Vlada je utvrdila Predlog zakona o graničnoj kontroli koji predviđa detaljnije provjere putnika, širu upotrebu informacionih i biometrijskih sistema, nova pravila za granične prelaze, kao i preciznije uređenu saradnju sa Frontexom. Predlog zakona je u skupštinskoj proceduri, piše CdM.

“Cilj zakona je sprovođenje pravne tekovine EU koja se odnosi na prelazak unutrašnjih i vanjskih granica, graničnu kontrolu i integrisano upravljanje granicom, u skladu sa obavezama Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji”, piše u obrazloženju.

Predlogom je predviđeno da se prilikom granične kontrole, osim putnih isprava i identiteta, provjeravaju i podaci iz relevantnih nacionalnih i međunarodnih baza, uključujući Šengenski informacioni sistem (SIS), Vizni informacioni sistem (VIS) i Sistem ulaska/izlaska (EES).

„Zakon više ne uređuje graničnu kontrolu samo kao fizičku provjeru dokumenta i lica, već je postavlja u okvir interoperabilnog informacionog sistema granične kontrole“, navodi se u obrazloženju Predloga zakona.

Jedna od značajnijih novina odnosi se na upotrebu biometrijskih podataka. Kod detaljne granične provjere predviđena je mogućnost poređenja slike lica i drugih biometrijskih identifikatora iz putne isprave sa biometrijskim podacima prikupljenim na graničnom prelazu.

U Predlogu je pojašnjeno da bi granična policija mogla da koristi sisteme za automatsko očitavanje putnih isprava i registarskih oznaka vozila, kao i tehnička sredstva za fotografisanje, snimanje, uzimanje otisaka prstiju i drugih biometrijskih podataka. Predviđen je i video-nadzor graničnih prelaza i granične linije.

“Primjena pojedinih odredbi koje se odnose na EES, SIS i VIS neće početi automatski stupanjem zakona na snagu. One će se primjenjivati kada Crna Gora bude operativno povezana sa tim sistemima i ovlašćena za njihovu upotrebu”, ističe se u Predlogu.

U dokumentu se precizira i postupak detaljne granične provjere. Prilikom ulaska provjeravaće se, između ostalog, uslovi za ulazak, vjerodostojnost putnih isprava, elektronski čip u dokumentu, biometrijski podaci i dozvoljeno trajanje boravka.

Prilikom izlaska provjeravaće se i da li je lice prekoračilo dozvoljeni period boravka, uključujući provjeru kroz EES, kao i da li lice, prevozno sredstvo ili stvari koje nosi predstavljaju prijetnju unutrašnjoj bezbjednosti, javnom poretku ili javnom zdravlju.

Uvodi se mogućnost fleksibilnijeg režima u situacijama kada bi striktno sprovođenje svih propisanih radnji značajno otežalo ili onemogućilo odvijanje saobraćaja, uz oslanjanje na procjenu rizika.

Nova pravila za granicu i granične prelaze

Zakonom se detaljnije uređuju stalni, zajednički, sezonski i privremeni granični prelazi.

“Privremeni prelaz može biti otvoren, između ostalog, zbog vježbi za sprečavanje katastrofa, kulturnih, vjerskih, naučnih, stručnih, sportskih i turističkih aktivnosti, preusmjeravanja saobraćaja, kao i određenih poljoprivrednih i ekonomskih aktivnosti”, naglašeno je u Predlogu zakona.

Na području graničnog prelaza kretanje i zadržavanje biće ograničeno na službena lica, osobe koje prelaze granicu i zaposlene koji obavljaju djelatnost na tom području. Za zaposlene je predviđena obaveza nošenja vidljive identifikacione oznake.

Predviđena je i zabrana neovlašćenog fotografisanja i snimanja na području graničnog prelaza.

“Nadzor državne granice obavljaće se na kopnu, moru i unutrašnjim morskim vodama, na osnovu analize rizika i procjene prijetnji”, precizirano je u dokumentu.

Granična policija bi mogla da postavlja rampe i druge prepreke radi sprječavanja nezakonitog prelaska, provjerava identitet i podatke u dostupnim bazama, kao i da zaustavlja i pregleda plovila.

U slučajevima veće ugroženosti državne granice, predviđa se mogućnost angažovanja drugih organizacionih jedinica policije i Vojske Crne Gore, u skladu sa zakonom.

Nacionalni koordinacioni centar i Frontex

Posebno poglavlje odnosi se na međunarodnu operativnu graničnu saradnju, uključujući saradnju sa stranim službama bezbjednosti, Frontexom, međunarodnim organizacijama i agencijama.

Predviđeno je uspostavljanje Nacionalnog koordinacionog centra i nacionalne situacione slike, što je povezano sa EUROSUR-om. Kako se navodi u obrazloženju, Nacionalni koordinacioni centar treba da omogući stalnu razmjenu informacija između organa koji učestvuju u integrisanom upravljanju granicom.

Definisano je i posebno budžetsko finansiranje operativne saradnje sa Frontexom, dok bi sredstva koja Frontex eventualno uplati za te namjene bila usmjeravana na istu budžetsku poziciju i ne bi mogla biti korišćena u druge svrhe.

Kazne do 30.000 eura

Predviđene su i novčane kazne za kršenje zakona. Za pravna lica propisana je kazna od 5.000 do 30.000 eura, između ostalog, za neovlašćeno fotografisanje ili snimanje na području graničnog prelaza, neuređivanje i neopremanje graničnih prelaza, kao i za određena postupanja kojima se ometa granična kontrola.

Za fizička lica predviđena je, u pojedinim slučajevima, novčana kazna od 200 do 800 eura, između ostalog za neprijavljivanje određenih aktivnosti u zoni uz granicu, kretanje ili zadržavanje izvan dozvoljenog prostora na graničnom prelazu, neizvršavanje naređenja policijskog službenika ili nepoštovanje drugih propisanih obaveza.

U obrazloženju Predloga navodi se da za njegovo sprovođenje nije potrebno obezbijediti dodatna finansijska sredstva iz budžeta , jer se predloženim rješenjima, kako se tvrdi, ne stvaraju nove finansijske obaveze za državni budžet.

Vlada je predložila da se zakon donese po hitnom postupku, uz obrazloženje da je potrebno omogućiti njegovu što skoriju primjenu i unaprijediti sistem granične kontrole. Kao glavni razlog navodi se usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa Šengenskim zakonikom o granicama i pravnom tekovinom EU u okviru pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Predlogom je predviđeno da stupanjem novog zakona na snagu prestane da važi postojeći Zakon o graničnoj kontroli, a novi zakon bi stupio na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.