U iznošenja odbrane pred Višim sudom, Knežević detaljno je osporio navode Specijalnog državnog tužilaštva, ukazujući na, kako tvrdi, ozbiljne nedostatke optužnice, selektivno predstavljanje dokaza i izostavljanje ključnih činjenica koje mu idu u prilog.

Poseban akcenat stavio je na svjedočenje Aleksandra Radovića, nekadašnjeg oficira za vezu crnogorske policije pri Europolu, navodeći da je riječ o ključnom svjedoku čije saslušanje tužilaštvo, kako tvrdi, nije sprovelo, iako bi ono bilo od presudnog značaja za utvrđivanje činjeničnog stanja.

“Moram upoznati Sudsko vijeće, radi pravilnog sagledavanja činjeničnog stanja, da je u drugom predmetu, u svojstvu svjedoka, saslušan Aleksandar Radović, koji je u spornom periodu obavljao dužnost oficira za vezu crnogorske policije pri Europolu, u vrijeme kada smo dobijali SkyECC komunikaciju u realnom vremenu tj. uživo, a danas se nalazi na funkciji pomoćnika direktora Uprave policije. Svojim iskazom u potpunosti je potvrdio navode na koje ukazujem već gotovo tri godine – da su predmetne SkyECC komunikacije dostavljane uživo u cilju sprečavanja najtežih krivičnih djela“, naveo je Knežević.

Kako je istakao, te komunikacije korišćene su za sprečavanje najtežih krivičnih djela, uključujući napad na sudiju Biljanu Uskoković, kao i ubistva Milića Šakovića i Marka Martinovića, te su putem Europola dostavljani podaci za više osoba, među kojima su, između ostalih, označeni i Radoje Zvicer i Milan Vujotić.

“Uprkos tome, tužilaštvo za sve ovo vrijeme nije pokazalo ni volju ni spremnost da ove navode provjeri kroz saslušanje ovog ključnog svjedoka“, kazao je Knežević.

Knežević je predložio sudu da naloži Specijalnom državnom tužilaštvu, odnosno postupajućem tužiocu Jovanu Vukotiću, da dostavi zapisnika o saslušanju Radovića, naglašavajući da bi taj dokaz mogao biti od ključnog značaja za pravilno utvrđivanje istine i zakonitosti njegovog postupanja.

DOKAZI KOJE JE TUŽILAŠTVO IZOSTAVILO

On je dalje ukazao i na, kako tvrdi, izostavljanje dokaza od strane tužilaštva, navodeći primjer događaja iz avgusta 2021. godine, kada ga je rukovodilac SPO Predrag Šuković upoznao sa navodima iz SkyECC komunikacije o provjeri registarskih oznaka vozila.

“Po riječima rukovodioca SPO, po zahtjevu tužioca Jovana Vukotića, izvršena je provjera u informacionom sistemu MUP-a, te je utvrđeno da je vozilo provjeravano sa naloga trećega lica. Na te okolnosti, tužilac je, nakon mog lišavanja slobode, saslušavao kolegu sa čijeg je naloga provjeravano”, kazao je Knežević.

Knežević tvrdi i da tužilaštvo raspolaže Europolovim izvještajem iz jula 2021. godine koji, kako navodi, potvrđuje da nema dokaza o njegovom učešću u kriminalnim aktivnostima, ali da se taj dokument prikriva.

“Siguran sam da ga tužilaštvo posjeduje, ali da ga sakriva kao dokaz, jer u navedenom izvještaju Europo-a, se kaže da nema dokaza da sam učestvovao u kriminalnim aktivnostima”, istakao je Knežević.

ZVICER NE POZNAJE “DEJA”

U nastavku je detaljno govorio o SkyECC komunikacijama koje, kako tvrdi, nijesu uvrštene u optužnicu, a koje, prema njegovim riječima, jasno ukazuju da ga pripadnici navodne kriminalne strukture nijesu smatrali svojim članom.

“Iz sadržaja komunikacije od 02.03.2021. godine između navvodno Radoja Zvicera I Ljuba Milovića jasno proizlazi da me navedena lica ne posmatraju niti komentarišu kao pripadnika njihove kriminalne strukture… Naprotiv, iz poruka se vidi da me doživljavaju kao profesionalno i objektivno lice koje u svom radu ne prećutkuje činjenice, ne fingira dokaze i ne izmišlja optužnice, već postupa nezavisno od njihovih interesa“, istakao je Knežević.

Sakrivanje ovakvog sadržaja od strane tužilaštva, kako je naveo Knežević, predstavlja bitno opterećenje za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja, jer iz njega proizilazi da tvrdnje o mojoj povezanosti sa kriminalnom grupom nemaju osnovu u stvarnoj komunikaciji između osumnjičenih.

