Video
Kako je Pobjedi kazao direktor HTP Ulcinjske rivijere Bojan Đakonović, od državnih institucija i pored njihovog apela niko im se nije obraćao.
– Mnogo ranije je trebalo formirati vještačku dinu kao i što je bilo predviđeno preporukom eksperata iz Italije koju je Vlada sa njima usaglasila – kazao je Đakonović koji ističe da je blagovremeno na to upozoravao.
Iako je Vlada usvojila krajem oktobra Informaciju o trenutnom stanju i sprovođenju kratkoročnih mjera izgradnje vještačkih nasipa – dina radi prevencije štete imovine Ulcinjske rivijere – nije se ništa uradilo jer, po informacijama Pobjede, Morsko dobro je imalo problem sa tenderom za nabavku goriva u tu svrhu.
HTP Ulcinjska rivijera se prije tri mjeseca, kako je kazao Pobjedi njen direktor Bojan Đakonović, pravovremeno obratila svim nadležnim organima – ministarstvima i Morskom dobru, znajući da se tokom jeseni i zime vremenske prilike drastično pogoršavaju.
Morsko dobro ćuti
– Mogli smo da spriječimo velike štete na objektima koje voda pravi ovih dana, kao i dalju eroziju ostrva. Vlada je usvojila krajem oktobra naš zahtjev i zaključcima obavezala Morsko dobro da preduzme sljedeće korake koji bi spriječili erozivne procese – kazao je Đakonović.
Ipak, kaže on, iz Morskog dobra su ih obavijestili da se zbog administrativnih poteškoća još nije počelo sa nasipanjem.
Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kazali su da je postavljanje vještačkih nasipa-dina smatralo prioritetnom, hitnom mjerom i da su dobili odobrenje od Vlade pa su dali nalog Morskom dobru koje je u saradnji s inženjerskom jedinicom Vojske trebalo da pokrene projekat kratkoročnih – privremenih mjera.
Projekat rehabilitacije Ade Bojane koja usljed klimatskih promjena tone već godinama se radi zadnjih tri godine, ali osim privremenih dina krajnjeg i trajnog rješenja nije bilo. Pobjeda je u više navrata pisala o ovom problemu.
Na projektu će, kao i do sada, kako su naglasili, biti angažovani stručnjaci iz Italije, koji će aktivnosti sprovesti uz podršku lokalnih eksperata. Naglašavaju da je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u svom prijedlogu budžeta za 2023. godinu predložilo izdvajanje sredstava za rješavanje pitanja na Adi Bojani, uz plan da se ta sredstva tokom narednih godina povećavaju kako bi se obezbijedio redovan monitoring.
Nestajanje Ade proizvodi i druge ozbiljne posljedice. Šira okolina ušća Bojane jedinstveni je ekosistem. Na Velikoj plaži i Adi raste oko 500 vrsta biljaka, od kojih su 23 zakonom zaštićene.
Procjenjuje se da ima oko 250 vrsta ptica. Većina je zaštićena nacionalnom regulativom, a 57 se nalazi na Ptičijoj direktivi – dokumentu EU iz 1979. godine koji definiše standarde zaštite i očuvanja divljih ptica i staništa. To je glavno sredstvo EU za zaštitu prirode u zemljama koje su kandidati za prijem.
Na ovom području registrovano je 107 vrsta ribe. Delta Bojane predstavlja jednu od posljednjih zona u Mediteranu sa očuvanom vegetacijom psamofita, biljaka koje rastu na suvim pjeskovitim područjima, uz ostala staništa u zaleđu, koja imaju međunarodni značaj.
Preporučeno
Veći dio Bojane predstavlja međudržavni vodotok. Područje Skadarskog jezera i rijeke Bojane je na albanskoj strani uvršteno na Ramsarsku listu, međunarodnu konvenciju iz 1971. godine o zaštiti močvara. Po količini vode koju unosi u more, Bojana je na trećem mjestu na evropskom dijelu Mediterana.
