<html><head></head><body>“Predsjedniče dobro došli u novu CG, državu jednakih i ravnopravnih ljudi, i jednakih i ravnopravnih investitora”, poručio mu je Milatović.



<figure class="wp-block-embed-twitter wp-block-embed is-type-rich is-provider-twitter"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="twitter-tweet" data-width="550" data-dnt="true">Predsjedniče <a href="https://twitter.com/predsjednik_cg?ref_src=twsrc%5Etfw">@predsjednik_cg</a> dobro došli u novu CG, državu jednakih i ravnopravnih ljudi, i jednakih i ravnopravnih investitora. <a href="https://t.co/OOvEpUwPic">pic.twitter.com/OOvEpUwPic</a>— Jakov Milatovic (@JakovMilatovic) <a href="https://twitter.com/JakovMilatovic/status/1409955627074478080?ref_src=twsrc%5Etfw">June 29, 2021</a></blockquote><script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>
</div></figure>
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:152:"Povodom današnje izjave predsjednika države Mila Đukanovića o Kraljičinoj plaži oglasio se ministar ekonomskog razvoja Crne Gore Jakov Milatović.";}

Milatović Đukanoviću: Dobrodošli u novu CG, jednakih i ravnopravnih investitora

S. Kusovac

Popis stanovništva i domaćinstava 2023. pokazao je da imamo oko 450 – 465 hiljada punoljetnih državljana Crne Gore, dok je u birački spisak upisano nešto više od 542.000 građana s pravom glasa. Nešto izgleda nije u redu – popis ili birački spisak? Ako su podaci popisa ispravni, odakle onda desetine hiljada glasača više u biračkom [&hellip;]

Popis potvrdio ogromne razlike broja državljana CG i glasača u biračkom spisku: „Nešto je trulo u državi Danskoj“ | Standard

Popis potvrdio ogromne razlike broja državljana CG i glasača u biračkom spisku: „Nešto je trulo u državi Danskoj“

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/43a14268d85c1bf05e755101ba65f315?s=96&d=mm&r=g

Ako je namjera vladajuće većine da mijenjaju Zakon o državljanstvu, jasna je poruka, da to ne mogu, poručuje on. “Prije svega, moramo biti oprezni. Ne u smislu naše spremnosti da branimo ovu državu i njene tekovine, nego prije svega moramo biti oprezni, konkretno u ovom slučaju. Prema mojim saznanjima i na osnovu saznanja koje sam [&hellip;]

Eraković: Opozicija spremna da odbrani državu svim sredstvima | Standard

Eraković: Opozicija spremna da odbrani državu svim sredstvima

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Oni su sada sklopili i građanski brak, a Isidora je podijelila na Instagramu fotografije sa vjenčanja iz Opštine. Isidora je za ovu priliku odabrala satensku haljinu u lila boji dok je lice prekrila sunčanim naočarama, dok je Trifunović bio u crnim pantalonama i bijeloj košulji. Ispod objave su se nizale brojne čestitke mladencima. View this [&hellip;]

Sergej sklopio i građanski brak sa lijepom Nikšićankom | Standard

Sergej sklopio i građanski brak sa lijepom Nikšićankom

Nikšićanka&nbsp;Danica Dragićević&nbsp;životom je bila spremna da brani svoju imanje i spriječi pokopavanje eutanaziranih krava zaraženih kju groznicom na samo 100 metara vazdušne linije od njene kuće u mjestu Lješkovi doli. Kako je kazala u razgovoru za portal ETV, istrajala bi u toj namjeri da je policijski službenici nijesu na silu ugurali u maricu i priveli [&hellip;]

Danica Dragićević koju je policija zaustavila u odbrani imanja: Krave samo sjurili u jame, najmanje deset godina nećemo moći da obrađujemo zemlju | Standard

Danica Dragićević koju je policija zaustavila u odbrani imanja: Krave samo sjurili u jame, najmanje deset godina nećemo moći da obrađujemo zemlju

Šaranović smatra da mu je život u opasnosti, pa je uputio i urgenciju ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću pozivajući ga da preduzme adekvatne mjere u odnosu na utvrđeni stepen ugroženosti njegove bezbjednosti. Predugo vještačenje telefonaŠaranović je 1. juna 2023. godine napadnut u Bulevaru Džordža Vašingtona, dok je ulazio u svoj automobil. Teže posljedice spriječili su [&hellip;]

TV E: Šaranović uplašen za svoj život, pisao VDT-u i MUP-u - traži adekvatne mjere povodom ugrožene bezbjednosti | Standard

