i pomoćnik direktora za sektor u stalnim su konsultacijama sa arhivistima po pitanju sređivanja arhivske građe.
U cilju veće zaštite arhivske građe Direktor arhiva je dostavio svim odsjecima Uputstvo o skeniranju dokumenata za potrebe korisnika i načinu pohranjivanja i evidentiranja.
“Imajući u vidu da se u Rješenju sumnja na nepostojanje evidencije fondova i zbirki napominjem da priručnik „Pregled arhivskih fondova i zbirki“ pruža osnovne podatke o arhivima tj. arhivskim odjeljenjima i o arhivskim fondovima i zbirkama koje arhivi čuvaju. Revalorizacijom kulturnih dobara je utvrđena vrijednost arhivskih fondova i zbirki koje su od značaja za kulturnu baštinu CG, i samim tim njihova vrijednost ne može biti smanjena protokom vremena kako su naveli u obrazloženju”, istakao je Tomanović.
Bivši direktor DACG ističe da u prilog tvrdnji da Arhiv vodi računa o stanju i bezbjednosti arhivskih fondova i zbirki ide i činjenica da su na javnim konkursima tražili finansijsku podršku za zaštitu određenih fondova koji imaju status kulturnog dobra, ali i da su svi projekti u posljednje dvije godine obustavljeni zbog pandemije.
Rješavanje nedostatka smještajnih kapaciteta se, prema njegovim riječima, radilo kroz planiranje budžeta. Tako je u 2019. godini opredijeljenim sredstvima uloženim u rekonstrukciju neiskorišćenog prostora DACG napravljen novi depo kvadrature 60m², a poboljšani su i uslovi smještaja arhivske građe u još nekim odsjecima.
Svojevremeno je, navodi Tomanović, tada predsjednik Vlade CG Milo Đukanović opredijelio budžetska sredstva za početak dogradnje Arhiva po već urađenom projektu za dogradnju na utvrđenoj lokaciji, no kako Detaljni urbanistički plan Cetinja nije još bio usvojen i sredstva nijesu mogla biti iskorišćena za tu namjenu u budžetskoj godini, iz DACG su se redovno obraćali svim ministrima i čelnim ljudima u Opštini Cetinje za pomoć u rješavanju ovog problema.
Jedino ministarka Vesna Bratić nije na ove molbe odgovorila do dana njegovog razrješenja, a u prijedlogu za razrješenje to navela kao nepravilnost u Tomanovićevom radu.
“Primjedba ministarke Bratić da se neadekvatno postupa prema najstarijim dokumentima u Državnom arhivu, uz obrazloženje da se dozvoljava svakodnevno korišćenje i kopiranje arhivske građe i da to predstavlja presedan, ukazuje samo na njenu neinformisanost šta je djelatnost Državnog arhiva i šta je dozvoljeno i uobičajeno u arhivskoj djelatnosti. U svim arhivima svijeta pa i u našem, dozvoljava se uvid, kopiranje i fotografisanje arhivskih dokumenata koja su u dobrom stanju. Na ovaj način se postupa i u arhivu Crne Gore shodno čl. 20 Zakona o arhivskoj djelatnosti kao i čl. 7 Uredbe o posebnim troškovima korišćenja arhivske građe i usluga Državnog arhiva. U skladu sa čl. 9 Pravilnika o načinu i uslovima korišćenja arhivske građe, oštećeni dokumenti se privremeno povlače iz upotrebe, šalju na konzervaciju i restauraciju”, navodi Tomanović.
On tvrdi da je to samo dio činjenica koje opovrgavaju tvrdnju ministarke Bratić o njegovom nezakonitom radu u DACG.
“U svemu ovome, raduje me jedino briga ministarke Bratić za apsolutnom identifikacijom Crnogoraca i države CG, jer očigledno ja nijesam dovoljno brižan Crnogorac za Crnu Goru pa će se time pozabaviti drugi. Međutim, neće mi biti teško sve što je za Crnu Goru”, istakao je, između ostalog, Tomanović.
Skupa digitalizacija
Tvrdnje o nebrizi koje je u prvi plan stavila ministarka Bratić nemaju osnova, tvrdi Tomanović. Tome u prilog ide i činjenica da je kao direktor Arhiva pregovarao sa predstavnicima firmi koje se bave digitalizacijom dokumenata u cilju unapređenja informacionog sistema i širenja tehničko-tehnoloških kapaciteta DACG.
Početak rada na digitalizaciji arhivske građe je kao preduslov imao nabavljanje određene opreme.
Preporučeno
“Radilo se o veoma velikim finansijskim sredstvima, pa smo zbog toga došli na ideju da se digitalizacija povjeri nekoj firmi koja će to uraditi sa svojom opremom i to metodom „Non invasive low light digitalization“. Međutim i to su veoma velika sredstva koja prevazilaze naš budžet”, naveo je, između ostalog, Tomanović.
