Podaci o rasprostranjenosti oboljenja na svjetskom nivou, pokazuju da je rak grlića materice među vodećim malignim bolestima žena, odmah iza raka dojke. 

Podaci na svjetskom nivou pokazuju da je karcinom grlića materice drugi najčešći karcinom zastupljen kod žena, sa visokim stopama incidencije i mortaliteta širom svijeta,naročito u slabo razvijenim zemljama. 

Faktori rizika za nastanak oboljenja su vrlo raznovrsni, a u najvećem broju slučajeva je to dugotrajna infekcija sa »visoko rizičnim« (onkogenim) tipovima humanog papiloma virusa (HPV), koji pripada seksualno-prenosivim infekcijama. 

Kako je to navedeno na sajtu Instituta za javno zdravlje, Crna Gora još nije počela sa HPV vakcinacijom, ali su krajem 2021. godine ponovo pokrenute edukativne aktivnosti, koje se nastavljaju i trajaće tokom cijele ove godine, sa ciljem da se sa Programom vakcinacije započne u septembru 2022.

HPV vakcinacija predstavlja mjeru primarne prevencije, koja ukoliko se sprovodi adekvatno daje veoma dobre rezultate u prevenciji prekanceroznih i kanceroznih promjena na grliću materice.

EPIDEMIOLOGIJA KARCINOMA GRLIĆA MATERICE I MOGUĆNOSTI PREVENCIJE

Na edukativnom sastanku povodom Evropske nedjelje prevencije karcinoma grlića materice na temu ”Vakcinacija protiv HPV-a u Crnoj Gori”, u organizaciji Instituta za javno zdravlje i časopisa Medical, prof. dr Dragan Laušević kazao je da je HPV odgovoran za veći broj karcinoma i nastanak nekih drugih oboljenja, ali da je u najvećem broju slučajeva uzročnik karcinoma grlića materice.

Kako je objasnio postoji preko preko 120 tipova HPV infekcije, od čega oko 80 tipova izaziva promjene na koži, a nekih 40ak tipova izaziva promjene na sluznici. Jedna grupa su, kako je kazao, visokorizični onkogeni, koji uglavnom izazivaju maligne transformacije. Drugi, niskorizični neonkogeni koji uglavnom izazivaju genitalne bradavice i slično.

”Što se tiče bolesti malignih neoplazmi koje izazivaju oni onkogeni ili visokorizični, danas znamo da su oni su vrlo važni u nastanku šest vrsta karcinoma, pod broj jedan raka grlića materice, raka vagine ili rodnice, raka penisa kod muškaraca, raka anusa, zadnjeg dijela grla uključujući bazu jezika i krajnika”, rekao je dr Laušević.

Dodaje da su praktično svi karcinomi grlića materice povezani direktno sa HPV infekcijom.

”Faktori rizika za infekciju su rani početak seksualne aktivnosti, pušenje duvana aktivno i pasivno, trudnoće prije 17 godine, druge polno prenosive bolesti, oštećena sluznica, zatim veliki broj seksualnih partnera predstavlja veću vjerovatnoću da možemo da dođemo u kontakt sa različitim HPV tipovima, HIV infekcija koja može da utiče na imuni sistem, kao i nizak socio-ekonomski status koji je povezan sa lošim uslovima života, slabijom ishranom, nedovoljno sna itd”, kazao je on.

HPV je vrlo česta infekcija i praktično se ne može izbjeći, on se prenosi direktnim kontaktom kože o kožu, kože o sluzokožu ili sluzokože o sluzokožu, kao i svim seksualnim odnosima.

”Ipak, iako se ova infekcija svrstava u polno prenosive infekcije, seksualni čin nije jedini način prenošenja. Zbog toga kondom iako je značajno sredstvo u sprječavanju zaraze, nije dovoljan sam za sebe. Može se prenositi i samim dodirom”, rekao je dr Laušević.

Godišnje se, kako kaže, registruje preko 600 000 slučajeva povezanih sa HPV, od čega najveći dio oko 85% se odnosi na karcinom grlića materice.

