Video
Božović smatra da Srbija neće izručiti Marovića, ali navodi da je odgovornost zbog čega je nekadašnji visoki funkcioner u toj državi prije svega u Crnoj Gori jer mu je nakon izricanja kazne faktički dozvoljeno da je nesmetano napusti.
Marović je, nakon što je priznao da je bio vođa kriminalne grupe, po izlasku iz šestomjesečnog pritvora u maju 2016. umjesto na odsluženje kazne otišao u Beograd zbog, kako je saopštila njegova odbrana, liječenja od depresije.
Od tada se nalazi u prijestonici Srbije, koja uprkos brojnim zamolnicama nije željela da ga izruči.
Iako je ranije govorio da nema smisla slati nove zamolnice Srbiji za izručenje Marovića, Božović je to učinio u maju ove godine.
“Razlog je bio da se ne stekne utisak da i ja kao novi ministar pravde izbjegavam taj vid korespondencije, ali sam bio svjestan činjenice da to neće mnogo promijeniti stvari”, naveo je Božović.
Dodao je da kada se priča o slučaju Marović, prvo treba govoriti o uzrocima pa tek onda o posljedicama.
“Mislim da je ključni problem ovdje u Crnoj Gori a ne u Srbiji. Srbija, kao i bilo koja druga država, ima pravo da nekoga izruči ili da to ne uradi. I ja kao ministar imam pravo da nekoga ne izručim i da državi koja ga traži apsolutno ne objašnjavam zbog čega je to tako. To je suvereno pravo države. Da li gospodin Marović ima neku vrstu azila u Srbiji, da li postoje drugi razlozi zbog čega ga ne izručuju, to je stvar Srbije. Ali nije bila stvar Srbije zbog čega je Marović završio tamo. To je bila odgovornost Crne Gore i naših institucija koji su osobi koja je priznala krivicu dopustili da pređe preko granice i ode u neku drugu državu”, navodi Božović.
Rekao je da Crna Gora ima odličnu saradnju sa Srbijom u sličnim slučajevima, ali da to za Marovića izostaje.
“Ali, volio bih i zaista se nadam da ćemo dobiti odgovore ko je odgovoran za to što je Marović napustio Crnu Goru. Kao ministra pravde to me najviše zanima, a da li će ministar pravde Srbije izručiti Marovića, to mi je itekako važno, ali je to isključiva nadležnost Srbije”, poručuje Božović.
Upitan ko bi trebalo da pokrene pitanje odgovornosti zbog činjenice da je Marović nesmetano napustio Crnu Goru, Božović je kazao da ukoliko je bilo krivičnog djela to bi trebalo da uradi tužilaštvo.
“Takođe, ako je riječ o odgovornosti sudija, to može da uradi Sudski savjet. Zaista jeste simptomatično da Maroviću nijesu oduzete isprave nakon što je napustio pritvor i da se osoba koja je priznala krivicu tako prosto pusti da ode u drugu državu. Isprave se oduzimaju i za mnogo lakša krivična djela”, precizirao je Božović.
Iduće godine zastara kazne Maroviću
Marović je, nakon što je potpisao sporazum o priznanju krivice, 2016. osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora, a apsolutna zastara kazne nastupa u oktobru 2026.
Nekadašnji šef crnogorskog parlamenta, ali i državne zajednice Srbije i Crne Gore, specijalnom tužiocu je tada priznao da je bio vođa kriminalne organizacije od oko 30 ljudi, koju je formirao radi sticanja protivpravne imovinske koristi.
Grupa, čiji je Marović bio šef, a u kojoj je bilo više lokalnih funkcionera Demokratske partije socijalista, teretila se da je oštetila budžet Opštine Budva za više od 15 miliona eura, koje su navodno prenijeti na više inostranih računa. Marović je tada tvrdio da novac nije uzeo već je “i sam prevaren” u tom korupcionaškom poslu.
Upitan da li je razgovarao sa ministrom pravde Srbije Nenadom Vujićem o slučaju Marovića, Božović kaže da se srbijanskim kolegom sreo samo jednom i da tada nije bilo riječi o izručenju.
“Biće prilike da i ovom slučaju razgovaramo. Slučaj Marovića je vrlo dobro poznat Ministarstvu pravde Srbije. Vrlo sam realan i ne očekujem da Marović bude izručen Crnoj Gori. Neću slati novu zamolnicu za izručenje jer u diplomatskoj korespondenciji smatra se i nedostatkom dobrog ukusa ako pošaljete više od jedne zamolnice za izručenje a Crna Gora ih je poslala sedam”, poručio je Božović.
Pretjerane kritike na račun VDT
Skupština Crne Gore prošlog mjeseca nije usvojila Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta za 2024. Tada je najviše kritika dobio vrhovni državni tužilac Milorad Marković čiji rad su kritikovali i opozicija ali i dio vladajuće većine zamjerajući mu što se ne odaziva pozivima na kontrolna saslušanja resornih parlamentarnih odbora.
Tako ga je predsjednik Skupštine Andrija Mandić pozvao da podnese ostavku, navodeći da nije ispunio njihova očekivanja prije svega u istragama o navodnim zloupotrebama bivše vlasti. I nakon toga prosrpske partije su više puta pozivale VDT-a da podnese ostavku, što je Marković odbio da uradi navodeći da su kritike neutemeljene.
Božović smatra da se prešla granica u kritikama VDT.
“Pogotovo ne mislim da je to bilo vrijeme, jer izvještaj o radu Tužilačkog savjeta nije vrijeme za priču o vrhovnom državnom tužiocu. Rekao sam i ranije da je taj Izvještaj trebalo podržati. Mislim da političari ne bi trebalo da vrše bilo kakav pritisak na donosioce pravosudnih odluka. Moramo svi da se tog principa pridržavamo”, naveo je Božović.
Podsjetio je da je zakonsko rješenje takvo da nakon što Skupština izabere VDT, ne može da ga razriješi, već to može uraditi Tužilački savjet na predlog zakonodavnog doma.
Preporučeno
“Mislim da su kritike na računa VDT pretjerene. Možemo otvoriti dijalog o bilo kome, ali čini mi se da u tom momentu to nije bila prava prilika. Ali, takođe mislim da je jako važna komunikacija između institucija. Razumijem da pravosuđe treba da komunicira kroz njihove odluke i rad. I tu ne mislim samo na pozive Skupštine da se dođe na neki odbor, već i na pozive medija ili NVO sektora. I ja sam biran u Skupštini, kao i mnogi drugi, i zato kada ih parlament pozove, tu bi trebalo da budu fleksibilniji”, zaključio je Božović
