Oktobarske plate će svim zaposlenima u Crnoj Gori biti povećane, prosječna zarada će biti 1.000 eura, minimalna će porasti na 600, odnosno 800 eura u zavisnosti od stepena obrazovanja, dok se rast penzija između sedam i osam odsto očekuje od januara iduće godine, što će prosječnu penziju povećati za oko 50 eura – saopštio je na jučerašnjem predstavljanju Nacrta fiskalne strategije premijer Milojko Spajić.

Time, kako su ustvrdili predstavnici Vlade, nijesu prekršili predizborno obećanje da će sve plate rasti za 25 odsto, već su program ,,Evropa sad 2“ pripremili i prije nego su najavili, u okviru kojeg će za zaposlene sa srednjom školom i nižim obrazovanjem uvećanje minimalne zarade iznositi 33 odsto, a za visokoškolce 78 odsto. Nominalni rast plata za one koji primaju više od nove minimalne zarade, odnosno za kategoriju onih koji primaju između 600 i 2.000 eura biće između 35 i 135 eura.

Spajić je objasnio da je uvođenje dvije kategorije minimalne zarade rezultat kompromisa sa sindikatima i poslodavcima, kako bi se izbjegla situacija da ,,higijeničarke i profesori u srednjoj školi imaju jednake zarade“, što je bila posljedica programa ,,Evropa sad 1“ (ES1).

“To smo naučili iz konstruktivnih kritika nakon primjene ES1”, kazao je Spajić dodajući da je to bilo od posebno značaja poslodavcima na sjeveru gdje je visoka stopa nezaposlenosti.

PORESKO OPTEREĆENJE

Spajić je kazao da će Crna Gora biti država sa najmanjim poreskim opterećenjem u Evropi, pa će na prosječnu zaradu iznositi 16,2 odsto, a na minimalnu 11,1 odsto za 600 eura, odnosno 13,5 odsto na 800 eura.

“Prije ES1 poresko opterećenje na rad je iznosilo 39 odsto za sve nivoe zarade, na 100 eura bruto zarade, državi je ostajalo 39 eura. Nakon implementacija ES1 i ES2 državi će na 100 eura ostajati 16,2 eura, a zaposlenom 83,8 eura”, kazao je Spajić dodajući da OECD prosjek iznosi 34,8 odsto.

Spajić je naglasio da Fond PIO nastavlja da radi na isti način kao i do sada, da se neće uvoditi drugi stubovi penzionog osiguranja, te da će doprinosi za PIO na teret zaposlenog sa 15 odsto biti smanjeni na deset odsto, što će se preliti na neto zarade. Doprinosi za PIO na teret poslodavca koji su do sada iznosili 5,5 odsto biće ukinuti.

“Ovim programom se ne tretiraju samo zaposleni u javnom sektoru, već svi zaposleni. Njih 300.000 imaće značajna povećanja. Ova država nakon tri i po godine ima minimalnu zaradu skoro tri puta veću u odnosu na 2020, a za visokoškolce skoro četiri puta. Takav rast je apsolutno neprevaziđen i nikada viđen u istoriji Evrope”, kazao je Spajić.

To što će, kako je naveo, bruto zarada 1 biti jedna od najnižih, rezultiraće zadovoljstvom zaposlenih i poslodavaca, zbog čega će Crna Gora biti jedna od najkonkurentnijih privreda u regionu i Evropi.

“Time će se podstaći novo zapošljavanje, poslodavci će hrabrije ići u nove projekte. To će biti i podsticaj da se interesi države i poslodavaca počnu poklapati, jer nije poenta da se država naplati, a da poslodavac pati, već država treba da dijeli njihovu sudbinu i bude odgovorna kako se ne bi ponovile greške iz 2020, kada je turistička privreda patila, a državu nije bilo briga”, poručio je Spajić.

Naglasio je da nijedan euro zaduženja nema veze sa ovom mjerom, dodajući da će ta sredstva isključivo ići na otplatu starog duga i infrastrukturne projekte te da će tekući budžet biti u suficitu naredne tri godine, kao i ove.

