„Kada je riječ o masovnom zločinu na Cetinju, koji je potresao crnogorsku javnost prvog dana 2025. godine, i ono, kao i masovno ubistvo iz 2022, kada je stradalo 10 Cetinjana, zaslužuje multisektorsku analizu ne samo postupanja policije već i drugih institucija kao što su zdravstvo, tužilaštvo i sudstvo“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.

„Savjet za građansku kontrolu rada policije usvojio je zaključak u pogledu radnji i postupanja policije povodom masovnog ubistva 13 građana na Cetinju 1.1.2025. godine. Porodice stradalih sa Cetinja su inicirale formiranje nezavisne komisije koju bi sačinjavali eksperti i sa međunarodnog nivoa, kako bi se sprovela nezavisna i cjelovita istraga i koja bi ispitala uzroke zbog kojih je došlo do ova dva masovna ubistva. Na bazi nalaza ove Komisije, donijele bi se odgovarajuće preporuke za sve državne organe za sprječavanje ponavljanja ovakvih tragičnih događaja. Ako se ovo ne uradi na prethodno navedeni način, mislim da će mnoga pitanja i aspekti ovih masovnih ubistava i dalje ostati nejasni“, kaže Janjušević.

Podsjeća da se, u trenutku masovnog ubistva, na Cetinju nalazilo svega 11 policijskih službenika što je, ističe, mali broj s obzirom da su bili novogodišnji praznici, ali uzimajući u obzir i ukupnu bezbjednosnu problematiku, te imajući u vidu značajan broj pripadnika međusobno suprotstavljenih OKG u tom gradu.

„Po mom mišljenju, ključni detalj oko ovog masovnog ubistva je nesporazum između građanina koji je prijavio zločin i policijskog službenika iz dežurne službe koji je zaprimio poziv oko tačne lokacije ubistva. Policijski službenici su otišli na pogrešnu lokaciju i tu je izgubljeno dragocjeno vrijeme“, smatra Janjušević. 

Poseban društveni značaj, kaže on, ima predloženi „Markov i Mašanov zakon“, a što je, podsjeća, inicijativa porodice žrtava i to, kaže, treba posebno uvažiti. 

„Savjet je potpuno opravdano predložio da se „Markov i Mašanov zakon“ vidljivo integriše u novi zakon o oružju čije je donošenje u završnoj fazi“, kaže Janjušević.

Nevjerovatno ignorisanje zahtjeva građana sa Kruševog ždrijela

Masovno ubistvo na Cetinju izazvalo je talas protesta studenata i građana koji su upravo tražili odgovornost za ovo, ali i prethodno masovno ubistvo u naselju Medovina. 

Janjušević podsjeća da su iz neformalne grupe studenata „Kamo śutra“, koja je predvodila proteste, tražili ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, da je, uz to, zahtijevana reforma policije, oduzimanje ilegalnog oružja, te povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama.

„Odmah su počeli napadi saopštenjima jednog političkog subjekta i pojedinih političkih čelnika bezbjednosnog sektorada iza ove grupe studenata stoje kriminalni klanovi i pojedine opozicione partij,e što ni sa čim nije dokazano. Studente je tada podržalo više od 100 profesora crnogorskih univerziteta, više od 200 umjetnika i kulturnih radnika u Crnoj Gori, novinara, predstavnici dijaspore“, podsjeća Janjušević i dodaje da su, početkom februara, porodice stradalih i građani Cetinja počeliblokade magistralnog puta u mjestu Kruševo ždrijelo tražeći odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora za da masovna ubistva.

Nevjerovatno je, ističe naš sagovornik, ignorisanje zahtjeva okupljenih građana sa Kruševog ždrijela od strane nosilaca izvršne vlasti u Crnoj Gori.

„Tek poslije devet mjeseci svakodnevnih protesta primio ih je na razgovor predsjednik Vlade Milojko Spajić, ali ni jedan od njihovih zahtjeva u cjelosti nije uvažen.Ignorisanje zahtjeva porodica stradalih i građanaCetinja koji su protestovali na Kruševom ždrijelu je primjer nevjerovatnog nedostatka empatije kod nosilaca izvršne vlasti u Crnoj Gori. I pored svih protesta, niko od čelnika sektora bezbjednosti nije osjetio potrebu da preuzme odgovornost i da kao moralan čin podnese ostavku za dva najveća zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore“, ukazuje bivši čelnik policije.