TV E: Šaranović uplašen za svoj život, pisao VDT-u i MUP-u &#8211; traži adekvatne mjere povodom ugrožene bezbjednosti

Ona je istakla kako statistika pokazuje da je bošnjačko stanovništvo najmlađe i da će, kako je kazala, vremenom taj broj samo rasti i da „proces objedinjavanja bošnjačkog nacionalnog korpusa uspijeva“. „Naš najveći nacionalni i politički zadatak je da zaustavimo iseljavanje što možemo uraditi stvaranjem sigurnog i bezbjednog okruženja za Bošnjake, društva jednakih šansi i infrastrukturnih [&hellip;]

Strujić-Harbić: Bošnjaci većinski odbili da se asmiliraju što je bio cilj pojedinih politika | Standard

Strujić-Harbić: Bošnjaci većinski odbili da se asmiliraju što je bio cilj pojedinih politika

Novinari poput Draška Đuranovića, Duška Mihailovića, Kaćuše Krsmanović i drugih, poručuje Šćepović, su potpuno ogolili svu prirodu ,,slobodnog” SDT- a, svojim istraživačkim tekstovima, te su iz tog razloga postali meta, kako kaže, Šoškića, Novovića i ostalih. &#8221; Pokušava se stvoriti atmosfera straha, atmosfera linča. Boban Batrićević je takođe završio na sudu zbog citiranja, Tanja Šuković [&hellip;]

Šćepović: Je li iko iz Tužilaštva pozvao Milana Popovića da da izjavu? | Standard

Šćepović: Je li iko iz Tužilaštva pozvao Milana Popovića da da izjavu?

&#8221; U Višem sudu u Podgorici pred predsjednikom vijeća &#8211; sudijom Jovanom Jovanovićem danas u devet časova trebalo je da bude održano ročište glavnog pretresa u predmetu protiv okrivljenog Vitalija Grecina i drugih zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo trgovina ljudima. Međutim isto zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada [&hellip;]

Lekić: Zbog grubog previda i nerada Apelacionog suda odloženo ročište u predmetu protiv okrivljenog Grečina i grupe | Standard

Lekić: Zbog grubog previda i nerada Apelacionog suda odloženo ročište u predmetu protiv okrivljenog Grečina i grupe

“U slučaju Marovića govorimo o političkoj, a ne o pravnoj odluci koja traje godinama. U prethodnim mandatima, Ministarstvo pravde je slalo Srbiji zahtjeve za izručenje. Ali Srbija, kako ima pravo, nije se osvrnula na te molbe. Moramo biti realni: Ako Srbija procijeni da Marović treba biti izručen, to će i učiniti… S pravnog aspekta, svi uslovi su ispunjeni. Da li će to biti politička odluka, zavisi isključivo od Srbije”, dodao je on.



Crna Gora već osam godina od Srbije traži ekstradiciju bivšeg predsjednika Skupštine i Vlade Crne Gore i Državne zajednice Srbije i Crne Gore, da bi izdržavao kaznu zatvora na koju je 2016. osuđen u Podgorici.



Marović je osuđen na tri godine i devet mjeseci zatvora zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja putem podstrekavanja na organizovan način.



Marović je Specijalnom državnom tužilaštvu priznao da je bio na čelu kriminalne grupe koju su činili bivši čelnici Opštine Budva i njihovi saradnici koja je kroz više projekata nanela višemilionsku štetu opštinskom budžetu. Marović je sporazumnim priznanjem krivice pristao i da državi vrati oko milion eura i uplati sto hiljada eura novčane kazne.



Crna Gora je 2017. godine raspisala potjernicu za Marovićem koji je u Srbiji, ali je zvanični Beograd ignorisao zahtjeve za izručenje uprkos mnogim urgencijama.



U slučaju neizručivanja Crnoj Gori, 10. oktobra 2026. godine će nastupiti apsolutna zastarjelost izvršenja zatvorske kazne Maroviću.

Božović: Pokrenuću pitanje izručenje Marovića iz Srbije

o_1958167_1024

Član ekonomskog tima dip ecc Vladimir Nikaljević&nbsp;ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta.



„Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova“, naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““.



Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima.



„Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala“,podsjetio je Nikaljević.



Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva.



„Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi“, rekao je Nikaljević.



Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa.



„U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija &#8220;13. jul&#8221;. Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža“, kazao je Nikaljević.



Upitao je zašto baš Plantaže?



„Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti“, upozorio je Nikaljević.



Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas&nbsp;&nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede.



Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš,&nbsp;podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda.



„Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje“, navela je Maraš.



Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka.



„Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu“, rekla je Maraš.



Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi.



„Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade“, navela je Maraš.



Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta.



„Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija&nbsp;&nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom&nbsp;&nbsp;Zinfandel, pojasnila je Maraš.



Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac&nbsp;&nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti.



„U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu“, istakla je Maraš.



Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori.



„Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je&nbsp;&nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu“, navela je Maraš.



Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić&nbsp;ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori.



„Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina“, istakao je Grbić.



Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago.



„Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina“, naveo je Grbić.



Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu.



Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore.



„Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam“,zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva.



Član ekonomskog tima mr Branko Diki Kažanegra&nbsp;kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene.



Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma.



„Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih“, naveo je Kažanergra.



Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga.



„Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik &#8216;mrtvom gradu&#8217;“, rekao je Kažanegra.



Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima.



„U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju“, naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima.



Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede.



„Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda“, poručio je Kažanegra.



Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica dr Boro Vučinić&nbsp;ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj.



„Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti“, rekao je Vučinić.



Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.



„Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji“, rekao je Vučinić.



On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima.



„Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost“, zaključio je Vučinić.



Tokom diskusije,&nbsp;poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša,&nbsp;osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače.



„Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina“, naveo je Mugoša.



Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže.



„Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove“, rekao je Mugoša



Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora.



Poslanica u Skupštini Crne Gore, Aleksandra Despotović&nbsp;naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru.



„Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi“, navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda.



Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta.



&nbsp;„Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju“, istakla je Despotović.



Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić&nbsp;&nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom.



Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“.



„Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja“, upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja.



On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj Kompanije Plantaže

bakin-kolac-03e932f1

Kada se sjetimo brzih poslastica, galete ili čuveni bakin kolač, poznat i kao vafle, odmah nam padnu na pamet.



Kako god da ih nazovete, to nije važno – ukus je isti, oblik sličan, a priprema je jednostavna i brza, uz najosnovnije sastojke. Ipak draž ovom receptu daje jedan sastojak, a to je jogurt.



Ako želite da obradujete svoje ukućane slatkim zalogajem koji se pravi za tren oka, isprobajte najbolji recept star više od 50 godina. Sigurno nećete pogriješiti.



Potrebno je:



– 4 jaja – 200 g šećera – 200 ml jogurta – 1 vanilin šećer – 450 g brašna – 200 ml ulja – 1 prašak za pecivo



Priprema:



Za početak razdvojte bjelanca i žumanca, pa od belanaca i šećera umutite čvrst šne . Potom smanjite brzinu mućenja na mikseru i dodajte jedno po jedno žumance. Dodajte i vanilin šećer, pa postepeno jugurt, brašno i ulje. Lagano sve sjedinite tako da se dobije glatka smjesa.



Apart za bakin kolač dobro zagrejte i potom kašikom sipajte smesu u njega. Pecite i uživajte u savršenom zaslađenju zajedno sa članovima vaše porodice, komšijama i prijateljima.

Recept za najbolji bakin kolač

218b10fcc0c3203870af851426fa954b

Dva niža zvaničnika su rekla da su članovi užeg sastava izraelske vlade, zaduženog za bezbjednost, informisani da je lider ekstremističkog Hamasa „po svoj prilici mrtav“, navodi izraelski TV Kanal 12.



O smrti Sinvara izvijestio je i izraelski javni servis Kan.



Mediji javljaju da je Sinvar poginuo u jučerašnjem napadu na zgradu, ali da nije bio meta jer izraelski vojnici nisu znali da se on tu nalazi. Napad je naređen pošto su vojnici primijetili da je nekoliko boraca Hamasa ušlo u zgradu.



Kada su izraelski vojnici došli da provjere štetu, uočili su da jedan od ubijenih ekstremista liči na Sinvara. Izraelska vojska i dalje provjerava da li je Sinvar zaista jedan od ubijenih.



Kanal 12 javlja da tijelo ubijenog još nije donijeto u Izrael jer je u području gdje je nađeno mnogo podmetnutih bombi.



Ranije danas, agencije su javile da Izraelska vojska istražuje mogućnost da je ubila vođu Hamasa Jahju Sinvara tokom operacije u Pojasu Gaze, saopšteno je danas.



Prema izjavi, meta napada bila su tri militanta, ali identitet ubijenih još nije potvrđen.



&#8220;U ovoj fazi, identitet terorista ne može biti potvrđen&#8221;, navodi se u saopštenju, prenosi N1.&nbsp;



Izraelska vojska je takođe potvrdila da nema znakova prisustva talaca u zgradi gdje su militanti ubijeni.