RAST PENZIJA 

Spajić je kazao da su penzioneri bili oštećeni djelovanjem prethodne vlade sve dok njegova nije u januaru minimalnu penziju podigla na 450 eura.

“Svi penzioneri, osim onih kojima je već povećana penzija u januaru, od početka iduće godine imaće penziju veću za sedam do osam odsto, što će biti uvećanje od 50 eura u slučaju nulte inflacije, dok bi taj iznos mogao biti i veći sa eventualnim rastom inflacije”, kazao je Spajić.

Naveo je da se smanjenjem doprinosa gubi 180 miliona eura, ali da će ta sredstva biti nadomještena setom reformi. Spajić je ocijenio da fiskalna situacija nikada nije bila bolja te da je Fiskalnom strategijom predviđeno da državni dug čini 60 odsto BDP, a fiskalni deficit bude tri odsto BDP, čime se ispunjavaju Mastriški kriterijumi koji eurozona traži od nas.

“Biće povećana osnovica na koju se obračunavaju doprinosi, dok ćemo iz sive zone uvesti dodatne poslodavce koji su priznali da i dalje isplaćuju platu ,,na ruke“. Ministarstvo finansija je već hedžing aranžmanom uštedjelo 7,5 miliona eura, a prihodi su veći od planiranih. Sprovodićemo zdravorazumske uštede”, poručio je Spajić.

PDV ZA UGOSTITELJSTVO 15 ODSTO

Ovom strategijom su, kako je naveo Spajić, demantovali navode da će PDV porasti na 30 odsto. U dogovoru sa poslodavcima biće uvedena jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo.

“Više neće biti različita stopa PDV-a za restorane u hotelima i ostale ugostiteljske objekte, uvešćemo treću stopu PDV-a od 15 odsto po uzoru na Hrvatsku, koja će biti jedinstvena za sve usluge u ugostiteljstvu – smještaj, hranu i piće. Novi prihodi biće generisani iz dobitaka igara na sreću, jer smo imali ludu situaciju gdje priređivači igara plaćaju 15 odsto poreza na dobit, a građani koji dobijaju na kladionici ne plaćaju ništa. To će se ispraviti. Biće uvedena minimalna akciza na vina, uskoro će biti formirana finansijska policija, dok će se Centralni registar privrednih subjekata reformisati u nekadašnji SDK koji je ukinut iz neobjašnjivih razloga”, kazao je Spajić.

Najavio je da će poreska inspekcija proći kroz reformu i dodatnu edukaciju kako bi se spriječila poreska evazija, dodajući da na prihodnoj strani nijesu predviđene koncesije na aerodrome niti legalizacija objekata, što, kako je kazao, može značiti da postoje prihodi koji ih mogu i iznenaditi, odnosno ,,mogu se desiti, ali i ne moraju“.

– Ovo je dokaz da su se svi spinovi koji su trajali godinu pokazali kao laži. Ovo je vraćanje novca građanima, onoga što im pripada. Smanjenjem korupcije i kriminala, poreske evazije, bahaćenja i nekontrolisane potrošnje te povećanjem prihoda, mi ćemo dati građanima taj novac – poručio je Spajić.

U TREZORU 600 MILIONA 

Ministar finansija Novica Vuković je kazao da su prihodi budžeta u prvoj polovini godine bili 1,3 milijarde eura, što je 72,7 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, odnosno 75,4 miliona eura više od plana. Očekuje, kako je naveo, balansiranje budžeta u junu, odnosno blagi suficit. Vuković je naveo da je juče na glavnom računu trezora bilo oko 600 miliona eura, te da je izvršenje kapitalnog budžeta na nivou od 80 odsto za ovaj period, dodajući da je vrijednost novih fiskalnih mjera 240 miliona eura.

“Ciljevi Fiskalne strategije su unapređenje životnog standarda, stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, markroekonomska i fiskalna stabilnost, snažan investicioni ciklus i ograničavanje odliva kvalifikovane radne snage”, kazao je Vuković.

