“Do sada smo registrovali 84 slučaja u kojima nijesmo imali previše uspjeha zbog problema sa zakonodavnim okvirom za rješavanje ovog društvenog problema i drugih razloga koji doprinose težem otkrivanju i procesuiranju ovih slučajeva ( neaktivnost institucija, nepravovremenog reagovanja, ne prepoznavanja specifičnosti života i običaja u romskoj zajednici od strane državnih službenika i slično). Inače. Pritisak na djevojčice iz romske i egipćanske zajednice je prisutan posebno u krugu njihove porodice ali nekada i od strane šire zajednice i drugih članova šire porodice. Taj pritisak je dodatno pojačan činjenicom da društvo ne preduzima mjere na sprečavanju ovih pojava pa se kod njih stiče utisak da nemaju zaštitu sistema i da je takvo ponašanje prihvatljivo i dozvoljeno što slabi njihov otpor ali i našu mogućnost za adekvatniji rad u zajednici da se suprostave ovim obrascima ponašanja“, ispričala je ona.

 

 

Fana je istakla da je najvažnija institucionalna podrška potrebna od državnog tužilaštva i Suda jer su za sada uspjele da aktueliziramo rad policije i Centara za socijalni rad na većem nivou nego što je to bilo u ranijem periodu.

“Naravno, taj rad svih navedenih organa bi morao biti sa još većim stepenom hitnosti, senzibilisanosti za rad sa zajednicom sa kojom radimo i sprenosti za mijanjanje svojih negativnih praksi koje ne daju povratno romskoj i egipćanskoj zajednici informaciju o posledicima i težini učinjenih krivičnih djela čime se slabi generalna prevencija u društvu. Povećanjem ovakve prevencije jasno bi se stavilo do znanja svima koji trguju sa sudbinama djevojčica da će odgovarati pred zakonom ukoliko zloupotrebljavaju svoja roditeljska i starateljska prava u cilju sklapanja dječjeg braka“, objašnjava Delija.

Udaja maloljetnica karakteristična za Crnu Goru?

Nedavno je crnogorsku javnost uzdrmala vijest da je maloljetna djevojčica od 11 godina udata na Kosovu iz Nikšića. Fana je kazala da su ovakvi slučajevi karakteristični za Crnu Goru, kao i sa manjim brojem godina, te da je to jedina istina o kojoj treba razgovarati.

“Taj postupak je u toku, ali vjerujem da će državno tužilaštvo i policija u izviđajnom postupku preduzeti sve mjere i radnje da se hitno i bez odlaganja zaustavi ovakav brak a da se počinioci i eventualni saradnici koji žive u Crnoj Gori i Kosovu privedu pravdi. Uskoro ćemo objelodaniti slučaj djevojčice kojoj je sa sedam godina započet proces ugovora braka uz obećanje i to će biti izazov da vidimo kako će crnogorske institucije postupiti u ovom slučaju. 

Ovi karakteristični slučajevi šalju poruku državi da mora što prije da nađe rješenje za ovakve slučajeve kroz izmjene zakonodavnog okvira na koje smo i ranije ukazivali Ministarstvu pravde”, rekla je Delija.

Statistika i napredak

Prema poslednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori živi 8305. pripadnika/ca romske i egipćaske manjine od čega je mukaraca 51,12 a žena 48,88%.

“Brojna istraživanja ukazuju da romska i egipćanska zajednicu u kojoj CRI djeluje živi kao najugroženija grupacija stanovništva na teritoriji Crne Gore. Crna Gora je u proteklih petnaestak godina ostvarila napredak u djelu integracije Roma/kinja ali se zajednica i dalje suočava sa problemima u dostupnosti zapošljavanja, stanovanja, obrazovanja, nasilja u porodici što dodatno otežava položaj Romkinja u drštvu, te su Romkinje višestruko diskriminisane.

Pored navedonog Romkinje i Egipćanke se suočavaju sa izazovima koje se odnose na patrijarhat koji vlada u zajednic, kao i ugovorenim dječjim brakovima koji je veoma karakterističan i veoma zastupljen u Crnoj Gori što otežava njihovu integraciju u društvu“, zaključila je Fana Delija.

K.P.