Video
Isto pokazuje i registar CAZAS-a. Njihova programska direktorica Sanja Šišović kazala je Portalu RTCG da je prisutan vremenski jaz između pojave neke supstance na tržištu i njenog zvaničnog prepoznavanja kroz registre i izvještaje.
“To je donekle i očekivano jer prikupljanje javno zdravstvenih podataka i vođenje registara zahtijeva metodološko prikupljanje podataka koje često nije moguće realizovati za neke nove trendove ili nove supstance. Ovaj problem je naglašen i kroz Evropski i svjetski izvještaj o drogama. Kako bi se trendovi ipak pratili, važna je saradnja između onih koji podacima upravljaju na jednoj strani i na drugoj strani onih koji svakodnevno rade sa osobama koje koriste droge”, istakla je Šišović.
Upoređivanjem takve vrste podataka sa iskustvom i opažanjima sa terena, napominje, lakše se dolazi do realne slike u odnosu na trendove upotrebe droga.
Sintetička droga fentanil naročito je popularna u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) gdje su federalni agenti u toku prošle godine zaplijenili količine ove zloglasne droge koje su bile dovoljne da očiste sa lica zemlje sve stanovnike te države. Iz Uprave za borbu protiv narkotika (DEA) prošle godine saopštili su da su pronašli 379 miliona potencijalno smrtonosnih doza fentanila.
Iako popularan u svijetu, prema dostupnim podacima, fentanil nije rasprostranjen u Crnoj Gori.
“Što se tiče podataka iz istraživanja, u integrisanoj bio-biološkoj studiji među osobama koje koriste droge koju smo sproveli 2020/2021. godine, ispitivana je i prevalencija i obrasci konzumacije droga u prethodnih 12 mjeseci i u prethodnih 30 dana. Pregledom baze podatak istraživanja mogu navesti da niko od ispitanika iz studije (400 osoba koje koriste droge injektiranjem) nije koristio ovu drogu u posljednjih 12 mjeseci”, pojasnili su Portalu RTCG iz Instituta za javno zdravlje.
Upotrebu fentanila ova zdravstvena ustanova nije registrovala ni u istraživanjima o upotrebi supstanci među mladima (ESPAD istraživanja 2008, 2011, 2015 i 2019 godine), kao ni u Istraživanju o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore iz 2017 godine ( u populaciji stanovnika Crne Gore starosti od 15 do 64 godina).
Međutim, oni napominju da to ne znači da ove droge nema kod nas, već može da znači da javno-zdravstvene ustanove koje se bave tretmanom osoba koje koriste droge to nijesu prijavile u “Registar narkomanije”.
Šišović navodi da CAZAS kao organizacija koja svakodnevno radi i pruža usluge podrške osobama koje koriste droge, ima priliku da primijeti trendove značajno ranije nego što će se to naći u zvaničnim registrima – upravo zbog svakodnevne komunikacije sa ključnim populacijama.
“Iako u potpunosti razumijemo pažnju javnosti koja je usmjerena na fentanil zbog problema u SAD i drugim državama, naši podaci sa terena ukazuju da u Crnoj Gori nemamo zabilježene slične trendove”, poručuje Šišović.
Vjeruje da se situacija pažljivo mora pratiti jer dosadašnja iskustva pokazuju da se dosta globalnih trendova u ovoj oblasti brzo preslikalo i kod nas.
“Javno zdravstveni sektor u prvom redu mora biti informisan o trendovima i onome što se potencijalno može očekivati u narednom periodu. Govorimo o veoma aktivnoj supstanci koja je u prethodnom periodu bila veoma zastupljena u SAD i nekim drugim država i bila uzročnih velikog broja predoziranja sa smrtnim ishodima”, upozorava Šišović.
Kaže da se sve češće koristi i kao sastojak za miješanje sa drugim psihoaktivnim supstancama.
“Iskustvo zemalja u kojima je problem sa upotrebom fentanila veoma izražen nas upozorava da moramo opreznije posmatrati trendove i raditi na edukaciji građana i građanki ali i zdravstvenih radnika o opasnosti same supstance”, napominje Šišović.
Vjeruje da se svi podaci IJZ prikupljaju prema metodološkim okvirima i da oni jesu relevantni ali da je važno znati da teško bilo koji epidemiološki ili statistički podatak može realno da preslika slikovito stanje na terenu upravo zbog činjenice da govorimo o životima ljudi na koje bolest zavisnosti utiče drugačije.
“Svaka osoba ima svoju priču, svoje izazove i svoj put i zato je jako važno govoriti o ovome u kontekstu toga kako to utiče na kvalitet života korisnika i razvoj bolesti zavisnosti kao i koliko je visok stepen smrtnosti kod predoziranja, a ne isključivo o brojevima i rasprostranjenosti supstance, jer je i jedna osoba kojoj je podrška potrebna dovoljna za javno zdravstveni i socijalni odgovor”, zaključuje Šišović.
Iz Uprave za borbu protiv narkotika (DEA) u SAD, u 2022. godini pronašli su 379 miliona potencijalno smrtonosnih doza fentanila. Ova supstanca, kako su upozorili, izaziva veliku zavisnost – 50 puta snažnija od heroina, droge zbog koje umire najviše ljudi u Americi.
Iz agencije navode da se većina fentanila u Ameriku doprema iz Meksika.
“Većinu droge masovno su proizvodili narko-karteli Sinaloa i Halisko u tajnim fabrikama u Meksiku, a koristili su hemikalije iz Kine” upozorava DEA.
Droga je toliko moćna da je smrtonosna doza dovoljno mala da stane na vrh olovke.
Stručnjaci tvrde da je fentanil 100 puta snažniji od morfijuma jer pripada grupi jakih opioidnih lijekova za terapiju bola – analgetika.
Preporučeno
Oni se u medicini koriste u terapiji izuzetno jakih bolova, najčešće muskuloskeletalnih problema, malignih bolesti, kao i u anesteziji.
