Očekujete li popunjavanje nedostajućih mjesta u Ustavnom sudu, i možete li ukratko navesti glavne izmjene predložene Nacrtom Zakona o Ustavnom sudu? Koliko očekujete da će one doprinijeti efikasnosti i stabilnosti rada Ustavnog suda?

Božović: Ustavni sud Crne Gore mora funkcionisati u punom sastavu. Sve mimo toga predstavlja polovično rješenje kojim možda možemo biti zadovoljni u kraćem periodu. Radi se prije svega o našoj ustavnoj obavezi, interesu naših građana, ali i odgovornosti prema glavnom strateškom cilju Vlade i crnogorskog društva, punopravnom članstvu u EU. Svjedoci smo da proces teče djelimično uspješno. Naravno da vjerujem da ćemo uskoro imati Ustavni sud u punom sastavu. Kao ministra pravde i pravnika raduje me što je proces izbora takav da su izabrane sudije najviših kvaliteta.

Što se tiče samog Zakona o Ustavnom sudu, radi se o implementaciji preporuka VK koje svakako doprinose kvalitetu zakonskog teksta. U najkraćem: uvedena je starosna granica za ispunjavanje uslova za odlazak u starosnu penziju sudija Ustavnog suda, uveden je deblokirajući mehanizam obavještavanja ustavnih predlagača o prestanku funkcije, precizirane su norme koje uređuju konflikt interesa i obezbijeđeno je da Ustavni sud ima kontinuitet u radu, odnosno da neaktivnost drugih ustavnih aktera nas ne može de facto ostaviti bez Ustavnog suda. Da naglasim da je ovo početak izmjena zakona jer ćemo raditi na novom tekstu Zakona o Ustavnom sudu.

Koje konkretne korake Ministarstvo pravde planira da preduzme kako bi se obezbijedio veći stepen nezavisnosti u pravosuđu i zaštitili najbolji profesionalci od političkog uticaja?

Božović: Gradeći pravni okvir koji će obezbijediti dostojanstvo ali i atraktivnost sudijske funkcije kroz adekvatne zarade i druge uslove za rad i potpunom izmještanju politike iz “ predmeta u radu”. Ovo bi bio najkraći odgovor. Naravno, povećanje nivoa nezavisnosti mora pratiti i jačanje odgovornosti. Jedno bez drugog ne ide i u tom smislu Ministarstvo pravde radi na jačanju sistema koji će brzo reagovati na zloupotrebe. Uvijek će biti pokušaja politike da utiče na pravosuđe.

Povezani članci

Politika

VK: Poštovanje vladavine prava podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila

Hronika

Božović: Nemam informaciju da su lični podaci građana proslijeđeni medijima iz tužilaštva, ako je neko uradio nešto nezakonito treba da odgovara

Društvo

Specijalni sud korisna ideja, ali uz dobre uslove i kadar

Misliti drugačije bi značilo odsustvo veze sa realnošću. Sami nosioci pravosudnih funkcija moraju pokazati otpornost. Smatram da se karakter svake vlasti najbolje oslikava u njenom odnosu prema pravosuđu. Vjerujem da u našoj istoriji nismo imali slobodniji pravosudni sistem. Ovo nas naravno ne smije uspavati, već uvijek moramo biti spremni da adekvatno odgovorimo na sva iskušenja.

Kada očekujete da Crna Gora usvoji novi “anti-mafija” zakon, i kolika je podrška vlasti za taj zakon?

Božović: Uskoro će na javnoj raspravi biti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Glavna novina je što se više neće čekati pravosnažna krivična presuda da bi došlo do trajnog oduzimanja imovine. Ovo je veliki zahvat u našem sistemu i mi vjerujemo da smo na pravom putu. Nakon što se ovaj proces završi idemo dalje.

Drugi korak je uvođenje čistog in rem modela. To znači bavljenje direktno imovinom, sa ili bez krivičnog postupka. Postupak koji se vodi “protiv” imovine, nije nužno povezan sa krivičnim postupkom. Bez efikasnog oduzimanja imovine ne možemo pobijediti organizovani kriminal. Vjerujte da smo odlučni da to uradimo.

Koji model vetinga planirate da uvedete za sudije i tužioce, kako bi se kontinuirano provjeravao njihov profesionalni i imovinski integritet, i kada očekujete njegovu primjenu u praksi?

Božović: Sve postojeće mehanizme u kontinuitetu jačamo. Izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije će to potvrditi. Novo krivično djelo nezakonito bogaćenja javnih funkcionera će biti na raspolaganju nadležnim organima.

Jačamo oba savjeta u dijelu etičke i disciplinske odgovornosti. Formiranje Specijalnog suda i izbor sudija ovog suda će pratiti dodatni model provjere integriteta. Da još jednom ponovim: bez jačanja nezavisnosti pravosuđa nema vladavine prava, bez jakog sistema odgovornosti koji mora pratiti kontrola integriteta nema povjerenja u pravosuđe, bez čega opet nema ozbiljne države. Vratićemo autoritet našim institucijama. To je naša misija.

Kada će biti pooštrene kazne za neovlašćeno držanje oružja, najavljene nakon masakra na Cetinju, i kakav je trenutno status predloga izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u Skupštini?

Božović: Ministarstvo pravde je u junu 2025. godine poslalo Nacrt izmjena Krivičnog zakonika Evropskoj komisiji. Čim dobijemo pozitivno mišljenje, proslijedićemo dostavljeni tekst Vladi Crne Gore a nakon toga i Skupštini Crne Gore na usvajanje.

S obzirom na to da Svetozar Marović uskoro može postati slobodan zbog apsolutne zastare kazne, šta je Ministarstvo pravde moglo ranije da učini da spriječi ovu situaciju, i ko je, po vašoj ocjeni, odgovoran što on nije bio dostupan nadležnim organima?

Božović: Više puta sam izjavio da je u slučaju “Marović” najodgovorniji onaj ili oni koji su dozvolili da napusti teritoriju Crne Gore. Što se tiče Ministarstva pravde mi smo uputili više zamolnica i urgencija, koje do sada nisu imale željenu reakciju. Još ima vremena da se dobra saradnja između državnih organa Crne Gore i Republike Srbije u borbi protiv kriminala potvrdi i u ovom slučaju. Ono što je sigurno je da bismo mi u sličnom slučaju na zahtjev Republike Srbije ili bilo koje države sa kojom imamo normiranu saradnju po tim pitanjima postupili urgentno.

U vezi predmeta Svetozara Marovića, u odnosu na koji smo do sada u više navrata informisali javnost hronološki o postupanjima Ministarstva pravde, ovom prilikom podsjećamo da je i dalje na snazi ranije podnijet zahtjev za izručenje te međunarodna potjernica. U tom smislu, sa aspekta Crne Gore kao države molilje, Ministarstvo pravde i nadležne institucije su preduzele neophodne korake iz svoje nadležnosti koje predviđaju Ugovor između Crne Gore i Republike Srbije o izručenju i Evropska konvencija o ekstradiciji.

Šta će konkretno biti urađeno kako bi se ubrzao proces izručenja Vladimira Vujotića iz Španije Crnoj Gori, i koliko je realno očekivati da on bude izručen? Vujotić, iako je bio predmet istrage za ozbiljna krivična djela, napustio je Crnu Goru, pa da li planirate promjene procedura kako se slični slučajevi ubuduće ne bi ponovili?

Božović: U vezi predmeta Vladimira Vujotića, Ministarstvo pravde je uputilo zahtjev nadležnim organima Kraljevine Španije 24. novembra 2025. godine, te je postupak u toku pred organima u toj državi.