Postupanje policije prilikom protesta ispred Vile Gorica nije bilo korektno

Protesti neformalne grupe studenata i građana bili su samo početak brojnih javnih okupljanja tokom 2025. godine. Janjušević ističe da se na teritoriji Crne Gore svake godine organizuje veliki broj javnih okupljanja od kojih je jedan značajan broj, naglašava, sa visokim stepenom bezbjednosnog rizika. 

To, kako navodi, zahtijeva angažovanje velikog broja policijskih službenika kako bi se obezbijedio stabilan red i mir i lična i imovinska sigurnost, kako samih učesnika okupljanja tako i drugih građana. 

„Kada je u pitanju postupanje policije u vezi protesta građana na blokadi Kruševo ždrijelo, na magistralnom putu Cetinje – Podgorica, smatram da je postupanje policijskih službenika bilo korektno. To se ne može reći za postupanje policije na protestu nezadovoljnih građana povodom dodjele Trinaestojulske nagrade“, mišljenja je Janjušević. 

Podsjeća da svako ko napadne policijskog službenika mora da odgovara za to shodno članu 376 Krivičnog zakonika Crne Gore. Međutim, kako dodaje, u saopštenju ODT Podgorica navodi se da se uvidom u spise predmeta državni tužilac izjasnio da se u radnjama identifikovanih osoba koje su protestovale ispred Vile Gorica ne stiču elementi bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, što, kaže sagovornik Analitike, znači da nema krivičnog djela napada na policijske službenike.

„Policijski službenici OB Podgorica su ocijenili da su pomenuta lica, njih 35, počinili prekršaje iz člana 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru(ometanje i omalovažavanje i nepostupanje po naređenju) s tim da su postupci pokrenuti 5 mjeseci nakon događaja pa se postavlja pitanje blagovremenosti. Ono što je bilo evidentno je da su među učesnicima protesta dominirale starije osobe, profesori, umjetnici, intelektualci i žene te smatram da se, da je bila adekvatna postavka službe, ova situacja mogla prevazići bez upotrebe sredstava prinude“, objašnjava Janjušević. 

Mišljenja je da će Sud za prekršaje, nakon sprovedenog postupka, odbaciti zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka u ovom slučaju, u prvom redu zbog neblagovremenosti. 

Nisam očekivao da iko preuzme odgovornost zbog incidenta sa turskim državljanima

Kada je riječ o postupanju policije na protestima koji su početkom novembra organizovani protiv turskih državljanja, nakon napada na mladića na Zabjelu, primjetna je, smatra, bila suzdržanost jer je, kako ističe, vjerovatno procijenjeno da bi, ako bi se intervenisalo, došlo do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu.

Nije, kaže, očekivao da iko od nadležnih preuzme odgovornost kada se ispostavilo da incident nisu izazvali Turci već mladići iz Azerbejdžana. Kao posljedicu svega što se dešavalo tih dana, Vlada je ukinula bezvizni režim za građane Turske.

„Sistem je postupio ishitreno, u prvom redu premijer, koji je u tom trenutku bio van Crne Gore, vjerovatno u prvi mah i pogrešno informisan. Pod pritiskom okupljenih lica na protestu donešena je odluka o uvođenju viznog režima za građane Turske bez kvalitetnog i argumentovanog sagledavanja stanja.Ova odluka naročito dobija na značaju u negativnom kontekstu kada se zna da turski državljani uopšte nijesu učestvovali u ovom događaju“, kaže Janjušević.

Mjesec dana prije incidenta na Zabjelu, podsjeća, započeto je stvaranje antiturskog ambijenta u Crnoj Gori. 

„U pojedinim medijima su prenošene izjave određenih političara i plasirane su informacije da postoji turski projekat koji će dovesti do promjene strukture stanovništva i da u Crnoj Gori ima preko 100 hiljada turskih državljana. Po mom mišljenju, najmanje što može da uradi premijer je da se izvini državljanima Turske koji imaju dozvolu boravka u Crnoj Gori zbog neprijatnosti koje su doživjeli. Nijesam očekivaoda iko odgovara za ova dešavanja kad za neuporedivo teža dešavanja, kao što su dva masovna ubistva na Cetinju, niko nije preuzeo makar moralnu odgovornost“, naglašava Janjušević.

