Vlaović je rekla da analiza medijskog sektora u Crnoj Gori ukazuje na slabo i polarizovano medijsko tržište, sa nedosljednim pravnim i institucionalnim okvirom koji ne pruža pravi odgovor za nezavisnost i efikasnost regulatora, sa samoregulacijom koja nije zaživjela u punom kapacitetu i rizicima vezanim za integritet i bezbjednost novinara.

”Obezbjeđivanje uslova za slobodan rad medija, sa jedne strane, a sa druge strane, izazovna regulacija medija i rastuća zloupotreba medija i njihovih platformi za širenje uvredljivog i govora mržnje, sve učestaliji napadi na novinare, izazovi su za koje će Ministarstvo kulture i medija ponuditi efikasna i brza sistemska rješenja”, poručila je Vlaović.

Istakla je da su u prvoj medijskoj startegiji Crne Gore 2022-2026 sagledani izazovi i barijere toga sektora, sa ponuđenim setom mjera, čija realizacija može obezbijediti povoljno okruženje za slobodu informisanja, protok ideja i mišljenja u ostvarivanju javnog interesa, kao i za uređeno medijsko tržište.

”Paralelno, Ministarstvo intenzivno radi na izmjenama i dopunima seta medijskih zakona, prije svega na izmjenama i dopunama Zakona o medijima i Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG. U procesu je Izrada novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, koji će predstavljati rezultat usklađivanja s pravnom tekovinom EU, i kao takav, zamijeniti postojeći Zakon o elektronskim medijima”, navela je Vlaović.

Činjenica da, kako je rekla, mnoge medijske kuće nisu finansijski održive ima negativan uticaj na kvalitet izvještavanja i profesionalizam.

”Vjerujem da možemo biti zadovoljni što je, u odnosu na raniji period, u kojem je Evropska komisija i zamjerala netrasparentnu i nedosljednu državnu pomoć medijima, obezbijeđeno da pomoć medijima bude sveobuhvatna, objektivna i transparenta. Tokom krize izazvane pandemijom raspisano je i sprovedeno nekoliko konkursa u cilju saniranja ekonomskih posljedica. Ovaj resor, kroz dva javna konkursa, kojima je podržao medije sa 312 hiljada eura i još jednim paketom pomoći za komercijalne medije, koji emituju signal preko Radio difuznog centra u iznosu od 400 hiljada eura, sprovodi sveobuhvatnu na objektivnim načelima zasnovanu državnu pomoć medijima”, istakla je Vlaović.

Pojasnila je da Radna grupe za izradu Medijske strategije bila stava da je u narednom periodu neophodno zakonskim intervencijama povećati minimalni procenat sopstvene produkcije kod emitera od ukupnog vremena emitovanja, a koji mora biti u vezi sa informativnim sadržajima, sadržajima iz oblasti kulture i obrazovanja.

”Ovo bi obezbijedilo bolje ostvarivanje javnog interesa i poboljšalo konkurentnost domaćih u odnosu na medije koji su dio regionalnih grupacija. Čitajući izvještaj koji danas predstavljate, raduje me što smo došli do iste preporuke”,poruka je Vlaović.

Ukazala je da mediji u svakoj krizi postaju neotporniji na zloupotrebe i manipulacije, što ne narušava samo medijske etičke kodekse, već često medije pretvara u “nimalo bezazlene propagandne i dezinformativne platforme”.

”Agencija za elektronske medije je dužna da osigura razvoj konkurencije i pluralizma, ostvarivanje javnog interesa i primjenu utvrđenih načela, te slobode, profesionalizma i nezavisnosti. I Evropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku preporučila je jačanje položaja Agencije, što podrazumijeva mogućnost izricanja niza mjera, počev od upozorenja, novčanih kazni, pa sve do suspenzija i oduzimanja licenci emiterima”, rekla je Vlaović.

Smatra da i građani treba da postanu svjesni da su i oni svojevrsni regulatori medijske scene, da imaju pravo da Agenciji za elektronske medije upute prigovor na bilo koji sadržaj koji smatraju uvredljivim, ili za koji vjeruju da nije u skladu sa profesionalnim načelima.