Video
Otvaranje ove istrage uslijedilo je samo nekoliko dana nakon što je okončano saslušanje svih svjedoka u postupku u kojem je Katnić označen kao član kriminalne grupe, čime je otvorena mogućnost da položi jemstvo da bi se u daljem toku procesa branio sa slobode.
On je, prema informacijama Pobjede, na saslušanju pred tužiteljkom kazao da ima svjedoke koji mogu potvrditi da su optužbe za ratne zločine neosnovane, ali da bi saopštavanje njihovih imena mogao biti osnov za određivanje pritvora u ovoj novoj istrazi. Iako su u posljednje vrijeme sve glasniji stavovi sa međunarodnih adresa koji blagonaklono gledaju na mogućnost da se Katnić uz jemstvo brani sa slobode, očigledno je istražnim istancama u Crnoj Gori interes da on što duže boravi u pritvoru.
Zanimljivo je da se istraga o ulozi Milivoja Katnića u ratnom zločinu u Hrvatskoj otvara 32 godine nakon što su to navodno desilo i sve to, prema informacijama Pobjede, bez ikakvih novih indicija, kamoli dokaza.
Prema informacijama Pobjede, Katnić se tereti da je hrvatskom državljaninu M. P. prijetio ubistvom i ucjenjivao ga da će njegovu porodicu zadržati kao taoce ukoliko ne preda pušku koju posjeduje, dok je I. P. nanio tjelesne povrede, udarajući ga. Katnić je u ovom periodu bio pomoćnik komandanta za pravne poslove u komandi mjesta Cavtat.
Bivši glavni specijalni tužilac je na saslušanju, prema saznanjima Pobjede, odbacio tvrdnje Tužilaštva i rekao da više osoba može potvrditi da on nema nikakve veze sa optužbama. On je kazao da M. P. ne poznaje niti ga je ikada vidio, a kamoli maltretirao, a što se tiče I. P. da nema nikakve veze sa napadom na njega. Katnić je tražio od tužiteljke da izvrši uvid u spise predmeta koji su vođeni za ratne zločine na dubrovačkom ratištu, a u kojima je M. P. bio svjedok i da se uvjeri da on nije označen kao izvršilac bilo kakvog zločina.
M. P. koji je u najnovijem predmetu protiv Katnića naveden kao njegova žrtva pominjao se kao jedan od zatočenika logora Morinj. On je krajem 2011. godine na regionalnoj konferenciji posvećenoj napadu na Dubrovnik javno optužio Katnića, ali tada – za odgovornost za pljačke i paljevine u Cavtatu i, prema dostupnim informacijama, nije pominjao prijetnje i ucjene upućene njemu za šta je Katnić, sada, prema saznanjima Pobjede, osumnjičen. M. P. 2020. u novembru, četiri mjeseca nakon smjene vlasti u Crnoj Gori, u emisiji Seada Sadikovića na Televiziji Vijesti dopunio izjavu navodeći da mu je „Katnić prijetio i ucjenjivao ga“.
ORKESTRIRANI NAPAD
Katnić je naveo i da je sve što mu se dešava posljedica djelovanja zločinačke organizacije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Andrija Mandić. On je za svoje tvrdnje, prema našim izvorima, predočio javni nastup predsjednika Odbora za bezbjednost Milana Kneževića, koji je u jednoj televizijskoj emisiji izjavio da Milorada Markovića neće podržati za vrhovnog državnog tužioca ukoliko ne krene u postupak protiv Katnića. Poslije izbora na mjesto VDT Marković se, kako je naveo Katnić, sastao sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem i specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i na tom sastanku, na Šoškićevu inicijativu, dogovoreno je da se otvori postupak protiv njega. Katnić od početka procesa ukazuje da Specijalno državno tužilaštvo selektivno postupa u njegovom slučaju i da mu krše osnovna prava koja su mu zagarantovana. On je u nekoliko navrata saopštio da tužilac Šoškić selektivno prilazi dokazima koji idu u prilog odbrani, posebno akcentujući unos dokaza dobijenih preko Europola, a odnose se na poruke sa nekad zaštićene „Skaj“ komunikacije i nepribavljanju kao dokaza odluke policije o skidanju zabrane ulaska srpskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru.
Inače, kampanja Demokratskog fronta protiv Milivoja Katnića traje još od 2016. godine kada je pokrenuo istragu i podigao optužnicu u slučaju koji je u javnosti poznat kao „državni udar“. Sadašnji predsjednik Skupštine 2017. godine zaprijetio je Katniću da će ga skupo koštati procesuiranje pokušaja terorizma iz oktobra 2016. i da će proces biti „razmontiran u paramparčad, a Katnić poslat na margine istorije“. I njegov partijski kolega Milan Knežević najavio je Katniću da će „skupo platiti za ovo što radi nama i našim porodicama“.
Inače, Specijalno državno tužilaštvo je još 2018. godine provjeravalo navode trećeg lidera Demokratskog fronta, predsjednika tadašnjeg Pokreta za promjene Nebojše Medojevića da je Katnić tokom 1991. i 1992. godine počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, da je osumnjičen za silovanje žene u Konavlima, da je uzimao novac od domicilnog stanovništva da ih ne bi mučio i zlostavljao.
Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je tada formirala predmet povodom tvrdnji koje je Medojević iznio u maju 2017. godine na jednom portalu, a 20. decembra iste godine je u Skupštini naveo ime žene za koju je tvrdio da je bila žrtva silovanja. Tužilaštvo je tada u postupku izviđaja pozvalo Medojevića na saslušanje, a SDT je dostavljena informacija od kolega iz Hrvatske da osoba sa tim ličnim podacima nikada nije imala prebivalište u Cavtatu, niti je ikad podnijela krivičnu prijavu. Predmet je zatvoren jer nije bilo dokaza. Podsjećamo, Medojeviću je tada odlukom suda određeno dva mjeseca zatvora jer je odbio da svjedoči o ratnim zločinima iza kojih je, prema njegovim riječima, stajao tužilac Katnić.
Preporučeno
Bivši glavni specijalni tužilac se od 14. aprila nalazi u UIKS-u zbog optužbi da je bio član kriminalne organizacije koju je formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović a čiji su članovi, prema navodima iz naredbe za istragu, postali bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar Lazović a „s ciljem da bi radili za vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera“.