Dodao je da će se izvorni prihodi budžeta do 2027. godine kretati od 2,76 milijardi eura, odnosno 37,9 odsto BDP, do 3,08 milijardi, odnosno 31 odsto BDP.

“Investicioni ciklus počinje sa strategijom od ove do 2027. godine. Dionica Andrijevica – Mateševo će koštati 200 miliona eura za šta je novac već obezbijeđen. Crnogorska ekonomija će prosječno rasti po godišnjoj stopi od 3,7 odsto”, naveo je Vuković.

Vlada će, kako je kazao Vuković, svake godine uz prijedlog zakona o završnom računu budžeta, Skupštini dostavljati i izvještaj o realizaciji Fiskalne strategije.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić je poručila penzionerima da mogu biti mirni, jer će penzije biti redovne, kao i do sada. Dodala je i da će Fiskalna strategija obuhvatiti i zakon o stalnom sezonskom radniku koji će biti od značaja i za zaposlene i poslodavce.

INFLACIJA 

Upitan da li Vlada ima strategiju u slučaju da se efekti ES2 odraze na rast inflacije, šef kabineta premijera Branko Krvavac je kazao da ES1 nije uticala na rast cijena u Crnoj Gori, već da je riječ o eksternom faktoru.

“Analiza Međunarodne organizacije rada je to pokazala, a i rezultati analize Centralne banke Crne Gore pokazuju koliko je ES1 uticala. Ni ES2 neće uticati na rast cijena”, kategoričan je Krvavac.

On je naveo da će liberalizacija tržišta, koja će se desiti ulaskom Crne Gore u EU, širom otvoriti vrata za sve naše građane, te da sa ovakvim programom žele da zadrže naše zaposlene imajući u vidu da nam već sada fali radne snage. Krvavac je ukazao da će nove mjere biti usmjerene i na poljoprivredu, te da će svaka kompanija koja ulaže u ovu oblast imati pravo na odbitak od plaćanja poreza na dobit za tri godine od 300.000 eura. Dodao je da su tek uspjeli da srede baze podataka Zavoda za zapošljavanje i Poreske uprave, te da su poređenjem utvrdili da je na birou registrovano pet hiljada ljudi koji rade.

NESPREMNI ZA REFORMU FONDA PIO

Na podsjećanje Pobjede na Vukovićevu izjavu da Fond PIO neće biti ukinut, već reformisan, ,,odnosno da će zaista dobiti svoju ulogu kao fond“ te pitanje da li se to našlo u Fiskalnoj strategiji, Vuković je kazao da Crna Gora nije spremna za reformu Fonda PIO.

“Fond PIO zaista nema ulogu fonda, on je budžetski korisnik, kao i 98 ostalih potrošačkih jedinica. Fond je samo jedna evidenciona jedinica koja vodi obračun i evidentira izdvajanje za penzioni sistem, ne bavi se prihodima, nema svoje prihode niti građanima daje ponude. Crna Gora nije spremna za reformu Fonda PIO, ali to ne znači da u budućnosti ne trebaju da se pojavljuju i fondovi, ali ne i da urušavaju sistem”, naveo je Vuković.

Nacrt fiskalne strategije će naredne tri sedmice biti na javnoj raspravi, a svi zainteresovani imaju mogućnost da do 7. avgusta pošalju svoje sugestije i kritike. Planirano je da idućeg petka u Podgorici bude održan i okrugli sto.

Na predstavljanju Fiskalne strategije predstavnici NSD, DNP, Demokrata, CIVIS-a i SNP-a su iskazali podršku. Dejan Đurović (NSD) je kazao da su dobili ispunjenje dijela programa iz koalicionog sporazuma, dok je Maja Vukićević (DNP) kazala da je njihov zahtjev bio da se Fond PIO ne ukida, te da njihovo prisustvo jasno govori o podršci. Zdenka Popović (Demokrate) je takođe navela da su strategijom dobili sve ono što su očekivali.

