Nišavić kaže da je važno razjasniti jednu stvar koja se često previđa u javnim raspravama, Vodovod ne odlučuje samostalno o cijeni vode.

“Cijenu usluga vodosnabdijevanja od 2021. godine ne utvrđuju vodovodna društva, već je način utvrđivanja cijena i postupak davanja saglasnosti na predlog cijena definisan Metodologijom za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti, koja je propisana Zakonom o komunalnim djelatnostima usvojenim 2018. godine”, navodi Nišavić.

Dodaje da je metodologijom predviđeno da se cijene revidiraju svake godine

Novi model obračuna

Model fiksnog i varijabilnog dijela, naglašava direktor, nije uveden sada, već se primjenjuje već nekoliko godina.

“Model formiranja cijene fiksni plus varijabilni dio primjenjuje se od 2021. godine, a način utvrđivanja visine cijene definisan je metodologijom”, kaže Nišavić.

Ključna novost za 2026, prema njegovim riječima, jeste da se varijabilni dio smanjuje.

“Varjabilni dio cijene za javno vodosnabdijevanje za 2026. godinu je niži za šest centi. Dakle, usluge vodosnabdijevanja u Glavnom gradu će biti niže, imamo smanjenje cijena, a ne poskupljenje”, kaže Nišavić.

Gdje ide novac

Na pitanje gdje završava novac koji građani uplaćuju kroz račune, Nišavić kaže da se najveći dio koristi za redovan rad sistema, ali i za vraćanje zatečenih dugova.

“Novac od naplaćenih potraživanja usmjeren je na redovno poslovanje, izmirivanje obaveza prema dobavljačima, zaposlenima, te ulaganja u infrastrukturu i opremu kojom se kvalitet usluge diže na veći nivo”, navodi on.

Međutim, dodaje da se značajan iznos i dalje troši na saniranje ranijih obaveza.

“Moramo napomenuti da uslijed zatečenih obaveza u milionskom iznosu, značajan iznos sredstava usmjerava se na izmirivanje nagomilanih obaveza prema dobavljačima iz prethodnih godina, kako bi izbjegli blokade računa i probleme sa likvidnošću. Nažalost, neodgovorno poslovanje u prethodnom periodu dolazi na naplatu i ta činjenica utiče na tempo ulaganja u opremu i ostalu infrastrukturu”, dodaje Nišavić.

Tri najveća troška

Govoreći o tome šta najviše “pojede” budžet preduzeća, Nišavić navodi tri stavke.

“Tri stavke koje predstavljaju najveće izdvajanje su troškovi zarada, troškovi za vodovodni materijal i troškovi za utrošenu električnu energiju, najvećim dijelom zbog rada pumpnih agregata 24/7”, kaže Nišavić.

Ističe da se aktivnosti vode sa ciljem poboljšanja usluge.

 “Sve aktivnosti koje se sprovode imaju za cilj da se usluga vodosnabdijevanja poboljša i bude kvalitetnija, te da komunikacija sa potrošačem bude u krajnjoj instanci na najboljem nivou”, naglašava sagovornik Standarda.

Finansije

Na pitanje da li je Vodovod “na infuziji” Glavnog grada, Nišavić tvrdi da je tekuće poslovanje samostalno, dok se kapitalne investicije planiraju kroz budžet osnivača.

“Naše Društvo se samofinansira iz sredstava naplaćenih putem pružanja usluga vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, dok sredstva za izgradnju i rekonstrukciju vodovodne mreže obezbjeđuje Glavni grad kao osnivač”, navodi.

Zato, dodaje, “ovo Društvo ne koristi sredstva iz budžeta Glavnog grada za redovno poslovanje, već samostalno obezbjeđuje sredstva iz naplate potraživanja.”

Poslovanje opisuje kao stabilno.

“Uspijevamo iz mjeseca u mjesec da regulišemo sve tekuće i djelimično zatečene obaveze”, tvrdi Nišavić.

Dugovi i rezultat 2025

Nišavić tvrdi da Vodovod 2025. izlazi iz perioda negativnog rezultata.

“Naše Društvo će nakon tri godine poslovanja sa gubicima, 2025. godinu završiti sa pozitivnim poslovnim rezultatom u milionskom iznosu”, kaže on i podsjeća da su dolaskom naslijedili dugovanja od preko šest miliona eura.

