Video
Kako je najavljeno, za srijedu je planirano uklanjanje stuba reflektora čija je betonska stopa u kanalu, kako bi moglo biti nastavljeno prokopavanje kanala, odnosno njegovo vraćanje u upotrebljivo stanje kakvo je bilo do izgradnje ovog stadiona.
ODGOVORNOST
Uklanjanje dijela zida oko stadiona u Donjoj Gorici trebalo je da počne juče u osam sati, ali je odloženo zbog mirnog protesta grupe okupljenih građana (zaposleni u FK Podgorica i djeca koja tu treniraju fudbal) koji su stali ispred građevinskih mašina Zaštite prostora, pa je Komunalna policija zatražila asistenciju policije. No, ubrzo su se građani povukli na nagovor čelnika Komunalne policije, pa nije bilo potrebe da na teren izlaze službenici policije i inspektor za maloljetna lica. Oko devet i po sati počelo je uklanjanje dijela metalne ograde koja odvaja kanal od susjedne parcele koja je u vlasništvu Univerziteta Crne Gore, a oko 11.30 časova i rušenje betonskog zida oko DG arene.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević, koji od početka prati radove na čišćenju kanala Mareze, a koji je i juče bio u Donjoj Gorici, iskazao je zadovoljstvo što je počelo uklanjanje dijela objekta DG arena koji je bio izgrađen u kanalu.
“Temelj ovog potpornog zida DG arene izgrađen je tokom 2018. godine u kanalu Mareze, a 2019. ovaj dio kanala je zatrpan, tako da je on u ovom dijelu nefunkcionalan nekih šest godina. Sada se ruši dio potpornog zida, očekujemo da kompanija Zaštita prostora u srijedu angažuje kran nosivosti 100 tona kojim bi trebalo da uklone i reflektor, koji je takođe u kanalu. Ovo je pravedno zato što su građani u gornjem dijelu kanala sami uklanjali pomoćne objekte koje su na njemu izgradili, dozvolili pristup i državnim i lokalnim firmama da uđu na njihove posjede kako bi očistili kanal. Ovo danas je jedini protest tokom čišćenja kanala Mareze. Smatram da bi država trebalo da prati primjer Glavnog grada, pa gdje god ima javnog interesa, a ugrožen je partikularnim interesima pojedinaca, da sprovodi zakon, odnosno rušenje bez ikakve empatije”, kazao je Dragićević.
On je podsjetio da su vlasnici DG arene za izgradnju stadiona dobili privremene dozvole, od kojih su neke istekle 2021, a neke 2023. godine, te da stadion u ovom trenutku nema dozvolu.
“Bez obzira na to, moraće se utvrditi krivična odgovornost, jer je za izgradnju stadiona bila potrebna saglasnost Uprave za vode i Agencije za zaštitu životne sredine. Mislim da će neki od poslanika podnijeti i krivične prijave, a i Anketni odbor u Skupštini morao bi da istraži kako je do ovoga došlo”, poručio je Dragićević.
On je ocijenio da je ovo najjednostavnije rješenje za vraćanje u funkciju kanala Mareze, jer bi njegovo izmještanje, odnosno zaobilaženje ograde podrazumijevalo usporavanje toka i eksproprijaciju oko 2.400 kvadratnih metara zemljišta od Univerziteta Crne Gore, što bi moglo trajati pola godine – godinu. Naveo je i to da je pad kanala Mareze na dužini od osam i po kilometara svega 10 metara.
KOMPROMIS
Među protestantima koji su se protivili rušenju dijela objekta DG arena bio je i izvršni direktor FK Podgorica Mirko Uskoković. Kako je naveo, htjeli su da sa gradonačelnikom i njegovim saradnicima još jednom razmotre da li je moguće naći kompromisno rješenje, kako se ne bi morala rušiti ograda ovog kompleksa, jer bi zbog toga mogla biti ukinuta UEFA licenca za odigravanje međunarodnih mečeva. On je kazao da čitav kompleks posjeduje svu potrebnu dokumentaciju i odobrenje od Glavnog grada za izgradnju, koja je realizovana uz podršku Fudbalskog saveza Crne Gore. Kako je naveo, 2019. godine dobijeno je rješenje za njegovo postavljanje, kao privremenog objekta, zato što planom tada nije bilo predviđena drugačija mogućnost. Nakon što im je to rješenje isteklo, kako je naveo, od Glavnog grada su zatražili produženje ugovora, ali još nijesu dobili nikakav odgovor.