Milatović: Ne smije se ugroziti penzioni sistem

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je juče da se ne smije ugroziti decenijama izgrađivan penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti.
Predsjednik je pozvao sve političke aktere na odgovoran pristup.

“Crna Gora ne smije ugroziti decenijama izgrađivan penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti. Ekonomski populizam je u suprotnosti sa održivim razvojem Crne Gore”, napisao je Milatović u objavi na mreži X.
Iz Pokreta Evropa sad su Milatoviću poručili da mu programi ,,Evropa sad 1“ i ,,Evropa sad 2“ nijesu bili populizam kada je ubjeđivao građane u njihovu održivost.

“Crnogorska javnost je, zbog straha za rejting pojedinih partija, mogla očekivati kritike na račun programa ,,Evropa sad 2“ od onih koji su i prilikom sprovođenja programa ,,Evropa sad 1“ širili dezinformacije i neosnovanu paniku, ali komentar osnivača PES-a i aktuelnog predsjednika države, koji je na osnivačkom presu partije prije dvije godine sa tadašnjim kolegom Milojkom Spajićem obećao građanima prosječnu platu hiljadu eura i minimalnu penziju 450 eura mogli su očekivati samo novi saveznici i savjetnici Milatovića”, navodi se u saopštenju PES-a.

Opozicija očekuje slom javnih finansija i uništenje ekonomije

Fiskalna strategija koju je Vlada predstavila juče izazvala je oštre reakcije crnogorske opozicije.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović kazao je da je pokrenuta spirala ,,sloma“ javnih finansija i potpunog ,,uništenja“ crnogorske ekonomije.

“Prisustvujemo posljednjoj fazi tkz. kazino-ekonomije. Za kockarskim stolom se nalazi čovjek koji je izgubio svoj sat, automobil i sada podiže ulog. Na stolu se nalazi njegova porodična kuća koju je naslijedio od roditelja i u kojoj živi sa porodicom. To vam je danas Spajić-kockar koji krizira. Spirala urušavanja javnih finansija i sloma penzionog sistema je danas na sceni u Crnoj Gori”, istakao je Milović na pres konferenciji.

Tvrdi da nijedno predizborno obećanje nije ispunjeno.

Milović je ranije na mreži Iks objavio da će se desiti fiktivni rast životnog standarda, stvaran rast cijena svih proizvoda i usluga, rast sive ekonomije, uništenje Fonda PIO i javnog penzionog sistema, prodaja državne imovine u bescjenje, rast zaduženosti i javnog duga Crne Gore.

Crna Gora se, prema njegovim riječima, nalazi na ivici ,,ambisa“ i izvjestan joj je, kaže, grčki scenario.

“Sumanuti populističko potrošački model razvoja i nerealna očekivanja vode državu u bankrot, a građane na ulice! ,,Evropa sad 2“ predstavlja tektonski potres za crnogorsku ekonomiju i javne finansije. Upozoravamo odavno da je povećanje plata na ovaj način jedino moguće uz nova zaduženja, povećanja javnog duga ili smanjenje doprinosa za penzije, ili kroz nove poreske namete ili promjenu stope PDV-a. Moramo cijeniti napore prošlih generacija i njihova višedecenijska izdvajanja u Fond PIO. Za Fond PIO je vezano preko 360.000 građana, 250.000 zaposlenih i 110.000 penzionera”, naveo je Milović.

Realna ekonomija i istorija su, prema njegovom mišljenju, do sada pokazale da se pitanja povećanja životnog standarda, samim tim i plata, ,,ne mogu postići kratkoročnim i brzim rješenjima“.

“Suština ovako predstavljenog populističkog modela se upravo ogleda u nuđenju lakih kratkoročnih rješenja za kompleksne ekonomske probleme sa kojima se suočava crnogorsko društvo i privreda. Smatram da je ovakav ekonomski model pogrešan i da će dovesti do rušenje povjerenja, podsticanja zabluda i razočarenja svih građana Crne Gore. Još jedna u nizu, prevara, obmana i zabluda koje predstavljaju konačnu fazu kazino ekonomije, crno ili crveno! Crno da crnje ne može”, stoji u objavi Milovića.

