Video
U Informaciji se, između ostalog, navodi da u Crnoj Gori još uvijek nije moguće pratiti trendove obolijevanja i umiranja od malignih bolesti, jer se sa registracijom raka počelo tek 2013. godine, kada je osnovan Registar za maligne neoplazme.
– Registar za maligne neoplazme Crne Gore za 2013. godinu je dokumentovao 2.784 nova slučaja malignih neoplazmi i 1.549 umrlih od raka. LARC za 2020. godinu pretpostavlja da su se u Cmoj Gori desila 3.184 novooboljela slučaja raka, kao i da je umrlo 1.765 osoba od malignih bolesti. Dakle, maligne bolesti su drugi najčešći uzrok umiranja poslije kardiovaskularnih oboljenja – navodi se u dokumentu.
Zbog usporene registracije, kako se ističe, ne raspolaže se podatkom koliko trenutno stanovnika boluje ili je bolovalo od raka.
– Uzimajući u obzir da prosječno velika, proširena porodica u našoj zemlji ima najmanje četiri do pet članova, na osnovu podataka iz Registra za 2013. godinu sa 2.784 novooboljela, dolazi se do broja odnajmanje 13.000 građana čiji su životi direktno ili indirektno bili pogođeni novootkrivenim slučajevima raka samo tokom jedne godine, ne računajući one koji su u 2013. ušli sa dijagnozom raka iz prethodnih godina, što je višestruko veći broj. Kada bi trend obolijevanja bio stabilan (a nije, već je uzlazni), za prethodnih osam godina (2013-2020) u našoj zemlji su 22.272 osobe oboljele od raka, a najmanje 100.000 stanovnika je u tom periodu u porodici imalo novi slučaj raka – ističe se u Informaciji.
U dokumentu se navodi i da su tokom 2020. godine najčešća maligna oboljenja bila dojke, pluća i debelog crijeva (trećina svih novooboljelih), a kada je u pitanju mortalitet, najveća učestalost umiranja je od karcinoma pluća, zatim raka debelog crijeva, jetre, želuca i dojke.
– U bliskoj i daljoj budućnosti očekuje nas sve veće opterećenje malignim bolestima, posebno zbog izraženog trenda starenja stanovništva. Međutim, iz razvijenih zemalja, koje već dugo imaju funkcionalne registre malignih neoplazmi, podaci ukazuju da se može očekivati porast stopa novih slučajeva obolijevanja i nezavisno od starenja stanovništva – ističe se u dokumentu.
U razvijenim zemljama u porastu je udio malignih bolesti u strukturi ukupnih uzroka smrti, ali je, kako se ističe, u padu dobno standardizovana stopa smrtnosti.
Kontrola raka, kako je navedeno u dokumentu, ima za cilj da se trend porasta uspori i da se smanje stope obolijevanja i umiranja, a to se može postići kroz primarnu prevenciju (sprečavanje malignih bolesti), sekundarnu prevenciju (rano otkrivanje maligne bolesti, tj. skrininzi raka dojke, debelog crijeva i grlića materice), optimalno liječenje, rehabilitaciju, kao i palijativno zbrinjavanje oboljelih kod uznapredovale bolesti koja se više ne može uzročno liječiti.
Vlada je zaključila i da se neminovno mora pristupiti međusektorskim aktivnostima i preduzimanju mjera za sprovođenje programa skrininga raka debelog crijeva, raka dojke, raka grlića materice, kao i unapređenju kvaliteta Registra za maligne neoplazme, a Ministarstvo zdravlja je zaduženo da započne sa ovim aktivnostima.
Preporučeno
Pojavom pandemije COVID-19 u Crnoj Gori tokom 2020. godine, programi skrininga su ograničavani i usporavani, tako da je njihvo sprovođenje od marta 2020. nekoliko puta prekidano.
