Oni su ocijenili da radovi na jednom od najpoznatijih crnogorskih mostova moraju biti praćeni ozbiljnom i pravovremenom informacionom kampanjom, posebno imajući u vidu da se izvode tokom ljetnje turističke sezone, kada ovo područje svakodnevno posjećuje veliki broj domaćih i stranih gostiju.

Rekonstrukcija mosta, vrijedna više od 6,6 miliona eura, finansira se donacijom Narodne Republike Kine. Iako se radovi, prema ranijim najavama, odvijaju planiranom dinamikom, predviđeno je i potpuno zatvaranje mosta za saobraćaj u trajanju od približno dva i po mjeseca, kako bi bili završeni radovi na kolovozu.

Privrednici, međutim, upozoravaju da turisti, turističke agencije, prevoznici i ostali učesnici u saobraćaju nijesu na vrijeme dobili precizne informacije o datumima zatvaranja, trajanju obustave i preporučenim alternativnim putnim pravcima.

Prema njihovoj ocjeni, takav pristup već izaziva gužve, konfuziju i nezadovoljstvo posjetilaca, dok će posljedice biti još ozbiljnije ukoliko tokom potpunog zatvaranja mosta ne bude uspostavljen pouzdan sistem informisanja.

Turisti informacije dobijaju tek kada stignu

Poseban problem predstavlja činjenica da mnogi turisti informacije o ograničenjima saobraćaja dobijaju tek kada stignu u neposrednu blizinu mosta. Tada je često kasno da promijene plan puta bez dodatnog gubitka vremena i troškova.

Umjesto da unaprijed znaju kada je prolazak moguć i kojim putem mogu nastaviti putovanje, posjetioci se suočavaju sa kolonama, čekanjem i neizvjesnošću. Pojedini su prinuđeni da mijenjaju rutu, dok drugi odustaju od posjete mostu i okolnim turističkim sadržajima.

Privrednici upozoravaju da turistička šteta ne nastaje samo onda kada je neki objekat zatvoren. Jednako ozbiljne posljedice izaziva i neizvjesnost, jer turisti ne mogu pouzdano planirati vrijeme dolaska, obilazak mosta, posjetu Nacionalnom parku Durmitor, rafting Tarom niti nastavak putovanja prema Žabljaku, Pljevljima i drugim destinacijama na sjeveru države.

Loše iskustvo jednog gosta danas se veoma brzo prenosi putem društvenih mreža, turističkih platformi i putničkih foruma. Fotografije kolona i komentari o nedostatku informacija mogu za kratko vrijeme postati negativna reklama za cijelu destinaciju.

Privrednici zato smatraju da se ne radi samo o lokalnom saobraćajnom problemu, već o pitanju ukupnog turističkog ugleda Crne Gore.

Most na Đurđevića Tari nije samo saobraćajnica već jedan od najprepoznatljivijih simbola države i jedna od njenih najposjećenijih turističkih atrakcija. Posjeta mostu povezana je sa brojnim drugim sadržajima, pa svako ograničenje saobraćaja utiče na širi lanac turističke ponude.

Posljedice neinformisanosti i smanjenog broja posjetilaca, kako upozoravaju privrednici, osjećaju restorani, ugostiteljski objekti, izdavaoci privatnog smještaja, turističke agencije, vodiči, prevoznici, prodavci domaćih proizvoda, organizatori raftinga, zip-lajna i drugih aktivnosti.

Kada turista odustane od dolaska zbog nejasnog režima saobraćaja, gubitak ne trpi samo jedan objekat. Gube svi koji su uključeni u turističku ponudu tog područja, kao i država kroz manje prihode i slabiju promociju destinacije.

Privrednici naglašavaju da razumiju potrebu za rekonstrukcijom i da podržavaju obnovu ovog značajnog infrastrukturnog i graditeljskog objekta. Ipak, smatraju da činjenica da su radovi neophodni ne može biti opravdanje za izostanak koordinacije i komunikacije sa turističkim sektorom.

Prema njihovom stavu, institucije su morale mnogo ranije da pripreme plan kojim bi se jasno definisalo kako će turisti, agencije, hoteli, ugostitelji i lokalno stanovništvo dobijati informacije o svakoj promjeni režima saobraćaja.

Kompromisni režim stvara dodatne probleme

Tokom izvođenja radova uspostavljen je kompromisni režim saobraćaja, prvenstveno zbog potreba stanovnika ovog područja. Međutim, takav režim, bez jasnih uputstava i efikasne kontrole, donio je dodatne probleme.

Zabilježeni su slučajevi u kojima se turisti penju na građevinske skele, čime ugrožavaju sopstvenu bezbjednost i ometaju radove. Istovremeno, pojedini vozači teretnih vozila ne poštuju zabrane prolaska, što dodatno otežava posao izvođaču i može uticati na dinamiku rekonstrukcije.