“Mi smo tada otkupili zemljište od Plantaža i ono se graniči sa kanalom, u jednom dijelu smo ušli u taj kanal na površini od nekih 200 kvadratnih metara. Htjeli smo sve to da saniramo, samo da ne dođe do rušenja, jer rušenjem betonske ograde stadion gubi svoju funkciju, odnosno svoje dimenzije i više na njemu neće moći da se odigravaju zvanične utakmice. Takođe, postoji bojazan od urušavanja stope stuba tribine, koja je takođe u kanalu, a koja ima 3.000 mjesta”, kazao je Uskoković, uz napomenu da je DG arena jedan od rijetkih fudbalskih kompleksa u Crnoj Gori koji ima UEFA licencu za odigravanje zvaničnih međunarodnih utakmica.
Sa gradonačelnikom ili nekim drugim ko je odgovoran pokušali su da razgovaraju o traženju drugačijeg rješenja od rušenja zida oko stadiona.
“Već smo se obraćali dopisom. Predložili smo dva idejna rješenja koja bismo sproveli o našem trošku, a po kojima ne bi bila poremećena funkcija kanala, a ne bi uticalo na promjenu dimenzija našeg kompleksa. Prvo rješenje podrazumijeva da se u širini od pet metara kanal odmakne od betonske ograde, u dužini od tridesetak metara i premosti taj dio koji je uzurpirao kompleks i dalje nastavi starom trasom. Drugo rješenje podrazumijeva da se podzemnim cijevima poveže kanal na jednoj i drugoj strani. Za zaobilaženje smo imali saglasnost za otkup zemljišta od Univeziteta Crne Gore”, kazao je Uskoković, uz napomenu da je u realizaciji ovog višemilionskog projekta učestvovala građevinska firma ,,Čelebić“, uz podršku Fudbalskog saveza Crne Gore.
Kanal Mareze bio u potpunosti prohodan do 2013. godine
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević kazao je za Pobjedu da su od 7. januara (kada je počela sanacija kanala Mareze) uklonjene dvije barijere u Pavlovinama, gdje su bila napravljena dva nasipa kako bi se napravio prelaz preko kanala.
“Tamo nije bilo otpora mještana, već se gradska uprava lako sa mještanima dogovorila. Izgrađen je pontonski most, a oslobođeno nekih kilometar i po rijeke gdje su radnici gradskog preduzeća Zelenilo, uz pomoć pauk-bagera Deponije očistili taj dio kanala. Od tada je kanal prohodniji za nekih kilometar i po nego prije toga. Ovdje, kod DG arene, prokopano je 400 metara kanala, a dalje do Morače još 200 metara. Malo uzvodno odavde, građani su zatrpali još 180 metara kanala i na njemu izgradili pomoćne objekte i parking. Oni su sami pristupili uklanjanju pomoćnih objekata i dozvolili su pristup svojim imanjima da mašine mogu da uđu i rade na iskopu kanala”, kazao je Dragićević, naglašavajući da je do 2013. godine kanal u potpunosti bio prohodan.
Radnici Zelenila i Agencije za stanovanje juče su ugrađivali novi sistem za navodnjavanje i postavljali zaštitne ograde oko sportskog terena i igrališta za djecu, nedaleko od DG arene, koji su dijelom takođe bili izgrađeni na trasi kanala. Na tom dijelu, kanal Mareze već je vraćen u prvobitno stanje.
Mujović: Nema privilegovanih, rušenje ograde DG arene da se ne politizuje
Gradonačelnik Saša Mujović kazao je juče kako prohodnost kanala Mareze predstavlja javni interes, te da njegova funkcionalnost značajno utiče na mještane nekoliko podgoričkih naselja, u prvom redu Mareze, Tološa, Donje i Gornje Gorice, ali i na sve stanovnike Podgorice koji se snabdijevaju vodom sa vodoizvorišta Mareza.
U izjavi za RTCG Mujović je poručio da privilegovanih nema i da ih neće biti.
Preporučeno
“Svjedoci smo da više od dvadeset godina ovaj kanal trpi zaista vrlo intenzivne atake nelegalne gradnje i ove posljednje poplave koje su se desile u Podgorici na neki način su ogolile stvarnost i prosto poslale poruku koliko je situacija alarmantna. S tim u vezi, mi smo preduzeli hitne mjere uklanjanja svih objekata koji se nalaze u kanalu Mareze i ova današnja aktivnost i današnja akcija jedino se mogu posmatrati u sklopu i kao dio korpusa tih preduzetnih aktivnosti. Želio bih i zamolio bih javnost da se ova situacija i današnja aktivnost ne politizuju, ovdje se želi poslati jedna i vrlo jasna poruka – da će se zakon i red u ovom gradu poštovati, da nema selektivnosti, da nema privilegovanih, da nema velikih i malih imena, da nema onih od kojih se treba sklanjati ili zazirati. Zakon je isti za sve, i jednostavno, javni interes je iznad svih i iznad svega”, kazao je Mujović.
