Video
“Ove godine smo ispred ugroženih objekata bacili na hiljade džakova sa pijeskom, postavili i veliko kamenje i učinili sve u skladu sa našim mogućnostima. Međutim, ovo je problem koji iziskuje uključenje državnih institucija. Održano je više sastanaka i postoje projekti koje je struka proslijedila, ali čekajući procedure, na objektima je već pričinjena ogromna materijalna šteta”, izjavio je direktor preduzeća Bojan Đakonović.
Javni poziv za odabir izvođača radova za projekat hitnih intervencija radova u cilju zaustavljanja erozije plaže na zapadnom dijelu Ade Bojane raspisan je u četvrtak. Tender je raspisan po hitnom postupku, a Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom će za ovaj posao izdvojiti 50.000 eura.
Zbog talasa, situacija je veoma rizična i svakog trenutka objektima najbližima moru prijeti urušavanje. Po nalogu Ministarstva održivog razvoja i turizma profesor dr Sava Petković je u međuvremenu odredio hitne kratkoročne mjere koje predviđaju nasipanje pijeskom 750 metara obale u cilju zaustavljanja erozije plaže na zapadnom dijelu Ade Bojane.
“Ključni objekat za sprečavanje dalje erozije je naper na zapadnom kraju Ade Bojane. Uloga napera je da zadrži sve nasute količine pijeska duž najugroženije dionice plaže”, kazao je Petković.
On tvrdi da su dosadašnja iskustva u svijetu pokazala da su izgrađeni naperi veoma efikasni sa aspekta proširenja plaže i zaustavljanja erozivnih procesa. Tim mjerama trebalo bi da se postigne da prosječna širina plaže, po nasipanju, bude oko 45 metara. Zasad nanošenje pijeska nije dalo rezultate, jer jer pod uticajem talasa nasute količine brzo ponovo završe u moru.
Podsjetimo, Udruženje vlasnika objekata na rijeci Bojani, grupa građana i ljubitelja Ade Bojane održali su nekoliko protestnih skupova kako bi upozorili na katastrofalno stanje u koje je dovedena obala ovog rječnog ostrva. Oni su zatražili hitno obustavljanje vađenja pijeska iz korita rijeke, dok se ne utvrdi uticaj na nestajanje plaža i eventualna šteta na biodiverzitetu.
Do dugoročnijeg rješenja saradnjom Crne Gore i Albanije
Profesor Sava Petković ranije je ukazao da se procesi erozije na Adi dešavaju još od sedamdesetih godina prošlog vijeka i da se u ovom trenutku moraju razmotriti rješenja koja uključuju izgradnju određenih struktura koje će štititi dalje odnošenje pijeska sa Ade Bojane.
Preporučeno
Istakao je da dugoročnija rješenja svakako treba da uključe i saradnju Albanije i Crne Gore na ovim pitanjima i obezbjeđivanje partnerstva sa Evropskom unijom na ovom projektu koje bi obezbijedilo i finansijska sredstva za realizaciju zajedničkih, prekograničnih mjera koje će doprinijeti ublažavanju ovog procesa. Brojni faktori utiču na buduće hitno rješenje za plažu na Adi, od neophodnosti da se u što kraćem roku pronađe i realizuje rješenje do vremenskih uslova, godišnjeg doba, ali i dostupnih finansijskih sredstava.
