Video
“Tragični postupak Barovića svjedoči o tome šta je te 1991. godine čovjek u njegovoj situaciji jedino mogao učiniti da se suprotstavi bezumlju koje je sa pozicija vlasti odlučivalo o sudbinama miliona ljudi. Posle njegove smrti se ipak odustalo od sumanutog naređenja o granatiranju dalmatinskih gradova”, naveli su iz HRA.
Ubio se da bi spasio druge, dodaju oni, i tako upozorio na čojstvo i čast.
“Ipak, samo par dana kasnije, počela je agresija JNA na Dubrovnik, u kojoj je učestvovalo više od 7000 mobilisanih građana Socijalističke Republike Crne Gore (detaljnije u tekstu „Crna Gora i rat u Hrvatskoj“). Crna Gora bi morala da njeguje sjećanje na admirala Barovića bar iz tri razloga: da bi o značenju čojstva obrazovala nove generacije; da bi ih učila istoriji i obrazovala za mir, a ne rat, i da bi razvijala odnose saradnje i prijateljstva između naroda u Crnoj Gori i Hrvatskoj, koje je Barović svojim životom zaštitio”, podsjećaju iz Akcije za ljudska prava.
Do danas, kako navode, nema zvanične inicijative da se sjećanje na Barovića u Crnoj Gori trajno sačuva nekim memorijalom.
“Imajući u vidu poštovanje koje on uživa u Hrvatskoj, smatramo da bi trebalo da se u znak sjećanja na njega uspostavi događaj koji bi trajno povezivao ljude ove dvije države”, opominju iz HRA.
Akcija za ljudska prava pozdravlja važan događaj ove godine, u kojem su zvaničnici Crne Gore prisustvovali zajedno sa zvaničnicima Hrvatske otkrivanju spomen-ploče admiralu Baroviću 12. septembra na Visu, u Hrvatskoj, gdje je Barović službovao i okončao život.
“Prošle godine su dvije države po prvi put zajednički obilježile i mjesto ratnih zločina ispred nekadašnjeg vojnog logora u Morinju, u Crnoj Gori. To su prvi dobri znaci pomirenja i zajedničkog suočavanja sa prošlošću poslije izraza žaljenja koje je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 2000. godine, u prisustvu predsjednika Hrvatske Stipe Mesića, uputio građanima Republike Hrvatske „za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je nanio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima“”, ukazuju iz HRA.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je tek 2016. godine posthumno odlikovao za hrabrost admirala Barovića, na inicijativu NVO Građanska alijansa.
“Njegova porodica nije primila taj orden, već tadašnji komandant mornarice Vojske Crne Gore”, naglasili su iz HRA:
Dodatak u prilogu je fotografija oglasa iz lista „Slobodna Dalmacija“ posljednji pozdrav Vladimiru Baroviću od njegovih susjeda u Splitu. Živio je u Viškoj ulici (!), na Bačvicama:
Preporučeno
“Iako si kratko vrijeme stanar naše zgrade svi smo Te zavoljeli, cijenili smo Tvoje prijateljstvo, Tvoju brigu prema bližnjima i zato neka Ti je laka hrvatska zemlja dragi naš Vlado, Hrvatska na koju nisi htio ni da pucaš a kamoli da upotrijebiš svoje vojnike. Uvijek ćeš nam ostati u srcima”, podsjetili su iz HRA.