DJELOTVORNOST HPV VAKCINE

Epidemiolog Milko Joksimović na edukativnom sastanku je istakao da je rak grlića materice veliki javnozdravstveni problem.

”HPV infekcija se prenosi direktnim kontaktom, pa upotreba preventivnih mjera, kondoma i prezervativa nije ni izbliza efikasna kao što je u prevenciji HIV-a. HPV infekcija se može dobiti i dalje prenositi i kod osoba koje još nisu stupile u prve seksualne kontakte u užem smislu, što je izuzetno bitno kada govorimo o vakcinaciji djece”, kazao je on.

Kako ističe, podaci za 2013. godinu pokazuju da smo u Crnoj Gori imali registrovanih 106 žena kojima je postavljena dijagnoza karcinoma grlića materice. U toj istoj godini preminulo je njih 46.

”Moramo se vraćati na zdravstveno prosvjećivanje, edukaciji o HPV infekciji, koliko je to veliki problem, kako se može smanjiti rizik. Moramo obezbijediti dovoljan broj ginekologa i patologa, podsticati žene na redovne preglede kod ginekologa, ali i sistematski organizovan skrining raka grlića materice”, rekao je Joksimović.

On je ustvrdio da je vakcinacija protiv HPV infekcije ulaganje u budućnost.

”Ove vakcine se proizvode metodom genetskog inženjeringa. Cilj je da se ne dozvoli da virus uđe u ćeliju, kada uđe u ćeliju tu je kasno za dejstvo vakcine. Kod vakcinacije se ostvaruje dugotrajna i stabilna zaštita, zbog produkcije velikog broja antitijela. Prva vakcina protiv HPV registrovana je 2006. godine. U Crnoj Gori koristiće se vakcina koja pruža zaštitu od najvećeg broja HPV tipova”, objasnio je on.

Kako je kazao, reakcije od vakcine su izuzetno rijetke.

”Što se tiče trajanja zaštite, najbolje rezultate daje ako se primjenjuje sistemski, započinje se sa djevojčicama. Dosta država već širi grupe i na dječake i država tačno vodi računa kome vakcinu daje. Do sada se nije utvrdila potreba za dodatnim dozama”, istakao je on.

Na sastanku je govorila i ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, koja je kazala da otkrivanje bolesti u ranoj fazi daje značajno veću mogućnost izlječenja. Ona je pozvala sve žene da obavljaju redovne preventivne preglede, a roditelje da iskoriste mogućnost i na vrijeme zaštite svoje djevojčice tako što će ih vakcinisati vakcinom protiv HPV virusa.

Da bi se HPV vakcinacija sprovodila po uzoru na neke od nauspješnijih programa u svijetu, kako je navela, uključićemo sve činioci društva, u prvom redu roditelje djece koja su ciljna grupa, potom zdravstvene radnike, predstavnike obrazovnog sistema, NVO sektora i naravno predstavnike medija.

“Danas imamo vakcinu protiv veoma česte i veoma teške maligne bolesti kakva je karcinom grlića materice. Ovaj karcinom je, prema podacima Nacionalnog registra, četvrti po učestalosti obolijevanja i umiranja od malignih bolesti među ženama u Crnoj Gori (ne računajući nemelanomske tumore kože).

Preporuka svih javno-zdravstvenih autoriteta u svijetu je da je za kontrolu tj. postepeno smanjenje obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice neophodno temeljno, sistemsko i sveobuhvatno sprovođenje određenih aktivnosti.

Prije svega, jačanje Nacionalnog registra za maligne neoplazme radi kvalitetnog i pravovremenog prikupljanja podataka o obolijevanju i umiranju od malignih bolesti, kako bi se adekvatno usmjeravala zdravstvena politika u ovoj oblasti, uvodile javno-zdravstvene intervencije i vršila njihova evaluacija. Neophodan je i kontinurani rad na promociji zdravlja, uključujući edukativne aktivnosti, kao i podsticanje žena na samoinicijativni redovan odlazak na ginekološke preglede”, istakla je Borovinić Bojović.

Pored toga, kako je kazala, veoma je važno uspostavljanje organizovanog sistemskog skrining programa za rano otkrivanje karcinoma grlića materice i  HPV vakcinacija.