,,Henli i partneri“ je svjetski lider u oblasti programa za sticanje prebivališta i državljanstva putem ulaganja. Kompanija je integrisana do visokog nivoa i kvalifikovani profesionalci rade, kao jedan tim, u preko 35 kancelarija širom svijeta.

“Svake godine stotine bogatih i uspješnih pojedinaca i njihovih savjetnika oslanjaju se na našu stručnost i iskustvo u ovoj oblasti. Sami koncept plana za sticanje prebivališta i državljanstva kreirala je naša kompanija prije tridesetak godina”, kaže Ljumović.

Dodaje da, što se tiče kompanije ,,Henli i partneri“, značajno interesovanje vlada iz zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, a oko 10 procenata aplikacija dolazi iz Kine.

“Značajan generator je Srednji istok, a posebno je interesantno da gotovo petinu interesa za program u Crnoj Gori iskazuju aplikanti iz SAD, i tu imamo zbilja sjajne pojedince i ugledna imena iz oblasti svjetske IT industrije, za koje se iskreno nadam da ih kao društvo „nećemo pustiti“, već ćemo ih, jednom kada postanu naši državljani i dijelom godine i sugrađani, dodatno uključiti i animirati da nam pomognu da ostvarimo naše vizije da postanemo moderno, evropsko, digitalno društvo”, naglašava Ljumović.

Ko poznaje geopolitiku, takođe, po njegovim riječima, neće biti iznenađen, da imamo dosta aplikanata iz Južne Afrike.

“,,Henli i partneri“ je jedan od tri od države akreditovana agenta. U 2019. nijesmo bili u mogućnosti da predajemo aplikacije jer nije bilo izlistanih projekata, u 2020. godini pandemije smo opstali i svi zajedno učili. Ove godine računam da će naša kompanija predati između 130 i 150 aplikacija. Teško je dati pravu prognozu, jer na aplikante veoma utiče informacija da se program završava. U svakom slučaju, kada bi se program u ovoj formi i kapacitetu nastavio, čemu se prirodno nadam, procjenjujem da bi svi akreditovani agenti mogli da predaju 400 aplikacija u 2022. godini”, procjenjuje Ljumović što je, kako dodaje, na osnovu dijela za donaciju od 100.000 eura i vladinih naknada, koje iznose 35.000 eura po aplikaciji, u prosjeku, oko 55 miliona eura prihoda za državni budžet.

“Na to treba dodati i, ako uzmemo da je prosjek investicije 350.000 eura, što naši pokazatelji prikazuju kao realan parametar, jer investicije na jugu idu i do 1,5 miliona eura po aplikaciji, investicije od 140 miliona eura, u čijoj strukturi je i PDV “,  kaže Ljumović smatrajući značajnim potencijalne cifre, a i tu su velike mogućnosti saradnje sa uspješnim aplikatima.

Preko ovog programa, kako objašnjava, država je omogućila kvalifikovanim investitorima, i domaćim i stranim da se, ako ispune kriterijume, nađu na listi razvojnih projekata, u koje naši aplikanti ulažu.

“Smatram da je bila mudra odluka da se ne ide na stanogradnju, već baš na hotelsku industriju, jer su hoteli ozbiljni generatori razvoja, sa velikim brojem novih radnih mjesta i sa standardima koji moraju biti ispunjeni. Samim investitorima u hotele je ostavljeno da se opredijele kako žele da osmisle svoj proizvod, ali je većina odlučila da omogući da, shodno zakonskim modelima, ta buduća smještajna jedinica u hotelu bude u vlasništvu aplikanta, naravno ako njegova aplikacija bude uspješna i odobrena”, objašnjava Ljumović.

Tvrdi i da su njihovi aplikanti uspješni poslovni ljudi i veoma vode računa gdje i kako žele da investiraju.