<a href="https://www.antenam.net/svijet/306136-ko-je-jahja-sinvar-covjek-koji-mozda-drzi-kljuc-za-oslobadjanje-talaca-u-gazi"></a>

Visoki zvaničnik Izraela potvrdio da je ubijen lider palestinskog Hamasa Jahja Sinvar

Mujović je istakao da Željezara Nikšić ima veliki problem sa nagomilanim poreskim dugom koji u ovom momentu iznosi preko milion i po eura, i da bi zbog toga po zakonu slijedila blokada odnosno uvođenje stečaja u kompaniji Željezara.



Ocjenjuje da bi se to negativno odrazilo na zaposlene u Željezari.



“Tako da smo posedstvom premijera Spajića i zaista velikiom angažmanom juče imali izuzetni podotvoran sastanak sa direktorom poreske uprave gospodinom Laketićem i potrudili se da pronađemo jedno kompromisno rješenje kako bi radnicima ubuduće bili isplaćivani lični dohoci”, rekao je Mujović.



Zadatak radnika je da intenziviraju svoje aktivnosti na izradi konstrukcija za solarne panele i betonske blokove i da se tačno zna koliki mora biti prihod radnika Želejzare na mjesečnom nivou kako bi kompanija poslovala na jedan adekvatan način.



On je kazao da če to biti osnova kako bi se moglo ući u reprogram poresakog duga.



“Danas sam kao ministar energetike prisustvovao sastanku i radnicima predočio da je situacija veome teška i složena, pozvao ih da zbijemo redove i da jednostavno na mjesečnom nivou radnici proizvode otprilike tri mega vata odnosno kontrukcioja i betonskih stubova za potrebe instalacije tri megavata solsrnih panela. Oni su to prihvatili i zaista se nadam da će rješenej biti kvalkitetno i i održivo na na duže staze”, zaključio je Mujović.

Mujović: Utvrđen tačan prihod radnika Željezare na mjesečnom nivou

Dragana Lukšić

Lukšić je izabrana u konkurenciji sedam kandidata. Prema informacijama ovog lista za nju je glasalo svih pet članova odbora direktora.



Ona je prethodno obavljala funkciju direktora Direktorata za saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, a prije toga je bila direktor državnog željezničkog preduzeća Održavanje željezničkih voznih sredstava.



Prošli konkurs za izbor izvršnog direktora ŽPCG je poništen nakon intervencije Ministarstva saobraćaja, koje je smatralo da nadležna komisija ŽPCG postupa selektivno prema kandidatima.

Dragana Lukšić nova direktorica ŽPCG

kk buducnost-5b0a8372

Kako su naveli, ulaznice će se prodavati u petak, subotu i nedjelju od 12 do 18 časova, kao i u ponedjeljak od 12 časova do početka utakmice na biletarnici Sportskog centra “Morača” – cijene ulaznica su 20, 25 i 30 eura, cijene za parter i kožni dio tribine su 100 eura.



Jedan klik te dijeli od najboljeg bonusa dobrodošlice. <a href="https://meridianbet.me/sr/registracija?a=9207&amp;c=1">Registruj se</a> na <a href="https://meridianbet.me/sr/registracija?a=9207&amp;c=1">meridianbet.me</a> i <a href="https://meridianbet.me/sr/registracija?a=9207&amp;c=1">preuzmi 100 freebet-ova + 100% bonusa na prvi depozit!</a>



Trebovane i rezervisane karte se mogu preuzeti u istom periodu na biletarnici SC “Morača”.



Utakmica je na programu u ponedjeljak, 21. oktobra, od 19 sati.

Od 20 do 100 eura: Karte za derbi Budućnost-Zvezda od sjutra u prodaji

ZGRADA GLAVNOG GRADA

To navodi televizija E, pozivajući se na izvore koji ističu da je&nbsp;u sklopu šireg dogovora razmatrano i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice.



&#8220;Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića&#8220;, ističe taj medij.



Izvori na koje se pozivaju &nbsp;napominju da &#8220;za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje&#8221;.



&#8220;Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore&#8221;, dodaju oni.



Milatović je kao neformalni čelnik grupacije &#8220;Za bolju Podgoricu&#8221; koju, osim URE Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz njegove grupacije u državnim institucijama.



&#8220;Ništa vam ne mogu reći tim povodom&#8221;, kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović.



Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države.



Milićev odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.



Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.



Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović &#8220;ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate&#8221;. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.



Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.