Video
Globalna prosječna temperatura bila je 1,55 °C (sa marginom nesigurnosti od ± 0,13 °C) iznad prosjeka 1850 1900, prema konsolidovanoj analizi WMO šest skupova podataka. To znači da smo upravo svjedočili prvoj kalendarskoj godini sa globalnom srednjom temperaturom od više od 1,5°C iznad prosjeka 1850-1900.
“Najnovija procjena Svjetske meteorološke organizacije (WMO) je jasna: globalno zagrijavanje je čvrsta činjenica” – kazao je Generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Prelazak granice od 1,5 stepeni u pojedinačnim godinama, kako je kazao, ne znači da je dugoročni cilj postignut.
“To znači da se moramo još jače boriti da bismo se vratili na pravi put. Rekordne temperature 2024. zahtijevaju hitne klimatske mjere već u 2025. godini. Još uvijek ima vremena da se izbjegne najgora klimatska katastrofa. Ali lideri moraju da djeluju – sada” – poručio je Gutereš.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pruža procjenu temperature na osnovu više izvora podataka kako bi, kako se navodi, omogućila međunarodno praćenje klime i pružila pouzdane informacije neophodne za proces pregovora o klimatskim promjenama UN. Podaci se prikupljaju od Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Japanske meteorološke agencije, NASA-e, Nacionalne uprave za okeane i atmosferu SAD-a (NOAA), britanske Meteorološke kancelarije u saradnji sa Klimatskim istraživačkim centrom na Univerzitetu u Istočnoj Angliji (HadCRUT) i Berkeley Earth.
“Klimatska istorija se odvija pred našim očima. Nismo imali samo jednu ili dvije rekordne godine, već cijeli niz od deset godina. To su pratile katastrofalne i ekstremne vremenske prilike, porast nivoa mora i topljenje leda, sve podstaknuto rekordnim nivoima emisije gasova sa efektima staklene bašte uzrokovane ljudskim aktivnostima”, rekla je generalna sekretarka WMO Selest Saulo.
Važno je, kako je kazala, naglasiti da jedna pojedinačna godina sa prosječnim rastom od više od 1,5°C za godinu NE znači da nismo uspjeli da ispunimo dugoročne ciljeve Pariskog sporazuma u pogledu temperature, koji se mjere decenijama a ne pojedinačnim godinama.
“Međutim, neophodno je priznati da svaki udio zagrijavanja od jednog stepena ima značaj. Bez obzira da li je na nivou ispod ili iznad 1,5°C zagrijavanja, svako dodatno povećanje globalnog zagrijavanja povećava uticaj na naše živote, ekonomije i našu planetu”, rekla je Saulo.
Objavljivanje svih šest skupova podataka o temperaturama bilo je koordinirano među institucijama kako bi se naglasile vanredni uslovi kojima smo svjedočili tokom 2024. godine.
Odvojena studija objavljena u časopisu “Advances in Atmospheric Sciences” otkriva da je zagrijavanje okeana 2024. godine igralo ključnu ulogu u rekordno visokim temperaturama.
“Okean je najtopliji ikada zabilježen od strane čovjeka, ne samo na površini, već i u gornjih 2000 metara, prema studiji koju je predvodio prof. Lijing Čeng sa Instituta za atmosfersku fiziku Kineske akademije nauka. U izradi studije učestvovao je tim od 54 naučnika iz sedam zemalja i sa 31 instituta.
Oko 90% viška toplote nastale globalnim zagrijavanjem nalazi se u okeanima, što čini toplotu okeana ključnim pokazateljem klimatskih promjena. Od 2023. do 2024. godine, globalni porast toplote okeana u gornjih 2000 metara iznosi 16 zetadžula (1021 džula), što je oko 140 puta veće od ukupne svjetske proizvodnje električne energije 2023. godine, prema studiji koja se temelji na podacima Instituta za atmosfersku fiziku”, navedeno je u saopštenju.
Preporučeno
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) će u svom izvještaju “Stanje globalne klime 2024.” koji će biti objavljen u martu 2025. godine, dati detaljne informacije o ključnim pokazateljima klimatskih promjena, uključujući gasove koji izazivaju efekte staklkene bašte, površinske temperature, toplotu okeana, porast nivoa mora, povlačenje glečera i opseg morskog leda. Izvještaj će takođe sadržati detalje o događajima visokog uticaja.
