Video
Ipak, uprkos rekordnim zapljenama i pojačanom policijskom pritisku, kokain je i dalje veoma dostupan na evropskom tržištu, dok se cijena kilograma kreće između 35.000 i 40.000 eura, kazao je za portal ,,Dan” profesor i kriminolog Velimir Rakočević.
On ističe da su povećani rizik i troškovi krijumčarenja važni za formiranje cijena, ali da kriminalne grupe na pritisak policije odgovaraju promjenom ruta i metoda šverca.
Rakočević ukazuje da je važno pitanje koliko trgovine drogom crnogorske kriminalne mreže organizuju izvan Crne Gore.
Za kilogram kokaina do 40.000 eura
,,Ne može se govoriti o jedinstvenom i velikom rastu cijena svih narkotika. Najnoviji podaci za Evropu čak pokazuju da je kod kokaina dugoročno važnija promjena porast čistoće uz relativno stabilnu ili malo veću realnu maloprodajnu cijenu. Prosječna čistoća kokaina u Evropi je za 2025. bila 48–92%, a indeks čistoće oko 44% viši nego 2015. Trenutna cijena je oko 35.000–40.000 € za kilogram kokaina, odnosno oko 70–100 €/g u uličnoj prodaji, sa sezonskim rastom do 100–150 €/g”, precizirao je kriminolog Rakočević za portal Dan.
Rakočević je dodao da je kod heroina situacija drugačija, jer se evropsko tržište opioida mijenja, uključujući posljedice promjena u proizvodnji i dostupnosti heroina i sve veće prisustvo sintetičkih opioida.
,,Zato cijena heroina sama po sebi više nije dovoljan pokazatelj — potrebno je posmatrati i čistoću, dostupnost i zamjenu drugim opioidima. Kod marihuane/kanabisa takođe nema dokaza za jednostavan zaključak da je u cijeloj Evropi ili Crnoj Gori posljednjih mjeseci nastupio veliki, uniformni skok cijena. Evropsko tržište je tržište sa visokom dostupnošću droga, uz veoma raznovrsnu ponudu kanabisa”, navodi Rakočević i dodaje.
Ponuda otporna na policijske akcije
Kriminolog Rakočević navodi za portal Dan da, kada je u pitanju kokain, uprkos ogromnim zapljenama i policijskom pritisku, ponuda u Evropi ostaje velika:
,,Posebno je interesantan kokain: uprkos ogromnim zapljenama i policijskom pritisku, ponuda u Evropi ostaje velika. Samo članice EU su tokom 2024. prijavile oko 330 tona zaplijenjenog kokaina, uz rekordne globalne nivoe potencijalne proizvodnje i zapljena. To pomaže da se objasni zašto velike zapljene ne moraju automatski proizvesti veliki rast cijene”.
Rakočević je na pitanje portala Dan kazao da ako govorimo o Crnoj Gori i evropskom tržištu, nije moguće izdvojiti samo jedan uzrok koji utiče na cijenu kokaina.
,,Štaviše, za kokain najnoviji podaci ne potvrđuju opštu tezu da cijene rastu zbog manjka droge.Treba istaci da je dostupnost droga u Evropi i dalje visoka, dok je kod kokaina ponuda posebno otporna na policijske intervencije”, ukazao je on.
Rizik diktira cijenu
Na cijenu narkotika, kako je pojasnio Rakočević, najviše utiče otežano krijumčarenje i povećan rizik — najvažniji kratkoročni faktor.
,,Kada policija i carina pojačaju kontrolu luka, zaplijene velike pošiljke ili razbiju određenu krijumčarsku mrežu, rastu rizik i troškovi kriminalnih grupa. To može privremeno smanjiti lokalnu ponudu i povećati veleprodajnu cijenu. Upravo je jača kontrola velikih evropskih luka prisilila krijumčare da koriste manje luke, prekrcavanje na moru, polupodmornice, dronove i složenije načine prikrivanja”, dodaje.
Rakočević pojašnjava da manja lokalna ponuda može podići cijenu, ali ne znači da je evropska ponuda manja.
,,Ako je presječena ruta koja snabdijeva određeno područje, cijena tamo može porasti čak i kada droge na evropskom tržištu ukupno ima mnogo. Zato treba razlikovati globalnu/evropsku ponudu od lokalne dostupnosti u Crnoj Gori.Veća potražnja važna je, naročito kod kokaina. Ako broj kupaca ili intenzitet potrošnje raste brže od lokalne ponude, postoji pritisak na povećanje cijene. Međutim, trenutno velika ponuda kokaina ublažava taj efekat”, ističe kriminolog Rakočević.
Krijumčarenje postalo nepredvidljivije
Krijumčarenje droge je, kako je kazao Rakočević, u nekim segmentima danas otežano.
,,Krijumčarenje droge je danas u određenim segmentima otežano, naročito preko velikih evropskih luka i poznatih krijumčarskih pravaca. Međutim, najnoviji podaci za 2026. pokazuju jedan važan paradoks: policija i carina postižu veoma velike zapljene i primoravaju kriminalne grupe da mijenjaju rute, ali još nijesu uspjele da trajno smanje ukupnu dostupnost droge na evropskom tržištu”, istakao je.
Dodao je da pojačane kontrole velikih luka, međunarodna policijska saradnja, razmjena obavještajnih podataka i mjere u okviru European Ports Alliance otežale su korišćenje pojedinih velikih logističkih čvorišta. Dodaje da to ne znači da je odgovarajuća količina kokaina nestala sa tržišta.
