U odgovoru na upit portala Standard, MVP navodi da se odluke o vraćanju stranih državljana donose pojedinačno, u zavisnosti od okolnosti svakog slučaja, te da će oni koji budu pogođeni biti obaviješteni neposredno. Takođe, Ministarstvo nije preciziralo da li su neki od deportovanih klasifikovani pod nazivom “Jugoslavija”, što bi moglo dodatno otežati administrativne procedure njihovog povratka.

„Državljani Crne Gore u SAD-u, kojima bude naloženo da napuste teritoriju, mogu se vratiti u Crnu Goru. Za konzularnu pomoć mogu se obratiti Ambasadi u Vašingtonu ili Generalnom konzulatu u Njujorku“, saopštili su iz MVP-a za portalu Standard.

Ipak, mnogi crnogorski državljani u SAD-u izražavaju zabrinutost zbog nedostatka konkretnih informacija i nedovoljno jasne strategije crnogorskih vlasti u odnosu na ovu situaciju. Prema nezvaničnim podacima, najmanje 68 crnogorskih državljana biće obuhvaćeno deportacijama, dok bi taj broj mogao biti i veći ako se uzmu u obzir oni koji su u američkim evidencijama navedeni kao državljani bivše Jugoslavije. Više o tome pročitajte ovdje.

PROBLEMI S KATEGORIZACIJOM “JUGOSLAVIJA” I NEDOSTATAK REAKCIJE MVP-A

Povezani članci

Svijet

Organizacije crnogorske dijaspore SAD i Kanade neće prisustvovati Danima dijaspore-iseljenika u organizaciji MVP: Ne pristajemo na kompromis

Politika

PES I BSCG hoće Ministarstvo vanjskih poslova: Ako ne bude dogovora, Spajić mora da pravi plan B

Društvo

Ministarstvo vanjskih poslova uplatilo 40.000 dolara ugroženim civilima u Palestini

Jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju crnogorski državljani jeste činjenica da se mnogi od njih u američkim imigracionim evidencijama i dalje vode pod oznakom “Jugoslavija”. To znači da ih američke vlasti administrativno ne povezuju direktno sa Crnom Gorom, što može dodatno zakomplikovati proces njihove deportacije i povratka.

Prema podacima američke imigracione službe, čak 845 osoba je u posljednjem talasu deportacija navedeno kao državljani “Jugoslavije”, a među njima se nalazi i značajan broj Crnogoraca. Međutim, MVP nije pružio jasne informacije o tome da li i kako planira rješavati ovaj problem sa američkim vlastima.

TRAMPOVA POLITIKA DEPORTACIJA I CRNOGORSKI DRŽAVLJANI

Nakon povratka u Bijelu kuću, Donald Tramp je ponovo uveo niz restriktivnih mjera u cilju suzbijanja ilegalne migracije. Njegova administracija fokusirala se na ubrzane deportacije, smanjenje mogućnosti za azil i povećano prisustvo granične policije. Takođe, prošireni su centri za zadržavanje migranata i ojačane su mjere protiv tzv. gradova utočišta koji štite ilegalne migrante.

Jedna od ključnih mjera jeste obavezna deportacija svih osoba sa dugotrajnim nelegalnim boravkom u SAD-u, bez obzira na prethodne periode privremenog odlaganja. Ova politika pogodila je i crnogorske državljane koji su se godinama nalazili u SAD-u, bilo sa isteklim vizama, bilo u procesu dobijanja stalnog boravka.

NEDOSTATAK KONKRETNE ZAŠTITE I STRAH MEĐU CRNOGORSKOM DIJASPOROM

Mnogi crnogorski državljani pogođeni novim imigracionim mjerama ističu da su ostavljeni bez adekvatne podrške matične države. Dok su diplomatske misije Crne Gore u Vašingtonu i Njujorku formalno dostupne za konzularnu pomoć, oni koji bi mogli biti pogođeni suočavaju se s brojnim administrativnim i logističkim problemima, uključujući nedostatak informacija o pravima i mogućnostima povratka u domovinu.

Osim onih koji strahuju da bi mogli dobiti obavještenje o deportaciji, veliki broj crnogorskih državljana u SAD-u osjeća se nesigurno i živi u neizvjesnosti.Mnogi od njih imaju porodice, poslove i živote izgrađene u Americi, ali sada strepe da će preko noći biti prisiljeni da napuste zemlju. Posebno je teško onima koji su u procesu dobijanja legalnog statusa, a sada se suočavaju sa neizvjesnošću i mogućnošću da budu vraćeni bez prava na žalbu.

Predstavnici crnogorske dijaspore u SAD-u izražavaju zabrinutost i pozivaju vlasti u Podgorici da se aktivnije uključe u rješavanje ovog problema i omoguće pravnu pomoć pogođenimaIako su reakcije crnogorske javnosti na ovu situaciju podijeljene, evidentno je da su mnogi zabrinuti zbog mogućih posljedica Trampove politike na državljane Crne Gore koji su godinama gradili svoje živote u Americi.

Za sada ostaje nejasno da li će MVP i druge institucije preduzeti konkretne korake kako bi zaštitile svoje građane u inostranstvu, ili će se, kao do sada, oslanjati na diplomatske kanale bez direktnog angažmana u rješavanju problema mogućih deportacija.

Crnogorska dijaspora u SAD-u već je uputila apel vlastima u Podgorici da se aktivnije uključe u rješavanje problema deportacija i omoguće pravnu pomoć pogođenima. Iako su reakcije crnogorske javnosti na ovu situaciju podijeljene, evidentno je da su mnogi zabrinuti zbog mogućih posljedica Trampove politike na državljane Crne Gore koji su godinama gradili svoje živote u Americi.

Za sada ostaje nejasno da li će MVP i druge institucije preduzeti konkretne korake kako bi zaštitile svoje građane u inostranstvu, ili će se, kao do sada, oslanjati na diplomatske kanale bez direktnog angažmana u rješavanju problema deportacija.

Podsjetimo, ranije danas mediji su prenijeli informaciju da je Tramp obustavio finansijske donacije i za Crnu Goru.

Američka ambasada u Crnoj Gori obavijestila je crnogorske institucije o obustavi finansiranja programa/projekata pomoći u našoj zemlji, a nakon izvršne naredbe novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa.

Dok je na snazi Trampova naredba, kao što je slučaj i u zemljama regiona, Ambasada SAD u Crnoj Gori neće raspisivati konkurs za finansiranje projekata crnogorskih nevladinih organizacija (NVO). Ambasada SAD je početkom svake godine raspisivala javni poziv za podršku projektima nevladinog sektora.