Video
Život u strahu od zaražavanja, preživljavanje gubitka bliskih članova porodice, stalna strepnja od gubitka posla ili osjećaj usamljenosti zbog socijalne distance uticao je na mnoge. Posebno su pogođeni zdravstveni radnici, osobe koje žive same ili su u izolaciji i karantinu, članovi porodica zaraženih osoba, kao i osobe sa već postojećim mentalnim poremećajima.
U Centru za mentalno zdravlje podgoričkog Doma zdravlja, kazala je za Gradski portal spec. psihijatrije dr Ljiljana Vučeljić radi pet psihijatara koji u saradnji sa psiholozima sprovode dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju, kao i rad sa članovima porodice pacijenata.
“U prosjeku se dnevno obavi oko 50 pregleda što je više u odnosu na proteklu deceniju, jer je Centar poslednjih godina kadrovski ojačan”, pojasnila je Vučeljić.
Pacijenti, kaže, dolaze sa raznim tegobama, a najčešće se žale na neraspoloženje, nervozu, napetost, strahove, nesanicu…
“Psihijatar pregledom procjenjuje da li su tegobe pacijenta dio nekog mentalnog poremećaja i u skladu sa tim se pravi plan liječenja. Najčešće dijagnostikujemo anksiozne poremećaje, depresiju i sa stresom povezane poremećaje”, ističe Vučeljić.
Mladi ljudi su, dodaje, slobodniji da zatraže stručnu pomoć kada se nađu u problemu.
“Često dolaze po savjet, podršku … To može biti pokazatelj da se krećemo u pravcu otklanjanja stigme koja je, nažalost na našem prostoru i dalje čvrsto vezana za psihijatriju. Mladi se javljaju zbog raznovrsnih problema, od onih koji se tiču životnih teškoća kroz koje neminovno prolaze, pa do onih koji ukazuju na postojanje mentalnih poremećaja – poremećaja raspoloženja, zavisnost od psihoaktivnih supstanci, anksiozni poremećaji…”, rekla je Vučeljić.
O mentalnom zdravlju, naglašava, treba da vodimo računa kao i o fizičkom.
“To znači da djecu još u najmlađem uzrastu treba učiti aktivnostima koje doprinose njegovom očuvanju. To podrazumijeva balansiranje radnih aktivnosti, odmora i rekreacije, gajenje prijateljstva i dobrih međuljudskih odnosa, rad na ličnom usavršavanju kao i u poljima od društvenog interesa…”, savjetovala je Vučeljić.
Nažalost, pandemija koronavirusa izrazito doprinosi narušavanju mentalnog zdravlja, stvarajući kod ljudi, kako je rekla, osjećaj socijalne udaljenosti, strepnje, straha, bespomoćnosti…
Preporučeno
“Da bismo lakše podnijeli ovaj dodatni teret treba da razmišljamo optimistično na način da je ovo prolazna situacija koja nas može mentalno ojačati, naučiti nas kako da se nosimo sa teškoćama i kako da zadržimo ili se vratimo pravim životnim vrijednostima”, zaključila je Vučeljić.