Kada se dese ovakvi ili slični događaji koji uznemire crnogorsku javnost, dodaje, obično se opravdanje traži u naslijeđenom stanju i nedorečenosti zakonskih odredbi.

„Važeći Zakon o strancima iz 2018. godine, koji je usaglašen sa tekoviama EU, u članu 8 decidno se navodi koji su razlozi zbog kojih se strancu neće dozvoliti ulazak u Crnu Goru kao i član 110 koji definiše protjerivanje stranaca tako da su inspektori za strance imali pravni osnov za postupanje u ovoj i sličnim situacijama. Posle ovog događaja došlo je do protjerivanja jednog broja stranih državljana pa se postavlja pitanje zašto to ranije nije urađeno na ovom nivou i obimu kao sada, a kada je već postojao pravni osnov za to“, u dilemi je on.

Prijedlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima korak unatrag u demokratskim procesima

Upitan kako gleda na inicijativu vlasti da izmjeni zakona o javnim okupljanjima, Janjušević podsjeća da je ovom inicijativom predložena zabrana blokada auto puteva, brznih saobraćajnica, magistralnih, regionalnih ili lokalnih puteva i graničnih prelaza. 

„Predlog ovog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio saglasnost Evropske komisije. O predlogu zakona održana je i završna rasprava u parlamentu. Koordinator UN u Crnoj Gori Diego Sorilja dostavio je Skupštini Crne Gore dokument u kojem izražava zabrinutost povodom predloga ovog zakona u kojem navodi da predložene izmjene i dopune zakona nijesu u skladu sa međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. Tek nakon dostavljanja ovog dokumenta od strane UN-a, vladajuća većina je odustala od usvajanja ovog zakona“, podsjeća on. Sagovornik Analitike mišljanja je da bi usvajanje ovih izmjena i dopuna bio korak unazad u demokratskim procesima u Crnoj Gori. 

„Želim da naglasim da su ove sporne odredbe bile u Zakonu o javnim okupljanjima iz 2005. godine i brisane su u zakonu iz 2016, koji je usaglašen sa tekovinama Evropske unije“, naglašava on.

Kriminalci nemaju strah od policije

Godinu za nama obilježio je i veliki broj ubistava povezanih sa dva najveća kriminalna klana u Crnoj Gori. Janjušević kaže da postoji tendencija da će ovaj trend biti nastavljen i u narednom periodu. 

„Karakteristika svih ovih ubistava u prethodnom periodu je izuzetna svirepost i drskost u izvršenju ovih krivičnih djela. Posljedica ovih događaja je opravdana uznemirenost građana“, kaže Janjušević. 

Smatra da izvršioci ovih najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije i pravosudnih organa za šta je, kaže, najbolji pokazatelj ubistvo Ivana Milačića koje se dogodilo 19.jula u Podgorici u ugostiteljskom objektu na par stotina metara od zgrade Uprave policije. 

„I pored svih preventivnih i represivnih mjera i aktivnosti koje sprovodi Uprava policije, teško je spriječiti izvršenje ovih najtežih krivičnih djela jer ih karakteriše visok stepen organizovanosti i logistike. Da bi se prevenirala ova teška krivična djela treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti, u prvom redu Uprave policije. Vlada Crne Gore mora da opredijeli značajna finansijska sredstva u prvom redu za jačanju materijalno tehničkih sredstava Uprave policije, a dosadašnja iskustva govore da najčešće ta sredstva nedostaju. Na drugoj strani imate kriminalne klanove koji raspolažu sa ogromnim svotama novca i izvršioce ovih najtežih krivičnih djela plaćaju u velikim iznosima“, upozorava Janjušević.

Policija funkcioniše bez kadrovskog plana, prijem novih službenika improvizacija

Dodaje da manjak policijskih službenika u Upravi policije značajno negativno utiče stanje bezbjednosti u Crnoj Gori. 

