Video
S obzirom da gotovo dvije trećine zatvorske populacije u Crnoj Gori čine povratinici, čini se da slobodu osuđenici dočekuju bez adekvatne pripreme za uključivanje u društvo. Ako je suditi po statistici, boravak u zatvoru, u najvećem broju slučajeva, izgleda, postaje podsticajni poligon koji ih osposobljava za nova krivična dela.
Sagovornici portala Standard, ipak ne misle tako – kažu da za svakog zatvorenika ipak “ima nade da se popravi” kao i da služenje zatvroske kazne može da pripremi, čak i okorelog kriminalca za novi način života.
Direktor ZIKS-a Milan Tomić kazao je za Standard, da se u Zavodu za izvršenje krivčnih sankcija u Spužu na izdržavanju kazne zatvora trenutno se nalazi 853 zatvorenika od čega je 519 povratnika.
S obziom da gotovo dvije trećine zatvroske populacije čine povratinici, pitanje je da li je proces rehabilitacije djelotvoran. Odgovarajući na to pitanje, Tomić je kazao da vjeruje da zatvorenici mogu da budu izvedeni na pravi put, kao i da da se u Zavodu za izvršenje krivčnih sankcija u Spužu mjere rehabilitacije prema zatvoreniku počinju preduzimati od trenutka stupanja na izdržavanje kazne zatvora.
“Prilikom dolaska na izdržavanje kazne zatvora prvo se vrši procjena rizika kojom se izdvajaju faktori koji bi mogli biti eventualni uzrok ponovnom činjenju krivičnog djela, a zatim se tokom realizacije tretmana radi na redukciji istog. U tu svrhu za svakog zatvorenika ponaosob kreiraju se individualni program tretmana, koji se sprovode tokom izvršenja kazne zatvora u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija”, rekao je Tomić.
Osim individualnih programa tretmana zatvorenika, kak onavodi, za istaći je da se sprovode i grupni programi tretmana prema zatvorenicima.
“Dalji, proces integracije zatvorenika nakon izlaska iz penalne ustanovesprovodisekroz podršku i različite vrste programa tretmana zatvorenicima nakon njihovog izlaska na slobodu u takozvanom postpenalnom (prihvatnom) periodu, kako bi se smanjio rizik od povratništva”, navodi Tomić.
Uklapamo se u regionalni standard
Iako se čini da je broj povratnika veoma visok, prema riječima kriminologa Velimira Rakoćevića, mi se uklapamo u prosjek država u region. Međutim mnogo smo iznad evropskog prosjeka.
Preporučeno
“U pogledu broja osuđenih lica koji su povratnici na izdržavanju kazne zatvora u potpunosti se uklapamo u prosjek država regiona koji se kreće oko 60 % recidiva, dok smo daleko iznad prosjeka pojedini evropskih država u kojima je broj povratnika znatno manji”, rekao je Rakočević za Standard.
S obzirom da je radio u ZIKS-u više od sedam godina, ističe da da je rad u zatvoru jedan od najtežih poslova uopšte.
“I pored toga što preduzmete sve mjere predviđene zakonom u smislu obezbjeđenja osuđenika uvijek može doći do pokušaja bjekstva osuđenog iz zatvora, nereda većeg obima, tuča među osuđenim licima, napada na službena lica i slično. To je posao u kome svakog radnog dana možete ostati bez njega, ali što je još gore ugroziti vlastiti život”, kazao je Rakočević.
Kada je u pitanju profil osuđenika Rakočević navodi da se najviše osuđenika u ZIKS-u nalazi zbog krađa i ubistava.
“Najviše je bilo osuđenih lica u povratu, koji su učinioci krivičnih djela protiv imovine krađe, teške krađe, razbojništva, razbojničke krađe, zatim učinioci krivičnih djela protiv života i tijela, polne slobode i td. Tek posljednjih nekoliko godina problematika zloupotrebe opojnih droga doživjela je nevjerovatnu ekspanziju”, rekao je Rakočević.
Zapošljavanje najveći problem
Naš sagovornik ističe da isto kao što nema rođenih zločinaca, tako nema i nepopravljivih učinilaca krivičnih djela.
“Ukoliko se u skladu sa savremenom naukom program tretmana sprovede dosljedno može doći do prevaspitanja osuđenika a to znači njegovo osposobljavanje da poštuje pravne norme i uključivanje u društvo kao punopravni član. Problem predstavlja odsustvo pomoći licu nakon izdržane kazne pri čemu je najveći problem njihovo zapošljavanje jer su oni etiketirani i diskriminisani”, smatra Rakočević.
On poručuje da nada u rehabilitaciju zatvorenika uvijek postoji i potrebno je samo da bolje organizujemo vanzatvorske programe tretmana.
“Pojačamo edukativne programe, stručno obrazovanje, pružimo pomoć osduđenicima u smislu ponovnog prilagođavanja sredini i slično”, poručio je naš sagovornik.
B. Knežević
