Video
CGO je pozvao rektora i Upravni odbor UCG da smijene Šćekića sa rukovodeće pozicije, jer je dokazanim neakademskim postupanjem diskreditovao UCG i Istorijski institut.
- “U suprotnom se obesmišljava odluka Etičkog odbora, a javno šalje poruka da se nagrađuju oni koji se u akademskoj zajednici ponašaju suprotno akdemskim pravilima”, saopštila je viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović.
Kaluđerović kaže da, iako je odluku Etičkog odbora dobio i prije CGO-a, Šćekić još nije podnio ostavku na mjesto direktora Istorijskog instituta.
- “To je nova ilustracija njegovog (ne)razumijevanja akademske čestitosti”, rekla je ona.
Pobjedi nijesu još odgovorili ni sa Univerziteta Crne Gore, iako su najavili da će to učiniti.
- Proslijedio sam PR službi UCG sve informacije, pa se obratite njima. Hvala na razumijevanju – odgovorio je prekjuče Pobjedi predsjednik Etičkog odbora prof. dr Božidar Popović.
Taj odgovor Pobjedi još nije proslijeđen.
Ima li Šćekić zaštitu?
Iz CGO su saopštili juče da je Etički odbor utvrdio da je Šćekić plagirao rad ,,Bogatstvo različitosti: očuvanje kulturnog identiteta u vremenu globalizacije“, ali da je neobično da u tome ne vidi razlog za izricanje sankcija. Etički odbor, kako ističe Kaluđerović, ide i korak dalje navodeći da Šćekić nije stekao ocjene, nagrade, zvanja i titule na osnovu plagiranog rada, a čime ,,neubjedljivo pokušavaju ublažiti i sopstvenu odluku da se radi o plagijatu“.
Kaluđerović je podsjetila da je nadležnost Etičkog odbora da, u skladu sa zakonom, izriče mjere za kršenje akademskog integriteta koje se odnose na plagiranje, falsifikovanje, fabrikovanje, pozajmljeno autorstvo i citiranje izvan konteksta. U ovom slučaju, Etički odbor, navela je ona, nije izrekao mjeru za povredu Etičkog kodeksa za neakademsko postupanje Šćekića, iako se radi o licu iz akademske zajednice koje je napravilo ozbiljan prekršaj načela akademske etike.
- “Ostaje pitanje ko je to na UCG dovoljno moćan da štiti u ovom slučaju Šćekića”, istakla je Kaluđerović.
Reakcija se očekuje
Šćekića je 29. decembra prošle godine UO UCG jednoglasno izabrao za direktora Istorijskog instituta. Tada je ocijenjeno da je neosnovana inicijativa CGO da se obustavi njegov izbor. Tadašnja predsjednica UO prof. dr Rajka Glušica rekla je na sjednici da su oni organ koji mora donositi odluku u skladu sa procedurom i da ne mogu da ignorišu većinsku volju Instituta, gdje je Šćekić predložen da bude direktor. Kazala je da nemaju pravo da intervenišu i da će reagovati ako se ispostavi da su tačne optužbe koje se stavljaju na teret Šćekiću.
Izbor Šćekića ranije je problematizovao mr Ivan Laković, viši naučni saradnik na Istorijskom institutu. Krajem prošle godine je kazao da je Šćekić prekršio niz osnovnih etičkih i naučnih normi. Laković je tada rekao da je Šćekić nekoliko puta bio interno opominjan zbog neakademskih postupaka i formalno kažnjen javnom opomenom Suda časti UCG zbog povrede Etičkog kodeksa. Laković je rekao da je tekst pod naslovom „Bogatstvo različitosti – očuvanje kulturnog identiteta u vremenu globalizacije“, objavljen u monografiji „Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope – CLIO MAP“ plagijat, što je utvrđeno kontrolom plagijarizma.
“Nakon konverzije u latinicu utvrđen je procenat od 52 procenta poklapanja sa sadržajem već dostupnim na internetu”, kazao je tada Laković.
Šćekić ne vidi problem
Šćekić je krajem prošle godine kada je izabran za direktora Istorijskog instituta Pobjedi kazao da njegov izbor nije upitan, jer je izborna procedura sprovedena zakonski. Rekao je tada i da ,,vrednosni stavovi iskazani u optužbi kolege Ivana Lakovića predstavljaju njegovu ličnu impresiju i opterećeni su višegodišnjim ličnim animozitetom prema njemu, te su, stoga, iskazani u izrazito negativnom kontekstu“.
Snežana Kaluđerović je juče podsjetila da je CGO protiv Šćekića podnio Etičkom odboru UCG inicijativu za preispitivanje kršenja akademskog integriteta krajem 2023. godine. Do danas je ta NVO kritikovala Etički odbor što mu je trebalo dugo da utvrdi autentičnost rada.
