Direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović ocijenila je za M portal da je odlaganje koje traje duže od tri godine problematično, posebno ako uzmemo u obzir da je riječ o dokumentu koji treba da služi kao okvir za koordinisane i sistemske mjere u prilagođavanju sektora i zajednica na klimatske rizike.
Nedostatak strateškog dokumenta takođe otežava pristup međunarodnim fondovima za klimatske mjere, čime propuštamo šanse za finansiranje projekata koji bi mogli ublažiti posljedice klimatskih promjena i ojačati otpornost zajednica.„Smatram da je zabrinjavajuće što država do danas nije usvojila NAP, iako je njegova izrada započela prije gotovo četiri godine. Uprkos tome što je u avgustu 2024. godine okončana javna rasprava o Nacrtu NAP-a, još uvijek čekamo usvajanje tog dokumenta“, istakla je Vojinović.
Napominje takođe da su klimatske promjene realnost koja već sada ima vidljive posljedice na naše zdravlje, poljoprivredu, infrastrukturu i ekosisteme. U takvim okolnostima, smatra ona, odlaganje usvajanja ovako važnog strateškog dokumenta šalje lošu poruku o stepenu spremnosti i ozbiljnosti s kojom se pristupa ovoj globalnoj, ali i lokalno izuzetno relevantnoj temi.
Vojinović ističe i da konkretan vremenski okvir za usvajanje i dalje zavisi od spremnosti nadležnih institucija da ovu temu postave kao prioritet i izražava nadu da će do toga doći što je prije moguće.
„Već dugo ukazujem na važnost donošenja Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene (NAP-a). Naime, Crna Gora pripada regionu Evrope koji je veoma ranjiv na posljedice klimatskih promjena, pa moramo imati kompletan odgovor na ekstremne vremenske uslove. Za sada uglavnom djelujemo ex post, nakon što se klimatska nepogoda (požar, suša, poplava, toplotni talas) desi, pa je neophodno napraviti pomak od prakse reagovanja na događaj ka praksi prevencije. Takođe, usvajanje ovog Plana je i međunarodna obaveza, na šta se Crna Gora obavezala ratifikacijom Pariskog sporazuma“, kaže sagovornica M portala.
Nepostojanje NPA povećava rizike
Naglašava takođe da nepostojanje Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene značajno povećava rizike po Crnu Goru, i to na više nivoa (ekološkom, ekonomskom, socijalnom i infrastrukturnom). Bez sveobuhvatnog plana koji identifikuje najranjivije sektore i predviđa konkretne mjere za prilagođavanje, država ostaje nespremna da adekvatno odgovori na klimatske ekstreme poput poplava, suša, toplotnih talasa ili degradacije zemljišta, koji utiču na poljoprivredu, turizam, zdravstvo, energetiku i vodosnabdijevanje.
„Osim toga, nedostatak strateškog dokumenta otežava pristup međunarodnim fondovima za klimatske mjere, jer donatori i finansijske institucije traže jasno definisane planove i prioritete. Time propuštamo šanse za finansiranje projekata koji bi mogli ublažiti posljedice klimatskih promjena i ojačati otpornost zajednica“, navodi Vojinović.
Dodaje da takođe, u državi koja ima ograničene administrativne i tehničke kapacitete, odlaganje donošenja ovakvog dokumenta vodi ka neusklađenim mjerama i slabijoj institucionalnoj koordinaciji, što dugoročno može dodatno povećati troškove reagovanja na klimatske krize.
Pored ostalog ukazuje i na to da na duži rok, bez koordinisanog pristupa postoji opasnost od donošenja ad hoc mjera koje ne daju željene rezultate. Iz tog razloga je usvajanje Nacionalnog plana ne samo ekološka, već i razvojna potreba.
Vojinović napominje da se klima oduvijek mijenjala, pri čemu su uzroci bili različiti prirodni faktori, poput promjena u sunčevom zračenju, okeanskim strujama ili sporih promjena u Zemljinoj orbiti oko Sunca i slično.
Promjene klime uslovljene ljudskim faktorom
„Međutim, nauka ukazuje da danas promjene u klimi uglavnom dolaze od ljudskih aktivnosti, tako da se svakako može reći da živimo u doba velikih klimatskih promjena uzrokovanih djelovanjem čovjeka. Ono što teba pojasniti jeste to da jedan hladniji mjesec ne pobija globalni trend. Kada je riječ konkretno o mjesecu maju, još uvijek čekamo zvanične podatke na globalnom nivou, ali treba imati u vidu da možda iako je maj 2025. godine bio hladan lokalno, globalno ne mora biti tako. Dakle, potrebno je pogledati podatke za cijelu planetu, ne samo naš region ili Evropu“, ocjenjuje ona.
Drugim riječima, klimatske promjene se ne mjere samo lokalnim ili kratkoročnim vremenskim odstupanjima, već dugoročnim globalnim trendovima. A ti trendovi su jasni.
