“Žabljak je još 2019. godine trebalo da dobije novu žičaru, koja je, prema planovima nadležnih, trebalo da bude postavljena u periodu 2020–2021, čime bi po prvi put bio uspostavljen standard zimskog centra koji može garantovati stabilnu, sigurnu i predvidivu skijašku sezonu. Međutim, iako je kompletna oprema tada kupljena državnim novcem, ona nikada nije ugrađena, već se, prema dostupnim informacijama, i dalje nalazi lagerovana u magacinu, gdje već šest godina čeka takozvana „bolja vremena“”, kaže za Pobjedu potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore Luka Bulatović.

Kapitalni projekat

On ističe da je takav odnos prema kapitalnom projektu ne samo neodgovoran, već i nečuven, posebno imajući u vidu činjenicu da se radi o opremi kupljenoj još 2019. godine, koja ni do danas nije stavljena u funkciju, iako su u međuvremenu promijenjene brojne vlade.

“Nečuveno je da nova oprema, namijenjena isključivo za Savin kuk, gotovo deceniju stoji u magacinu, prema kojoj se godinama odnosi krajnje nedomaćinski, dok se istovremeno u punoj upotrebi nalazi infrastruktura starija od 30 godina. Još je poraznije što nijedna vlada od 2019. godine do danas nije imala snage, političke volje ili institucionalne odlučnosti da pokrene i dovrši postupak ugradnje, jer je svaka, bez izuzetka, padala pod uticaj opstrukcija dijela građana koji nijesu struka, pojedinih NVO i određenih medija. Danas, nakon tragedije i izgubljenih života, postaje jasno da ti pritisci nijesu bili dobronamjerni, niti u funkciji javnog interesa, jer su njihove posljedice mjerljive – i to ljudskom žrtvom. Dodatno obesmišljava situaciju činjenica da je oprema kupljena isključivo za Savin kuk i da se, po svojoj namjeni i tehničkim karakteristikama, ne može upotrijebiti ni na jednom drugom skijalištu”, poručuje Bulatović.

Prema njegovim riječima, ključni problem u Crnoj Gori leži u kontinuiranim opstrukcijama projekata od pojedinih nevladinih organizacija i pojedinaca, koji se, kako navodi, bez stvarne odgovornosti i bez ponuđenih rješenja, godinama protive razvojnim projektima.

“Imali smo situaciju da su, pored žičare, izgrađeni i akumulaciono jezero i trafostanica, upravo za potrebe tog sistema i za proizvodnju vještačkog snijega. Dakle, stvoreni su svi tehnički preduslovi da Žabljak dobije skijalište koje može garantovati zimsku sezonu bez potpune zavisnosti od vremenskih uslova. Ipak, projekat je zaustavljen”, podsjeća Bulatović.

Luka Bulatović (Foto: Privatna arhiva)

On naglašava da se u Crnoj Gori prečesto dozvoljava da glasna manjina, bez jasnih argumenata, struke i odgovornosti, blokira projekte od državnog i lokalnog interesa, dok se posljedice takvog pristupa prelamaju preko leđa lokalne zajednice, privrede i turizma.

Bulatović upozorava da se tragedija na Savinom kuku nije dogodila slučajno, već kao posljedica višegodišnjeg ignorisanja problema i odlaganja ključnih odluka.

“Godinama se znalo da je postojeća infrastruktura dotrajala, da je oprema stara više od tri decenije i da predstavlja rizik”, poručuje Bulatović.

On naglašava da je neophodno da se iz ovog događaja izvuku jasne pouke, jer cijenu institucionalne neodlučnosti i višegodišnjih opstrukcija ne plaćaju oni koji su blokirali projekte, već turisti, lokalna zajednica i, u ovom slučaju, ljudski životi.

Alarm

“Ovo je krajnji alarm da se prestane sa odlaganjima, opstrukcijama i prebacivanjem odgovornosti, te da se bez daljeg gubljenja vremena ugrade nova oprema i standardi koji garantuju sigurnost”, smatra Bulatović.

Navodi da najbolje znaju ljudi sa Žabljaka ko su u tom trenutku bili akteri koji su opstruirali postavljanje žičare, kao i koje su nevladine organizacije bile uključene u to. Podsjeća da je riječ o prostoru skijališta Savin kuk, koji jeste izuzetno zahtjevan – kako sa aspekta gradnje, tako i zbog činjenice da se nalazi u zoni nacionalnog parka.