Predsjednik SD-a Damir Šehović saopštio je da su predložene mjere, bez uporišta u ekonomskoj praksi i logici i da predstavljaju kockarsku politiku koja vrijeđa zdrav ekonomski razum.

“Ovo, stoga, nije nikakav program, pogotovo ne ekonomski, nego jeftini populizam vrijedan par stotina miliona eura, koji služi kao pokušaj zaustavljanja strmoglavog pada političkog rejtinga. Ovakva instant nepromišljena rješenja mogu imati nesagledive posljedice po stabilnost javnih finansija, naročito penzijskog sistema, koji se za taj iznos uskraćuje”,kazao je Šehović.

Kako je naveo, ekonomski stručnjaci, bez obzira na političke ili druge preferencije, ovoga puta nemaju luksuz da se drže po strani.

“Jer ovo više nije pitanje dnevne politike, već države i njenih vitalnih interesa. Svako ko bi se zbog ličnog komfora ili bilo čega drugog ustezao da osudi demonstrirani kazino princip i kaže ono što svi znamo – da realne zarade u ekonomiji mogu na održiv način rasti samo kao posljedica rasta produktivnosti, a ne ,,presipanjem iz šupljeg u prazno“, kako se sada predlaže – postaje neka vrsta saučesnika u ovom opasnom naumu”, ocijenio je Šehović.

Prema riječima Šehovića, devedesetih smo, kako je predvidio Ante Marković, zablude plaćali siromaštvom, trovanjem duha i položajem daleke periferije Evrope.

Poslanik SD Branislav Nenezić komentarisao je jučerašnju konferenciju za medije na kojoj je premijer Milojko Spajić sa saradnicima predstavio program „Evropa sad 2“.

“Kako je najavio premijer, zapošljeni zadovoljni, poslodovac zadovoljan… najmanja bruto zarada, najveća neto zarada… ,,poreski klin“??? Suma sumarum, od danas je država stavljena na kolac, a śekira visoko u zraku, a što se tiče ,,govornika“, kockar koji i dalje diže ulog, jer ,,mora doći crveno“ , naveo je Nenezić u objavi na društvenoj mreži X.

On je upitao – podnosi li Spajić ostavku na konferenciji?

“Ipak je u pitanju ,,tvrdo obećanje“, jer deset odsto je manje od 25 odsto” kazao je Nenezić.

“Plašim se da cijena najnovijih političkih zabluda nije ništa manja. Naprotiv”, zaključio je poslanik SD-a. N. K.

Iz Fidelitija poručuju da obećanja nijesu ispunjena

Kompanija Fideliti konsalting juče je na svom Fesjbuk profilu objavila da se fiskalna strategija kvalitativno i kvantitativno razlikuje u odnosu na ,,bilbord obećanje Evropa sad 2“. Iz te kompanije poručuju da je fiskalna strategija u značajnoj mjeri različita u odnosu na obećani program ,,Evropa sad 2“, kako u pogledu finansijskog intenziteta, tako i u pogledu rokova za implementaciju.

“Obećano je povećanje minimalne plate na 700 eura do 1. oktobra, a u fiskalnoj strategiji imamo minimalnu platu od 600 eura, obećana je prosječna penzija od 600 eura do 1. oktobra, dok u prezentovanim dokumentima do tog datuma nema povećanja penzija, obećano je povećanje svih plata preko 560 eura za 25 odsto, dok se po prezentovanom materijalu prosječna zarada od 830 eura povećava za svega 50 eura (na 830 eura, bilo je predviđeno povećanje od 210 eura), obećana je puna zaposlenost (stopa nezaposlenosti ispod četiri odsto), koji se u materijalu ne pominju, obećano je radno vrijeme od sedam sati, što se ne pominje u prezentovanom materijalu”,kazali su iz Fidelitija.