„Prosječna globalna temperatura neprekidno raste, smanjuje se ledeni pokrivač Arktika i glečera, ekstremni vremenski događaji (poplave, suše, toplotni valovi) postaju češći i intenzivniji i sl. Globalna temperatura vazduha porasla je između 1.3°C i 1.4°C od predindustrijske ere. Posljednji petogodišnji prosijeci su najviši ili blizu najviših, ikada zabilježenih. Porast temperature u Evropi je bio oko 1°C viši nego za svijet u cjelini“, podsjeća sagovornica M portala.
Klimatske promjene imaju složen uticaj i na crnogorsku poljoprivredu, a nepostojanje pravih mjera za adaptaciju na klimatske izazove već se direktno i ozbiljno odražava na ovu privrednu granu.
Vojinović ističe da su nedostatak adaptacije i klimatska nepripremljenost skupi i opasni, te da klimatski izazovi nijesu više teorijska prijetnja, jer uništavaju dio prinosa, a bez ozbiljnijih mjera u narednim godinama, štete će samo rasti.
„Promjene u temperaturi i padavinama, kao i dostupnost vode za navodnjavanje, itekako utiču na produktivnost poljoprivrednih usjeva. Ovo se posebno odnosi na proizvodnju voća i sektor vinogradarstva. Značajne promjene klimatskih uslova, zahtijevaju primjenu mjera prilagođavanja kako bi se očuvali prinosi. Ove mjere uključuju odabir sorti koje su otporne na sušu i visoke temperature, poboljšano upravljanje vodama i promjene u sistemu uzgoja“, ističe Vojinović.
Povećanje temperature, kako ona objašnjava, utiče i na fenološki razvoj, uzrokujući ranije cvjetanje i ubrzavajuće sazrijevanje plodova. Osim toga, visoke temperature, smanjenje količine padavina i povećana učestalost sušnih perioda mogu dovesti do vodenog stresa kod biljaka, što direktno utiče na razvoj plodova i smanjuje prinos.
„Takođe, kasni mrazevi i snijeg ozbiljno ugrožavaju već zasađene kulture, posebno one koje su osjetljive na hladnoću (npr. voće u cvatu, vinova loza). Cvjetovi i mladi plodovi koji se smrznu neće dati rod, što direktno smanjuje prinose“, podsjeća Vojinović.
Dešava se i pomjeranje vegetacionih faza. Naime, poljoprivredne kulture se oslanjaju na stabilne cikluse toplote, vlage i svjetlosti. Kada dođe do poremećaja, biljke izlaze iz sinhronizacije s okruženjem, prerano proklijaju, pa ih uništi mraz ili zakasne s razvojem zbog hladnog i vlažnog proljeća.
Poljoprivrednici nespremni
Kako navodi sagovornica M portala promjenjiva klima može povećati i pojavu gljivičnih oboljenja, dok nagla zatopljenja iza hladnih talasa mogu pogodovati razmnožavanju štetnih insekata. Bez prilagođenih mjera, biljke su ranjivije, a poljoprivrednici se zateknu nespremni. Konačno, gubitak prinosa znači i direktan finansijski udarac za domaćinstva i lokalne zajednice koje zavise od poljoprivrede. Manja ponuda domaće hrane može uticati i na rast cijena, te podstaći inflaciju.
Lošije vrijeme svakako može imati uticaj na predsezonu u turizmu. Mnogi turisti biraju maj i početak juna za odmor upravo zbog povoljnijih cijena i mirnijeg ambijenta, ali ako ih dočekaju kiša i hladnoća, to može odvratiti i buduće posjetioce, a i izazvati otkazivanja ili manji broj rezervacija.
„Klimatske promjene dovele su do sve učestalijih vremenskih oscilacija i nepredvidivih obrazaca, pa turistički sektor već godinama uči da mora da bude fleksibilan i spreman na ovakve promjene, iako bi stabilniji vremenski uslovi bili poželjni kako bi sezona mogla da se razvija prema očekivanjima. Ali to je i dodatni poziv za adaptaciju turističke ponude i to diversifikacijom sadržaja koji ne zavise isključivo od sunca i plaže“, napominje Vojinović.
Srećom po nas prva polovina juna djeluje znatno povoljnije.
Preporučeno
„Trenutno toplo vrijeme, sa temperaturama u Podgorici koje dostižu skoro 35 stepeni, odličan su znak za početak ljetnje sezone. Prognoze za ostatak juna takođe obećavaju stabilno i sunčano vrijeme, što bi trebalo da nadoknadi eventualne negativne efekte lošeg maja. Što se tiče mogućih vremenskih iznenađenja, iako je uvijek moguće da se pojave lokalne nepogode, trenutni meteorološki pokazatelji ne ukazuju na značajne probleme“, zaključuje Vojinović.
Video