Video
Ministarstvo unutrašnjih poslova podnijelo je tužbu Upravnom sudu zbog naloga Agencije za zaštitu ličnih podataka u kojem se traži uklanjanje videonadzora sa javnih površina. Ministar Danilo Šaranović navodi da je rješenje Agencije sporno po više osnova. Da je stav Šaranovića opravdan i sa pravnog i sa činjeničnog aspekta, mišljenja je potpredsjednik Vlade za pravosuđe i antikorupciju, Momo Koprivica.
“Smatram da je rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u najmanju ruku kontroverzno i protivrečno i ne uvažava i određene pravne aspekte, ali rekao bih i potrebu, snažnu potrebu za prevenciju svih oblika kriminaliteta. Dakle, bojim se da bi primjena tog rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka ozbiljno ugrozila funkcionisanje bezbjednosnog sektora i snažnu borbu, posebno prevenciju brojnih kriminalnih dijela”, kazao je Koprivica.
Da je riječ o značajnom mehanizmu koji bitno doprinosi bezbjednosti, a naročito zaštiti od kriminaliteta, mišljenja je kriminolog Velimir Rakočević. Ističe da je riječ o sistemu koji ima budućnost i koji je jedna od brana novim formama ugrožavanja bezbjednosti.
“Njegova preventivna uloga je izuzetno važna i taj nadzor posjeduju pa gotovo sve evropske prijestonice. To u osnovi nije zadiranje u bilo čija lična prava i slobode nego se radi o opšoj bezbjednosnoj mjeri. Međutim, ja smatram da je ovdje znatno pretežniji ili važniji interes zaštita građana i njihove bezbjednosti u odnosu na eventualno određeno zadiranje u privatnosti i tome slično”, kazao je Rakoćević.
Ukoliko su videonadzori postavljeni u skladu sa saglasnošću Agencije za zaštitu ličnih podataka iz 2019. onda građani ne moraju da strahuju za svoju privatnost, a bezbjednost bi trebalo da im je osigurana, kaže bivši član te institucije i ekspert u oblasti zaštite ličnih podataka Radenko Lacmanović.
“U ovom konkretnom slučaju riječ je, koliko sam mogao iz medija da steknem utisak, o tome da su kamere i videonadzor koje je postavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova prevazišli obim date saglasnosti. Naime, radi se o sistemu videonadzora kojim se prepoznaju lica. To je riječ o biometriji, a što ne bi bilo dozvoljeno ili ne barem da je u tako većem obimu instalirano. Utisak mi je da je i sam ministar unutrašnjih poslova priznao takvu grešku i da kaže da se nije još sistem za prepoznavanje lica aktivirao i da će se aktivirati samo u slučaju izuzetnih potreba, dakle da će biti izuzetak, a ne pravilo”, kazao je Lacmanović.
To što je sistem u mogućnosti da identifikuje lica, Rakočević vidi kao određenu prednost.
“Treba naći određenu srazmjeru između onog što je interes zaštite društva od svih oblika ugrožavanja bezbjednosti i naravno da to bude sa što manje zadiranja u privatnost bilo kog lica”, kazao je Rakočević.
Slaže se Lacmanović da je potrebno naći mjeru između zaštite privatnosti i zaštite bezbjednosti. Međutim, apeluje da MUP poradi više na odgovornosti lica koja imaju pristup bazama podataka, jer su upravo oni najčešće kršili odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
“Za zaštitu privatnosti i zaštite bezbjednosti treba naći balans. Bojim se da u ovom slučaju nije se najkonkretnije, najbolje postupilo. Tako da bi Ministarstvo unutrašnjih poslova samo trebalo da smanji obim podataka koje dobija i obrađuje posredstvom videonadzora”, kazao je Lacmanović.
Preporučeno
Šaranović očekuje da Agencija za zaštitu ličnih podataka o zahtjevu za povlačenje rješenja o ukidanju videonadzora odluči u što kraćem roku, uzimajući u obzir činjenicu da se radi o pitanju iz domena nacionalne bezbjednosti te da je upravo to, kako zaključuje, prioritet.