“Naš posao jeste da im približimo prednosti našeg sjevera, gdje je minimum njihovog ulaganja 250.000 eura, i juga, gdje je minimum 450.000 eura, šta za njih znači ako je hotel na skijalištu, a šta ako je u gradu, kakvi su hotelski sadržaji, ko je hotelski operater, kakva će biti infrastruktura, kad će biti završen auto-put, u kakvom su nam stanju aerodromi i šta se tu planira. Vjerujte, nije lako biti spreman za sva ta pitanja i naravno da učimo usput”, tvrdi Ljumović.

U svakom slučaju, ističe, hoteli se grade, niču ,,Breza“ i ,,Montis“ u Kolašinu, u gradu, zatim Swissotel K16, Bjelasica 1450 i Grand Chalet na skijalištima, kreće Black Pine u Mojkovcu.

“Na Primorju odmiču radovi na novom hotelu ,,Siro“ u okviru Porto Montenegra, i ,,Inter kontinentalu“ u Čanju, kao dijelu projekta Ama rizort. Oko tri četvrtine naših aplikanata se odlučuje za investicije na sjeveru, a ostatak želi da investira na već prepoznatom dijelu Crne Gore, na našem Primorju”, naglašava Ljumović.

,,Henli i partneri“ je lider u pružanju savjetodavnih usluga vladama, za koje je privukla više od 10 milijardi dolara stranih direktnih ulaganja. Uživajući povjerenje vlada, ona je uključena u strateško savjetovanje i osmišljavanje, postavljanje i sprovođenje najuspješnijih programa za sticanje prebivališta i državljanstva na svijetu.

Ljumović objašnjava njihov dio posla, kao akreditovanog agenta za posredovanje, sa licencom izdatom od države.

“Naš posao odnosi se na promociju programa u čitavom svijetu i podršku aplikantima da prikupe relevantnu dokumentaciju, i naravno, dijeljenje svih relevantnih informacija sa njima, kako vezano za mogućnosti ulaganja, tako i onih opštih, vezanih za proces pridruživanja EU, ekonomsku i političku situaciju u zemlji i slično. Procesne kancelarije ,,Henli i partnera“, koje se nalaze u Hong Kongu, Singapuru, Dubaiju, Kejptaunu, Cirihu, Londonu i Montrealu, su prve adrese kod kojih naši aplikanti dolaze i od kojih saznaju preliminarne informacije o programima u svijetu”, objašnjava Ljumović.

Nakon toga, rade njihovu internu provjeru podobnosti aplikanta (due dilligence), tj. na taj način provjeravaju da li se taj potencijalni aplikant uopšte kvalifikuje da radi sa njima.

“Onda ide dio u kome klijenti, ako se odluče za Crnu Goru, prikupljaju obimnu dokumentaciju, koju je propisala država, koja pored uobičajenih dokumenata uključuje i uvjerenja o nekažnjavanju iz svih država u kojima su aplikant i njegova porodica boravili, kao i kompletne finansijske iskaze, koji omogućavaju uvid u izvor bogatstva, tj. koji su finansijski tokovi novca aplikanta. Paralelno ide i odabir projekta u koji aplikant želi da investira, zatim još jedna provjera njegovog novca od strane crnogorske banke, pri uplati sredstava na escrow račune”, objašnjava Ljumović proces kako se dolazi do ekonomskog državljanstva.

Nakon toga, kad zajedno sa aplikantom, pribave sve potvrde, ugovore, dokumentaciju i dokaze o uplatama, kao akreditovani agent predaju njegovu aplikaciju Agenciji za investicije Crne Gore.

“Većina aplikanata su porodični ljudi koji apliciraju sa supružnikom i djecom. Tada počinje interni postupak države, koji uključuje preliminarnu analizu od strane same Agencije, zatim oficijelni postupak dubinske provjere podobnosti kandidata (sveobuhvatni due dilligence), koji za račun države rade svjetski poznate kompanije, specijalizovane u ovoj oblasti Exiger iz Kanade i S-RM iz Velike Britanije, koje su dobile licencu u Crnoj Gori za ove poslove”, tvrdi Ljumović.

Ova analiza, dodaje on, traje minimum mjesec dana i ako je nalaz negativan aplikacija se automatski odbija.