Inženjer nadzora Radojica Poleksić ranije je upozorio da se gotovo nigdje u svijetu ne može vidjeti da se ovakav objekat rekonstruiše dok su istovremeno dozvoljeni kolski i pješački saobraćaj. On je objasnio da su se nadležni odlučili na kompromis kako bi izašli u susret potrebama lokalnog stanovništva.

Privrednici smatraju da upravo taj kompromis, bez prateće informaciono-komunikacione strategije, postaje kontraproduktivan. Umjesto da olakša svakodnevno funkcionisanje, on stvara nejasnoće i povećava rizik za posjetioce, radnike i učesnike u saobraćaju.

Jasno definisani termini prolaska, fizičko obezbjeđenje kritičnih djelova gradilišta, bolja signalizacija i pravovremena obavještenja mogli bi znatno smanjiti probleme na terenu.

Privrednici ističu da nije dovoljno postaviti saobraćajni znak ili obavještenje neposredno uz gradilište. Turisti moraju dobiti informacije prije nego što krenu prema mostu, kako bi mogli da planiraju posjetu i izbjegnu nepotrebno čekanje.

Obavještenja o zatvaranju trebalo bi objaviti na zvaničnim internet stranicama nadležnih institucija, Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih organizacija. Informacije bi trebalo redovno distribuirati i preko turističkih agencija, hotela, ugostiteljskih objekata, graničnih prelaza i medija.

Posebno je važno da budu dostupne na više jezika, imajući u vidu veliki broj stranih turista koji tokom ljeta posjećuju kanjon Tare i područje Durmitora.

Precizni podaci trebalo bi da budu uneseni i u navigacione servise koje putnici najčešće koriste. Ukoliko digitalne mape prikazuju da je put otvoren, a turista na terenu naiđe na zabranu ili višesatno čekanje, odgovornost za negativno iskustvo ne može biti prebačena na samog posjetioca.

Pored datuma i vremena zatvaranja, obavještenja moraju sadržati preporučene alternativne pravce, procijenjeno dodatno vrijeme putovanja, podatke o ograničenjima za autobuse i teretna vozila, kao i kontakt na kojem se mogu dobiti aktuelne informacije.

Turistički imidž gradi se odnosom prema gostu

Privrednici upozoravaju da se ugled turističke destinacije ne gradi samo prirodnim ljepotama, hotelima i promotivnim kampanjama. Jednako je važan odnos prema gostu, dostupnost informacija i sposobnost države da u vanrednim okolnostima obezbijedi jasnu organizaciju.

Crna Gora promoviše sjever države kao prostor izuzetnih prirodnih ljepota i jednu od ključnih tačaka budućeg razvoja turizma. Zbog toga je, kako smatraju privrednici, neprihvatljivo da posjetioci do jedne od najznačajnijih atrakcija dolaze bez pouzdanih informacija o tome da li je i kada mogu obići.

Turista koji nakon višesatnog putovanja naiđe na zatvoren most, dugu kolonu ili nejasna uputstva neće pamtiti vrijednost investicije i značaj rekonstrukcije. Pamtiće vrijeme koje je izgubio i neprijatnost koju je doživio.

Takvo iskustvo može uticati na njegovu odluku da ponovo posjeti Crnu Goru, ali i na preporuke koje će prenijeti porodici, prijateljima i drugim putnicima. Zbog toga se posljedice današnjih propusta mogu osjećati i tokom narednih turističkih sezona.

Privrednici su apelovali na nadležne institucije da hitno uspostave jedinstven i pouzdan sistem informisanja o svim fazama rekonstrukcije mosta.

Od institucija očekuju da bez odlaganja saopšte precizne termine potpunog i djelimičnog zatvaranja, trajanje ograničenja, alternativne putne pravce i sve promjene koje mogu uticati na dolazak turista.

Takođe smatraju da je potrebno formirati koordinacioni tim u kojem bi, pored predstavnika nadležnih državnih organa i izvođača radova, bili zastupljeni i oni iz lokalne uprave, turističke organizacije i privrednici sa područja Tare.

Na taj način informacije sa gradilišta mogle bi se brzo prenositi turističkom sektoru i javnosti, dok bi se problemi koji nastanu na terenu rješavali prije nego što izazovu veću štetu.

Privrednici zaključuju da neinformisanost turista nije samo operativni propust, već direktan udar na imidž Crne Gore kao ozbiljne turističke destinacije i na egzistenciju ljudi koji na području Tare žive od turizma.

Rekonstrukcija mosta je važna investicija i prilika da se jedan od simbola Crne Gore sačuva za buduće generacije. Međutim, upozoravaju da vrijednost projekta ne smije biti umanjena lošom organizacijom i izostankom komunikacije sa turistima i lokalnom privredom.