Podsjećaju da je inicijativu pratila obimna i utemeljena dokumentacija kao dokazni materijal.
- “Očekivali smo da ćemo kao predlagači biti pozvani i na raspravu pred Etičkim odborom što je izaostalo iz neobjašnjivih razloga. Time je Etički odbor, osim što je nevoljno prišao ovom slučaju i odugovlačio njegovo procesuiranje, prekršio proceduru jer je bio dužan da CGO kao predlagača pozove, odnosno dostavi poziv za raspravu u ovom predmetu. Naime, Etički kodeks UCG jasno propisuje da odsustvo predlagača nije smetnja za održavanje rasprave, ali samo ako je predlagač uredno pozvan”, kazala je Kaluđerović.
Rekla je da u propisima ne postoji odredba da se predlagač ne poziva na raspravu, a ,,indikativno je da u donošenju ovakve odluke Etički odbor nije htio imati svjedoke niti one koji bi mogli dovesti do situacije da odluka bude stroža, odnosno u interesu pune zaštite UCG kao institucije“.
Dugo čekali na odluku
CGO je ranije kritikovao u više navrata Etički odbor što ne donosi odluku u slučaju Šćekića. Centru za građansko obrazovanje je prof. dr Božidar Popović, predsjednik Etičkog odbora, saopštio da se rok za odluku Komisije produžava do 25. septembra. CGO je u saopštenju istakao i činjenice da je taj dopis datiran na 21. jun, a da je jula stigao na adresu CGO-a.
U dopisu predsjednika Etičkog odbora se navodi da je 11. juna Komisija iz društvenih nauka obavijestila to tijelo da za vrijeme koje joj je povjereno nije mogla da utvrdi da li su izvori koji se pojavljuju u analizi softvera (vebsajtovi) preuzeli sadržaj iz istih izvora koje je autor naveo u radu. Komisija je, piše u dopisu, zatražila dodatno vrijeme kako bi utvrdila sve činjenice.
U dopisu se navodi da je Etički odbor dužan da na osnovu izvještaja sa prijedlogom Komisije donese rješenje u roku od šest mjeseci od dana podnošenja prijedloga za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta. Istaknuto je i da je Etičkim kodeksom UCG predviđeno da se na pitanja koja nijesu uređena primjenjuju pravila upravnog postupka. A Zakon o upravnom postupku ističe da, ako se upravni postupak zbog složenosti ne može završiti u propisanom roku, taj rok produži za vrijeme koje je potrebno za donošenje rješenja, ali ne duže od polovine roka propisane zakonom, odnosno tri mjeseca u ovom slučaju.
U CGO su tada problematizovali ovaj dopis i činjenicu da se rok produžava.
Isticali su da se radi o još jednom nevještom pokušaju rukovodstva UCG da ovaj slučaj zatvori bez profesionalnog pristupa u postupanju prema inicijativi koju je CGO predao, krajem decembra 2023, uz materijal koji upućuje da je Šćekić plagirao i time prekršio Etički kodeks UCG, kao i sa zahtjevom da se do razjašnjenja tog pitanja obustavi Šćekićev izbor na poziciju direktora Istorijskog instituta.
CGO je u aprilu ove godine, od predsjednika Etičkog odbora prof dr. Božidara Popovića dobio dopis u kome je on od njih tražio da konvertuju tekst prof. dr Radenka Šćekića na latinicu, jer softver ne prepoznaje ćirilicu te da UCG nema mogućnosti da provjeri autentičnost radova na ćiriličnom pismu.
Ovo je nakon nedjelju dana demantovao prorektor za nastavu na UCG, prof. dr Veselin Mićanović, koji je, objašnjavajući mjere i mehanizme zaštite od plagijata za Gradsku TV kazao:
“Mi rad sa ćiriličnog pisma prebacimo na latinično i izvršimo provjeru, tako da, ne dešava se da rad koji je pisan na ćirilici prođe bez provjere plagijata”, kazao je tada prof. dr Mićanović Gradskoj TV.
CGO je nakon toga javno zamolio rektora UCG Vladimira Božovića da decidno objasni akademskoj i široj zajednici što je tačno u dijelu zvaničnih izjava/dopisa nadležnih o mogućnosti provjere plagijata.
“Sad imamo novo važno pitanje – ko govori istinu: Mićanović ili Popović? I, ako Popović ne govori istinu, da li je to bio još jedan način da, pored odugovlačenja u postupanju po inicijativi CGO, zaštiti Radenka Šćekića i po čijem je to nalogu”, pitali su tada iz CGO rektora Božovića.
Preporučeno
Ponavljali su da se ovim potezima ne štiti ugled UCG, te da se prioritetno ne procesuiraju slučajevi plagijata.
