„Moralo se desiti. Od događaja u Gornjem Zaostru, od postavljanja, pa uklanjanja spomen obilježja Pavlu Đurišiću, Ministarstvo kulture i medija je dobilo na desetine prijava, pitanja lokalnih uprava i institucija, gdje se i zvaničnici i građani pitaju za neko spomen obilježje. Napravili smo plan i program, po kome će postupati dva inspektora za kulurnu baštinu koje imamo. Bez izuzetka i bez ikakve druge konotacije naše jedino mjerilo će biti da li spomen obilježja imaju ili nemaju dokumenta, odnosno da li su prošla zakonsu proceduru“, ističe Vujović.
Ona objašnjava da neće dozvoliti neku vrstu subjektivnosti i samovolje, nego da će voditi računa da svako obilježje mora da prođe saglasnost prvo odbornika u lokalnom parlamentu, kao prva instanica, a druga je Ministarstvo kulture i medija koje mora sa istorijskog aspekta i drugih strana da sagledava ličnost ili događaj i potopm daje ili odbija saglasnost.
„Upravo zbog toga, bez ikakvih predrasuda i bez ikakvih konotacija, postupaćemo prema svakom spomen obilježju. U toj grupi inicijativa se javila i inicijativa predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića, koji je uputio zvanično, iako smo svi svakog dana prolazili pored Njunja, da li je i koja je, ili nije, od ovih instanci ispoštovana. Inspektorka je utvrdila da nije ni Skupština opštine Herceg Novi, naravno niti Ministarstvo kulture.
Onda je uslijedila mjera koja se izriče, uklanjanje. Zbog javnosti, podsjećam, da inicijativa o postavljanju spomen obilježja, čak i ponovonom možda postavljanju spomenika Rudolfu Karudžiću, oriđinalu, čak na istom mjestu, može ponovo da se uputi.
Prvo opštinskoj komisiji, pa odbornicima u lokalnom parlamentu na glasanje. Ako ona prođe, onda dolazi na odlučivanje i saglasnot komisiji Ministarstva“, naglašava Vujović ne želeći da licitira da li je Njunjo trebalo ili nije da se postavi i ukloni, da li zaslužuje glavnu ulicu ili ne. Jer „samo postupa prema zakonu“.
Ipak, brojni su negativni komentari u novskoj javnosti zbog uklanjanja spomen obilježja „bezazlenom“ liku iz novske prošlosti, koji je „donosio sreću“ svima koji ga potrljaju po nosu i postao dio turističke razglednice grada. Pogotovo što se to dešava nakon šesnaest godina od podizanja statue.
Zato Novski portal pita ministarku, rođenu Novljanku, hoće li inspekcija Ministarstva kontrolisati i druge spomenike i obilježja u Herceg Novom, bez dokumenatcije, poput bista Simu Matavulju, Aleksi Šantiću, spomenik Bezbetković na Savini…?
„Postupaćemo prvo prema inicijativama koje smo dobili, zbog toga što dvije inspektorke za zaštitu kulturnih dobara ne mogu da znaju stvarno stanje u svakom gradu. Trebalo bi da obilaze samo Herceg Novi 30 dana mjesečno. Već smo dobili desetine inicijativa i onda ćemo ići prema njima. Naravno, tu se stvara i neka praksa, koja ukazuje da spomen obilježje postavljeno mimo pravila i dokumentacije, biće uklonjeno.
Naročito se to odnosi na period otkada važi novi Zakon o spomen obilježjima. Ako je Bezmetković postavljen poslije Drugog svjetskog rata, ili bista Simu Matavulju, to je svakako bilo prije novog Zakona o spomen obilježjima, koji jasno utvrđuje kako se neko spomen obilježje postavlja.
To će nam biti prioritet u radu, jer smo vidjeli da u Crnoj Gori, iz brojnih inicijativa i medija, da ljudi imaju običaj, možda i u zabačenim mjestima, gdje misle da niko neće vidjeti, da kreiraju neku svoju istoriju i mitove, koji nisu prošli sud čak ni u opštinama gdje se nalaze, a kamoli u Ministarstvu kulture i medija“.
Ministarka nije mogla da odgovori ima li dokumentaciju spomenik grofu Savi Vladisavljeviću, koji je podignut 2014. godine i koji je bio jedan od najpoznatijih diplomata 18. vijeka. On je čovjek koji je „prvi postavio srpski problem u Rusiji kao glavni problem Balkana“, ali se istoričari i danas spore oko toga da li je rođen u Herceg-Novom, Dubrovniku, Gackom ili Foči.
Preporučeno
„Za konkretan slučaj ne znam, ali možemo i to utvrditi ako dobijemo tu inicijativu. Upite i inicijative mogu da podnose i građani“, zaključuje Vujović.
Video