Video
„Moralna policija nema nikakve veze sa pravosuđem, a ukinuli su je oni koji su je stvorili“, rekao je Muhamed Džafar Montazeri u svetom gradu Komu.
On je dodao da će, međutim, „pravosudni organi nastaviti da se bave tim socijalnim izazovom“.
Dnevnik Shargh ocjenjuje da su mnogi reagovali oprezno na informaciju u kojoj nisu iznijeti nikakavi dodatni detalji, niti je objavljen datum kada će moralna policija biti rasformirana.
U Iranu su u septembru počeli protesti zbog smrti mlade Mahse Amini, koju je uhapsila moralna policija zbog kršenja pravila o nošenju hidžaba nakon čega je umrla u pritvoru. Naime, Amini se navodno vidjelo malo kose pod maramom kad ju je uhapsila moralna policija u Teheranu 13. septembra. Ona je pala u komu ubrzo pošto je kolabirala u pritvorskom centru i umrla je tri dana kasnije u bolnici. Služba je negirala izvještaje da su je policajci tukli u glavu pendrekom i da su je udarali u jednom od njihovih vozila.
Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost saopštio je juče da je „više od 200 ljudi“ ubijeno tokom dva i po mjeseca koliko traju protesti.
Organizatori protesta su naveli da je ovo samo prvi korak i da žene moraju svuda da mogu da se kreću bez hidžaba.
Šta je moralna policija?
Gašt-e-Eršad (patrole za usmjeravanje) specijalne su policijske jedinice zadužene za sprovođenje poštovanja islamskog morala i privođenje žena za koje smatra da su „neprimjereno“ odjevene.
Prema iranskom zakonu, koji se zasniva na tumačenju šerijata – islamskog pravnog sistema, žene su u obavezi da pokrivaju kosu hidžabom (maramom za glavu) i da nose dugu, opuštenu odjeću koja će im zamaskirati figuru.
Borba iranskih vlasti protiv „lošeg hidžaba“ – pogrešnog nošenja marame ili druge obavezne odjeće – počela je ubrzo posle Islamske revolucije 1979, čiji je glavni cilj bio da se žene natjeraju da se oblače smjerno.
Iako su mnoge žene to i činile u ono vrijeme, mini suknje i nepokrivena kosa nisu bili neuobičajen prizor na ulicama Teherana prije nego što je prozapadnjački šah Muhamed Reza Pahlavi svrgnut s vlasti.
Njegova supruga Fara, koja je često nosila zapadnjačku odjeću, smatrala se primjerom moderne žene.
Nekoliko mjeseci od osnivanja Islamske Republike, zakoni za zaštitu prava žena usvojeni pod šahom počeli su da se ukidaju.
Vođa revolucije, ajatolah Ruholah Homeini objavio je 7. marta 1979. ukaz prema kom su hidžabi obavezni za sve žene na radnim mjestima i rekao je da smatra nepokrivene žene „golišavima“.
„Taj govor su mnogi revolucionari shvatili kao nalog da se hidžab silom stavi ženama na glave“, rekla je Mehrangiz Kar (78), advokatkinja za humanitarno pravo i aktivistkinja koja je pomogla u organizovanju prvog protesta protiv hidžaba, a koja danas živi u Vašingtonu.
Pripadnik moralne policije o svom „poslu“
U jednom od retkih intervjua, pripadnik policije za moral govorio je anonimno za BBC o iskustvu rada u službi.
„Rekli su nam da je razlog zašto radimo za jedinice moralne policije da bismo štitili žene. Jer ako se one ne budu odjevale pravilno, onda bi to moglo da isprovocira muškarce koji bi mogli da im naude“, rekao je on.
On je dodao da rade u šestorkama, sačinjenim od četiri muškarca i dvije žene, i da su usredsređeni na oblasti sa velikim pješačkim saobraćajem i tamo gdje se okupljaju mase.
„To je neobično, zato što ako ćemo samo da usmjeravamo ljude zašto moramo da biramo prometna mjesta koja potencijalno znače da možemo da uhapsimo više ljudi? To je kao da idemo u lov“, kazao je on.
Ovaj policajac je dodao da će njegov komandir da ga prekori ili da ga prijavi da ne obavlja posao ako ne identifikuje dovoljno ljudi koji krše kodeks oblačenja, i da mu je posebno teško kad se ljudi opiru hapšenju.
Preporučeno
„Očekuju od nas da ih silom ubacujemo u kombi. Znate li koliko puta sam plakao dok sam to radio? Želim da im kažem da ja nisam jedan od njih. Većina nas su obični vojnici koji služe obavezni vojni rok. Osjećam se veoma loše“, poručio je ovaj pripadnik moralne policije.