Ipak, on ističe da je država Crna Gora usvojila prostorni plan i stala iza njega, te da je riječ o krovnom dokumentu koji je trebalo da objedini sve aktere oko zajedničkog cilja – rekonstrukcije skijališta i podizanja ukupnog standarda Žabljaka kao zimskog centra.

“Svi znamo da je oprema koja se danas koristi istrošena ne samo zbog ekstremnih vremenskih uslova, već i zbog samog protoka vremena. Ta žica je odradila svoje. Potrebna je nova tehnologija, novi standard i, prije svega, sigurnost”, naglašava Bulatović.

Prema njegovim saznanjima, žičara kupljena 2019. godine je projektovana i tenderisana isključivo za Savin kuk, što znači da se praktično ne može ugraditi na nekom drugom lokalitetu bez ozbiljnih tehničkih kompromisa.

Govoreći o razlozima opstrukcija, Bulatović kaže da su se u priču uključivali različiti akteri – neko iz ličnih, neko iz drugih interesa, a dio njih se pozivao i na UNESCO. Smatra da je u tom trenutku bilo više razuma, sloge i zajedništva, danas bi Žabljak imao moderno skijalište.

“Nikada nijesam kritikovao struku, niti govorio o nečemu što ne poznajem. Kao neko ko je proveo pola života na skijama, ko je bio reprezentativac i vidio brojne skijaške centre, uključujući i najzahtjevnije terene, mogu reći da je svuda prevladala logika”, kaže Bulatović.

On naglašava da ljudi ne dolaze na Žabljak samo zbog samog mjesta, već zbog doživljaja planine, a bez kvalitetne infrastrukture taj doživljaj nije moguć.

“U planinu se ne ide bez dobre infrastrukture. Bez gondola i savremenih žičara, prvi loš dan turisti napuštaju destinaciju. U Alpima se žičarama voze i djeca od dvije-tri godine i ljudi treće životne dobi. Ne moraju svi da skijaju – mogu da odu do planinskog restorana, da naprave fotografiju, da uživaju u pejzažu”, objašnjava on.

Danas se, kako ističe, u svjetskim zimskim centrima više ni ne koristi riječ „žičara“, već se govori o „putu koji vodi u planinu“. Taj put funkcioniše tokom cijele godine – zimi, proljeća, ljeti i jeseni, samo se aktivnosti mijenjaju.

Ljeti su to hajking, biciklizam, alpinističke ture, zimi krpljanje, bord, nordijsko ili turno skijanje, dok dio posjetilaca dolazi isključivo zbog panoramske vožnje i fotografisanja. I ti ljudi kupuju kartu, koriste uslugu i žele sigurnost.

“Ne žele da strepe u kakvom je stanju žičara”, upozorava Bulatović.

Govoreći o posljedicama aktuelne situacije, on naglašava da one nijesu ograničene samo na Žabljak, već pogađaju kompletan zimski turizam Crne Gore.

Bulatović, čija kompanija je vlasnik nacionalnog restorana na ,,Crno jezero“ i Hotela ,,Tara“, upozorava da se negativni efekti aktuelne situacije već osjećaju na terenu i da se može očekivati manji broj turista u odnosu na prethodne godine. Kako ističe, nesigurnost koja prati infrastrukturne probleme na skijalištu direktno utiče na odluke gostiju, naročito onih koji planiraju dolazak unaprijed i traže pouzdanu zimsku ponudu.

“Svaka takva situacija se loše odražava na sezonu. Čak i u slučaju da dođe do rekonstrukcije žičare, kada je riječ o staroj opremi, kod ljudi uvijek postoji doza sumnje. Turisti danas traže sigurnost, pouzdanost i standard, i veoma brzo odustaju od destinacije ukoliko osjete neizvjesnost”, naglašava Bulatović.

On poručuje da je upravo zato neophodno da se sve dileme u vezi sa infrastrukturom otklone u najkraćem mogućem roku, kako bi se sačuvalo povjerenje posjetilaca i spriječile dugoročne posljedice po turizam Žabljaka i sjevera Crne Gore.

Podsjeća da je žičara tokom prethodne godine radila punim kapacitetom, da je imala rekordne posjete i da je infrastruktura pokazala da može biti profitabilna i tokom ljeta, što je, kako kaže, potvrđeno i rezultatima uprave skijališta.

Ipak, upozorava da je zamor materijala realnost koju nijedan atest ne može u potpunosti ukloniti.

“Nije isto voziti automobil star 35 godina i novo vozilo. Materijal je prošao svoje, ne možete ispitati što se dešava u čeliku iznutra”, navodi Bulatović.