„U prethodnih nekoliko godina Uprava policije ostala je bez velikog broja policijskih službenika koji su otišli u penziju, a koji su bili kvalitetni i obučeni, a da nije napravljena kvalitetna analiza kako bi se nadomjestio ovaj broj policijskih službenika. Po važećoj sistematizaciji, čak oko 40% je nepopunjenih, a sistematizovanih radnih mjesta u svim linijama rada Uprave policije. Mislim da će ovaj kadrovski deficit u svim sektorima Uprave policije dugoročno opterećivati njen rad“, ističe Janjušević. 

Prijem novih policijskih službenika, upozorava on, vrši se bez usvojenog kadrovskog plana, koji nije donešen zadnjih nekoliko godina, što je, kaže, loša praksa. 

„Donošenje kvalitetnog kadrovskog plana doprinosi boljem i efikasnijem upravljanju kadrovima, a smatram da se bez kadrovskog plana vrši improvizacijašto može imati negativne indikacije kad je prijem novih policijskih službenika u pitanju“, jasan je on.

Veliki broj stradalih u saobraćaju, zabrinjava porast onih koji voze pod dejstvom alkohola i droge

Godinu koju smo ispratili obilježio je i veliki broj saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, a Janjušević napominje da je bezbjednost drumskog saobraćja jedan od najvažnijih aspekata svakodnevnog života te da konstantno usavršavanje i primjenu mjera kako bi se zaštitili životi i imovina. 

Napominje da u bezbjednosti drumskog saobraćaja participira niz državnih organa i to Uprava policije, Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo prosvjetei Ministarstvo zdravlja, svi u skladu sa svojim nadležnostima.

„Za ocjenu stanja bezbjednosti drumskog saobraćaja ključni su sljedeći parametri: broj saobraćajnih nezgoda, broj povređenih lica i, najvažnije, broj smrtno stradalih lica. Crna Gora je bila usvojila Nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u bezbjednosti drumskog saobraćaja za 2010-2019. godinu, gdje je inovirana preporuka Evropske komisije da se do 2019. godine pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica na putevima u Crnoj Gori na 10 i ispod toga na 100 hiljada stanovnika. Polazna osnova je bila 2007. godina kada je na putevima stradalo 122 lica“, podsjeća Janjušević.

Kako kaže, preporuku Evropske komisije Crna Gora je ispunila već 2011. kada je smrtno stradalo 58 lica, a iduće godine, 2012, stradalo je 46 lica što je, ističe, najmanje stradalih u jednoj kalendarskoj godini od kada se vodi statistika u Upravi policije.

„I narednih godina se preduzimao veliki broj mjera i aktivnosti, kako preventivnih tako i represivnih, kako bi se unaprijedilo stanje u ovoj oblasti bezbjednosti tako da je broj stradalih lica 2018. godine bio 48, 2019. 49, a 2020. 48. Sljedećih godina značajno se pogoršalo stanje u ovoj oblasti tako da je 2022. godine smrtno stradalo 73 lica, 2023. 78 lica i 2024. 75 lica“, ističe Janjušević.

Podsjeća da je Crna Gora usvojila i Nacionalnu strategiju za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju za period od 2024-2030. godine.

„Ove godine treba kao pozitivno istaći preventivno – represivne mjere koje preduzima Odsjek za bezbjednost drumskog saobraćaja i saobraćajna policija na terenu, iako sa značajno manjim brojem policijskih službenika i siguran sam da će to rezultirati manjim brojem smrtno stradalih lica u odnosu na prethodne tri godine. Ono što je zabrinjavajuće je veliki broj procesuiranih vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola i psiho aktivnih supstanci“, navodi Janjušević.

Sagovornik Analitike smatra da treba pozdraviti najavljeno instaliranje stacionarnih radarskih sistema jer, kako kaže, sva iskustva zemalja regiona i Evropske unije govore da je značajno unaprijeđen sistem bezbjednosti drumskog saobraćaja nakon njihovog postavljanja.

Dešavanja u Gornjem Zaostru – poraz institucija Crne Gore

Drugu polovinu godine obilježio je i incident sa nezakonitim postavljanjem spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana, ali i reakcija policije koja je uslijedila u ovom slučaju. Spomenik je, prije oduzimanja, sklonjen u lokalnu crkvu, zatim prenijet u manastir Đurđevi Stupovi, odakle je nestao.