“Ako je nalaz agenta u redu, tek se onda aplikacija kvalifikuje da je pregledaju nadležni državni organi, na čelu, naravno, sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Crne Gore”, kazao je Ljumović naglašavajući da je ovo sveobuhvatan i detaljan proces provjere, sve sa ciljem da zaista aplikanti koji su to zavrijedili dobiju pravo na crnogorski pasoš.

Do sada je odobreno 16 projekata i tu vlada, po riječima Ljumovića, mala tržišna utakmica među izlistanim investitorima.

“Tako da za minimalne investicije od 250.000 eura na sjeveru i 450.000 na jugu, oni osmišljavaju koji produkt koji nude aplikantima najbolje prati njihove biznis planove, a da bude konkurentan. Kako je u pitanju hotel, smještajne jedinice se nude sa tipskim, hotelskim namještajem koji moraju biti u standardu odabranog hotelskog operatera. Aplikanti ovo gledaju i kao investiciju, pa su, pored preliminarne zainteresovanosti za pasoš, i obavezne donacije od 100.000 eura, izuzetno zainteresovani da razumiju kakvi su potencijalnin povrati njihovih investicija, jer pokušavaju da što pametnije ulože svoj novac”, tvrdi Ljumović.

Prema njegovim riječima, bilo bi sjajno da krenu da se grade novi hoteli na Žabljaku, u Rožajama, Beranama, Bijelom Polju, Ulcinju.

“Ipak, osnovno je da ove investicije treba da, same po sebi, imaju ekonomsku opravdanost, a program ekonomskog državljanstva treba da ih podrži i ubrza realizaciju projekta. I naravno, preduslov bi bio produženje programa u ovoj ili sličnoj formi. Znam da Vlada aktivno promišlja ovu temu i vjerujem da resorna ministarstva realno sagledavaju argumente i da će donijeti pravu i racionalnu ekonomsku odluku. A ovu priču smo tek nagovijestili svijetu. Nije nam bilo lako da Crnu Goru stavimo na mapu industrije u kojoj su tolika prepoznata tržišta kao što su Malta, Austrija, Kipar, Grčka, Portugal, Velika Britanija, karipske države” kaže Ljumović ističući da su uspjeli u tome.

“Crna Gora je, zaboravimo to ponekad i sami, toliko unikatna da joj samo treba dati šansu da igra utakmicu. A kad već igramo, obično volimo da budemo bolji od drugih. Zato, smatram da treba pametno i crnogorski odlučno da idemo dalje “, poručio je na kraju Ljumović.

Apliciraju vlasnici fabrika, IT stručnjaci, preduzetnici…

Kako je istakao Ljumović, u top pet industrija koje apliciraju kod ,,Henlija i partnera“ su finansijski stručnjaci, vlasnici fabrika, IT stručnjaci, preduzetnici i specijalisti tipa doktora medicine.

“Crna Gora bi trebala da iskoristi to što smo mi, ipak, otvoreno i multinacionalno društvo, što je naša velika prednost, i da cijeni te ljude, koji mogu da biraju gdje žele da žive i ulažu, što biraju Crnu Goru, što žele da budu novi državljani Crne Gore, jer se kod nas osjećaju dobrodošlo i sigurno – poručuje Ljumović dodajući da je na njima da se dodatno integrišu u naše društvo.

“Mislim da bi to bilo veoma značajno njima, a, mislim, još značajnije nam”, ističe Ljumović.

MUP: Za godinu dodijeljena 204 državljanstva

Kako su Pobjedi kazali iz Ministarstva unutrašnjih poslova, u zadnjih godinu pozitivno su riješena 204 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom po osnovu posebnog programa, od čega 62 zahtjeva za aplikante i 142 zahtjeva za članove njihovih porodica.

Ovom ministarstvu dostavljeno je od strane predsjednika Vlade 192 prijedloga za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i isti se odnose na 192 aplikanta i 444 člana njihovih porodica, što ukupno čini cifru od 636 lica koja su aplicirala za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom po osnovu posebnog programa ulaganja, od čega se zahtjevi za 344 lica trenutno nalaze u proceduri.