Najveće obaveze, prema njegovim riječima, odnose se na poreze i doprinose, električnu energiju i vodovodni materijal, a dio se rješava kroz sporazume.

Gubici vode

Jedna od najtežih tema, kaže Nišavić, jesu gubici u sistemu.

“2023. godine gubici na mreži su iznosili oko 53 posto, 2024. godine oko 54 posto, dok su za 11 mjeseci 2025. gubici 51,86 posto”, navodi on.

Kaže da su pomaci vidljivi, iako mali procenat znači veliki posao.

 “U tehničkom smislu, kada govorimo o vodovodnom sistemu ukupne dužine od oko 830 kilometara, smanjiti gubitke za jedan posto zahtijeva veliki trud i ulaganje i predstavlja značajan uspjeh”, kaže Nišavić i dodaje da pored tehničkih gubitaka (curenja, kvarovi), evidentni su i komercijalni gubici (nelegalni priključci, neplatiše). Procjena je da su tehnički i komercijalni gubici zastupljeni u jednakom procentu u okviru ukupnih gubitaka.

Cilj je, kaže, da gubici padnu na oko 50 posto.

 “Tokom 2025. godine uz pomoć Glavnog grada uloženo je u nabavku opreme za detekciju gubitaka, a isto planiramo nastaviti i u 2026”, navodi Nišavić, dodajući da je toku formiranje projektnog predloga za digitalizaciju sistema, odnosno za ugradnju vodomjera na daljinsko očitavanje.

Kvarovi i obustave

Kad je riječ o sve češćim obavještenjima o obustavama, Nišavić kaže da uzrok uglavnom leži u starosti mreže.

“To je najčešće posledica zastarjelosti mreže, jer u sistemu imamo oko 125 kilometara azbest-cementnih cjevovoda izgrađenih prije 50–60 godina”, navodi on.

Prekidi su, kaže, izraženiji ljeti u prigradskim i seoskim područjima, najčešće zbog neracionalne potrošnje. Dodaje da stručne službe kvarove otklanjaju brzo i da su prekidi kratkotrajni.

Uz to upozorava i na neplansku gradnju.

 “Povećava se broj stanovnika, a izvorišta i izgrađeni sistemi su ograničenog kapaciteta”, kaže on, a kao odgovor navodi da je u toku priprema dokumentacije za bušenje novog bunara na izvorištu Ćemovsko polje.

Kvalitet vode

Nišavić kaže da se kvalitet vode prati kontinuirano i po standardu.

“Kvalitet vode se kontinuirano prati u skladu sa međunarodnim standardom MEST EN ISO 22000:2018. Definisane su kritične kontrolne tačke… koje se redovno kontrolišu na osnovu procjene rizika”, navodi.

Najčešći prigovori su, kaže, prekidi tokom radova, dok se mutnoća povremeno javlja na Marezi nakon obilnih padavina, kada se uvode pojačane kontrole.

Dodaje i da su godišnji izvještaji o kvalitetu vode dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici preduzeća.

Disciplinski postupci

U javnosti su se pominjale informacije o velikom broju disciplinskih postupaka. Nišavić navodi tačan podatak.

“Ukupno 49 disciplinskih postupaka od kada sam direktor ovog Društva”, kaže i dodaje da to govori da je “naslijeđeni sistem bio u problemu”, kaže Nišavić.

Ističe da se situacija popravlja jer je u poslednjih nekoliko mjeseci postupaka  znatno manje, a u velikom broju slučajeva mjera je bila opomena.

“Za sada, najbrojnija kršenja radnih obaveza su u vezi sa neredovnim dolaskom na posao, boravkom i odlaskom sa posla prije isteka radnog vremena”, navodi Nišavić.

Nelegalni priključci

Nišavić kaže da nelegalna potrošnja može opteretiti sistem, naročito ljeti, iako se urednim platišama obračun vrši po vodomjeru.

“U toku 2025. godine otkrili smo oko 200 nelegalnih priključaka”, navodi, dodajući da su posebno problematični oni ispod zemlje, ali da će oprema za detekciju pomoći da se taj dio riješi.

“Za dio nelegalnih priključaka su predate krivične prijave, dok je dio riješen dogovorom s potrošačima oko plaćanja utrošene vode”, kaže Nišavić.

Naplaćeni iznos po tom osnovu, dodaje, iznosi “oko 40 posto”.