„Ovo je veoma neprijatna situacija za institucije Crne Gore, u prvom redu pravosudne institucije i Upravu policije. Postupanje beranske policije se može posmatrati kroz tri segmenta nadležnosti i to: procesuiranje odgovornih lica u koordinaciji sa ODT-om u Beranama za krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja iz člana 411 A Krivičnog zakonika Crne Gore, pružanje asistencije nadležnom organu lokalne uprave za uklanjanje spomenika i obezbjeđenje ovog javnog okupljanja“, kaže Janjušević.

Podsjeća da je jedno lice, odnosno vlasnik zemljišta na kojem je postavljen ovaj spomenik,procesuirano za ovo krivično djelo, ali se, dodaje, desila ružna i neprijatna situacija da policija ne može da pronađe i oduzme ovaj spomenik kao predmet izvršenja krivičnog djela.

„To predstavlja poraz za institucije države Crne Gore. Ovo javno okupljanje, kao okupljanje visokog bezbjednosnog rizika, nije bilo obezbijeđeno na adekvatan način jer su na licu mjesta bila prisutna samo dva policijska službenika u civilu. Kada je došlo do ugrožavanja sigurnosti dvojice fotoreportera i uništena im oprema, a koji su bili na službenom zadatku, policija niije intervenisala da ih zaštiti što je nedopustivo i ovo je veliki propust“, upozorava Janjušević.

Zakon o ANB-u i unutrašnjim poslovima – snižavanje dostignutih ljudskih prava policijskih službenika

Kraj ljeta, ali i kraj godine obilježila je rasprava o izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost za koje je dio stručne javnosti i civilnog sektora istakao da predstavljaju pokušaj politizacije bezbjednosnih službi. 

Janjušević ističe da ne bi bilo dobro i u skladu sa demokratskim standardima da se u predloženom obliku usvoji Zakon o ANB-u.

„Ovim predlogom zakona bilo je predviđeno da ANB može bez pitanja, dozvole i nezavisnog nadzora pristupiti bilo čijem zdravstvenom kartonu, bankovnim računima, telefonskim komunikacijama, kao i podnijetim prijavama. Predloženo je bilo da direktor ANB-a ima pravo u slučaju hitnosti da pokrene mjere tajog nadzora bez prethodne saglasnosti suda. Problematično je i to što se direktoru daju veća ovlašćenja u oblasti penzionisanja službenika ANB-a“, upozorava on.

Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, dodaje, nije usaglašen sa zakonodavstvom Evropske unije i međunarodnim konvencijama. 

„Ovo je samo prepisan predlog Zakona koji je povučen iz skupštinske procedure u julu mjesecu. Ovaj predlog Zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio saglasnost Evropske komisije što je naročito problematično kada je Crna Gora u fazi pristupanja Evropskoj uniji“, naglašava bivši pomoćnik direktora UP.

Posebno je, kaže, u ovom predloguproblematičan način provjere bezbjednosnih smetnji od strane komisije koju formira ministar. 

„Ako mišljenje komisije kaže da policijski službenik ima bezbjednosne smetnje, on dobija momentalni otkaz bez sprovođenja disciplinskog postupka što je nedopustivo jer policijski službenik mora da ima pravo da se upozna sa optužbom, a mora imati i pravo na odbranu.Otkaz se automatski odnosi i na sve službenike protiv kojih je disciplinski postupak po ovom osnovu već u toku, što je protivustavna odredba. Novina je i da komisija može utvrditi postojanje bezbjednosnih smetnji i bez mišljenja ANB-a ako joj ANB ne dostavi mišljenje u predviđenom roku, dok je prema postojećem zakonskom rješenju izostanak mišljenja ANB-a značio da bezbjednosne smetnje ne postoje“, navodi sagovornik Analitike. 

Ako bi se usvojio ovaj zakon, to bi, upozorava, za posljedicu imalo snižavanje dostignutog nivoa ljudskih prava poslicijskih službenika. 

„Suština izmjena zakona je da se omogući lakše zapošljavanje i otpuštanje policijskih službenika na osnovu odluke vrha MUP-a, tačnije ministra“, zaključuje Janjušević.