,,Zapljene je sve više u različitimevropskim lukama: dok su tradicionalna čvorišta poput Antverpena i Roterdama zabilježila snažan pad, zapljene su porasle u nizu manjih luka. Kriminalne grupe su se prilagodile. Ovo je vjerovatno najvažniji efekat policijskog pritiska. Umjesto da jednostavno prestanu da krijumčare, mreže mijenjaju rute i metode”, kazao je.
Rakočević podsjeća da Izvještaji iza 2026. bilježe korišćenje manjih luka, prekrcavanje droge na otvorenom moru, različite vrste plovila, polupodmornice, dronove, kao i složene fizičke i hemijske metode prikrivanja droge.
,,Posljedica je da je krijumčarenje postalo fragmentiranije i nepredvidljivije, a njegovo otkrivanje zahtijeva više policijskih i carinskih resursa.To znači da policijski pritisak djeluje, ali jedan dio efekta je premještanje krijumčarenja, a ne njegovo potpuno eliminisanje”, pojašnjava.
Klanovi u Crnoj Gori trpe ozbiljan pritisak policije
Kada su u pitanju svi prethodno navedeni uticaji i okolnosti, Rakočević navodi da za sada dokazi mnogo više govore u prilog prilagođavanju klanova novonastalim uslovima.
,,Ponoviću da dostupnost droga u Evropi ostaje visoka kod svih glavnih vrsta supstanci. Kokain je najbolji primjer gdje fragmentiranje pošiljki i promjena ruta i metoda, onemogućava smanjenje količine kokaina koja se šalje u Evropu. Pojačane kontrole velikih luka dovele su do korišćenja manjih luka, različitih pomorskih pravaca, prekrcavanja na moru, različitih plovila i sofisticiranijih načina prikrivanja. To znači da veći broj zapljena ne mora značiti da tržište slabi.Može značiti i da policija radi efikasnije, ali istovremeno može značiti da se krijumčari koriste većim brojem manjih i brojnijih kanala”, pojasnio je Rakočević.
Istakao je da je u Crnoj Gori je policijski pritisak očigledno pojačan i kriminalne strukture trpe ozbiljan policijski pritisak, ali iz toga još ne slijedi da evropsko tržište droge slabi.
,,Zapadni Balkan nije izgubio značaj — njegova uloga se internacionalizovala. Dio kriminalnih mreža iz regiona prešao je put od tranzitnih i distributivnih grupa do organizatora nabavke i međunarodnog transporta kokaina. Crnogorske kriminalne strukture predstavljaju dio tog procesa.Istovremeno, policijski pritisak je ozbiljniji: velike zapljene, međunarodne istrage, razbijanje šifrovanih komunikacija, finansijske istrage i pritisak na velike evropske luke povećavaju rizik za kriminalne mreže. Ali njihov odgovor je diversifikacija ruta, pošiljki i metoda krijumčarenja. Zato na osnovu sadašnjih podataka ne bih govorio o kolapsu ili stvarnom slabljenju evropskog tržišta narkotika. Mnogo je bolje dokumentovana njegova adaptacija pod pritiskom organa otkrivanja i gonjenja”, zaključuje Rakočević.
Klanovi iz Crne Gore i veliki međunarodni domet
Što se tiče rute šverca narkotika, Rakočević navodi da je Zapadni Balkan tradicionalno bio važan tranzitni koridor, naročito za heroin koji iz pravca Avganistana, Irana i Turske ide prema zapadnoj Evropi.
,,Ta ‘Balkanska ruta’ i dalje postoji, ali se mijenja jer dolazi do pomjeranja dijela trgovine heroinom prema južnijim i pomorskim pravcima, između ostalog zbog jačih kontrola kopnenih ruta.Kod kokaina, međutim, dogodila se mnogo značajnija promjena. Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana više nijesu samo posrednici koji preuzimaju drogu kada ona stigne u Evropu. Može se zaključiti da su ključni organizatori trgovine kokainom na globalnom tržištu, sa direktnim vezama u Latinskoj Americi”, naglašava.
Prema riječima Rakočevića, kada je u pitanju šverc droge, Crna Gora je specifična zato što je njeno domaće tržište relativno malo, ali su kriminalne strukture porijeklom iz Crne Gore ostvarile nesrazmjerno veliki međunarodni domet.
,,Krijumčarenje kokaina je dominantna kriminalna djelatnost organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore i regiona. U šest velikih zapljena samo u poslednje vrijeme u Španiji, Italiji, Holandiji i Grčkoj, ukupno većih od 26 tona kokaina, identifikovane su veze sa pripadnicima tzv. balkanskog kartela, uključujući državljane Crne Gore. Važno je ipak napraviti pravnu i analitičku ogradu: ‘balkanski kartel’, ‘kavački klan’ i ‘škaljarski klan’ nijesu sinonimi i ne treba svaku pošiljku povezanu sa državljanima Crne Gore automatski pripisivati jednom od tih klanova”, naveo je.
Dodaje da ,,kavački”i ,,škaljarski” klan predstavljaju transnacionalne kriminalne strukture koje su povezune sa trgovinom drogom, nasiljem i drugim oblicima organizovanog kriminala.
,,Mnogo važnije pitanje je koliko trgovine drogom crnogorske kriminalne mreže organizuju izvan Crne Gore. To objašnjava zašto geografski mala država može imati kriminalne mreže sa kontaktima u Latinskoj Americi, zapadnoj Evropi i drugim djelovima svijeta”, kazao je Rakočević.
Preporučeno