On apeluje da se prestane sa međusobnim optužbama, negativnom energijom i nestručnim komentarima, te da se fokus prebaci na struku i zajednički interes.

“Ako slušamo ljude koji nijesu kompetentni i koji nikada nijesu preuzeli odgovornost, dovešćemo javnost u ozbiljnu zabludu”, smatra on.

Infrastruktura od tri decenije

Podsjeća da su skijalište u najtežim vremenima izgradili pojedinci, poput Raša Grbovića, kojem, kako kaže, pripada puna zasluga što je infrastruktura trajala više od tri decenije. Međutim, nakon tog perioda, zamjena opreme je neminovna.

“Možemo se vrtjeti ukrug, ali oprema je loša i mora se zamijeniti. Bez nove infrastrukture nema napretk”, jasan je Bulatović.

Na kraju poručuje da Crna Gora mora promijeniti pristup – okrenuti se znanju, povezivanju i zajedničkom djelovanju.

“Nažalost, kod nas se svaka inicijativa odmah osuđuje i stavlja na stub srama. A bez sloge nema rezultata. Vrijeme je da se oslonimo na struku i da ove planine, koje su među najljepšima u ovom dijelu Evrope, dobiju turistički proizvod kakav zaslužuju – sa novom opremom, novim standardima i kvalitetnom uslugom”, kaže on.

Direktor Turističke organizacije Žabljak Stojan Abazović kaže da će se posljedice nedavnog nemilog događaja neminovno osjetiti na predstojeću turističku sezonu, naročito u segmentu zimskog turizma.

“Nažalost, ovakav događaj zasigurno utiče na percepciju destinacije i na odluke gostiju. Već u proteklih nekoliko dana zabilježena su određena otkazivanja, iako taj broj za sada nije drastičan. Ipak, svako otkazivanje predstavlja signal upozorenja i razlog za dodatnu zabrinutost”, kazao je Abazović za Pobjedu.

Stojan Abazović (Foto: Privatna arhiva)

On ističe da se turistički sektor na Žabljaku suočava sa izuzetno složenom situacijom, u kojoj je neophodno brzo i odgovorno reagovati kako bi se sačuvalo povjerenje domaćih i stranih posjetilaca.

“Ključno je da se javnosti pruže jasne informacije, da se preduzmu konkretne mjere i da se učini sve kako bi se bezbjednost i kvalitet turističke ponude podigli na nivo koji gosti s pravom očekuju”, poručio je Abazović.

Ministarstvo tražilo informacije o bezbjednosti žičare Savin kuk

Ministarstvo turizma tražilo je od Razvojne banke Crne Gore da taj resor informiše o stanju bezbjednosti dvosjedne žičare Savin kuk I na skijalištu Savin kuk i o mjerama koje su preduzete u vezi sa tim, kao i o nalazima nadležnih državnih organa i inspekcija.

Kako agencija Mina-business nezvanično saznaje, Ministarstvo je to tražilo zbog tragičnog događaja koji se dogodio 20. decembra na gornjoj dvosjednoj žičari Savin kuk II skijališta na Savinom kuku, a koji je ozbiljno poljuljao povjerenje u turističku ponudu i bezbjednost državnog skijališta na Durmitoru pred novogodišnje i božićne praznike i zimsku sezonu.

U Ministarstvu smatraju neophodnim hitno postupanje Razvojne banke, koja je osnivač i vlasnik kapitala Turističkog centra Durmitor, i vlasnik žičare, u cilju sprovođenja svih dodatnih mjera i aktivnosti vanrednog tehničkog pregleda dvosjedne žičare Savin kuk I, u koje bi bili uključeni svi nadležni državni organi i inspekcije. Ministarstvo je tražilo da ga Razvojna banka o tome u najkraćem roku informiše.

Ministarstvo to zahtijeva u cilju ublažavanja negativnih posljedica nesrećnog događaja na turističku reputaciju skijališta u Crnoj Gori, kao i na ekonomiju kako Žabljaka i durmitorskog područja, tako i cijele Crne Gore.

Imajući u vidu da je bezbjednost posjetilaca i turista apsolutni prioritet i temelj turističke ponude i ugleda Crne Gore, u Ministarstvu smatraju da je neophodno da vlasnici turističkih kapaciteta, kao i nadležne institucije, budu maksimalno ažurni i preduzmu sve potrebne aktivnosti iz svojih nadležnosti.