Posebno je izdvojio komunikaciju od 6. marta 2021. godine, za koju tvrdi da direktno pobija navode tužilaštva.

“Navodno je Petar Lazović u komunikaciji spomenuo ime Dejo, na šta korisnik 8MA869 (navodno Radoje Zvicer) odgovara: ‘Ne poznajem ga…’. Ovo je direktno priznanje da korisnik pin-a, za koji trvdi tužilaštvo da je korisnik lice Radoje Zvicer kaže da ne poznaje osobu imena ili nadimka Dejo”, naveo je on.

ODAVANJE TAJNIH PODATAKA: SPORNO “KOME, KADA I KAKO”

Govoreći o optužbama za odavanje tajnih podataka, Knežević je podsjetio i na raniji stav sudskog vijeća koje je, kako je naveo, ukazalo na nedostatak konkretnih dokaza u optužnici.

„…ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora… bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević…“, citirao je Knežević stav suda.

On je naglasio da optužnica ne precizira ključne elemente navodnog krivičnog djela, kome su podaci saopšteni, kada i na koji način, već se zasniva na opštim tvrdnjama i pretpostavkama.

“Naime, optužnica u jednom dijelu navodi da su tajni podaci saopšteni
“nepozvanom licu“, dok se u nastavku teksta tvrdi da je riječ o Ljubu Miloviću. Takva formulacija ostavlja nejasnim kome su navodno podaci saopšteni, odnosno zbog čega tužilaštvo koristi formulaciju “nepozvano lice“ ukoliko tvrdi da zna identitet tog lica”, naglašava Knežević.

Knežević je ukazao i na to da se u dijelu optužnice koji se odnosi na prvo navodno odavanje tajnih podataka ponavljaju raniji navodi bez novih dokaza, čime se, kako tvrdi, stvara samo privid obimnosti optužnice.

“Ovakav pristup ukazuje da optužnica nije ojačana novim dokazima, već je proširena ponavljanjem već postojećih navoda, što ne može predstavljati osnov za utvrđivanje postojanja krivičnog djela”, naveo je on.

BEZ SAZNANJA O SUSPENIJI MILOVIĆA I BEZ HIJERAHIJSKOG ODNOSA

Odbacio je i tvrdnje da je znao za navodnu suspenziju Ljuba Milovića, ističući da između njih nije postojao hijerarhijski odnos niti službene okolnosti koje bi podrazumijevale takva saznanja.

“Svako eventualno interesovanje za radno-pravni status drugog službenika putem nadležnih službi Ministarstva unutrašnjih poslova, bez postojanja službene potrebe i bez hijerarhijskog odnosa, predstavljalo bi zloupotrebu službenog položaja”, saopštio je Knežević.

Kako je dalje naveo, svaki zaposleni u Upravi policije, ima pristup podacima označenim stepenom tajnosti “Interno“.

“Privremeno udaljenje sa rada ili pokretanje disciplinskog postupka samo po sebi ne znači automatski gubitak prava pristupa podacima tog stepena tajnosti. Korištenje formulacije od strane tužilaštva saopštavanje tajnog podatka „neovlašćenom licu“, isti zanemaruju činjenicu da Ljubo Milović u relevantnom period bio službenik UPi, I nije bio lice izvan sistema, već policijski službenik protiv kojeg se vodio disciplinski postupak”, dodao je Knežević pred Višim sudom.

PREDMET “BUDVA”: OD SKY INFORMACIJA DO ZAPLJENE DROGE VRIJEDNE 35 MILIONA EURA

Govoreći o predmetu „Budva“ (Mtn.br.83/19), Knežević je naveo da su podaci o mogućem krijumčarenju kokaina dobijeni iz više izvora, uključujući i druge odsjeke Uprave policije, kao i međunarodne partnere.

“Naknadno sam saznao da je tu informaciju sačinio policijski službenik Petar Lazović, koji je ovdje naveo na Sudu da mi je određene podatke u vezi sa tim krijumčarenjem dostavio i telefonskim putem. S obzirom na to da mi je Petar Lazović i u drugim situacijama tj. više puta dostavljao operativne podatke telefonskim putem, ne sumnjam u tačnost njegove izjave i ja mu vjerujem da je tako bilo kako je rekao ovdje, iako je razumljivo da se zbog protoka vremena i obima operativnih podataka ne mogu sjetiti svake pojedinačne komunikacije”, naveo je Knežević.

Knežević je naveo da je o podacima koji su se odnosili na brod i eventualne aktivnosti krijumčarenja kokaina postupao po hijerarhijskoj liniji i u skladu sa procedurama, te da je odmah informisao tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije o saznanjima koje je dobio, nakon čega je ootvoren predmet, angažovana tajna pratnja i uključeni brojni službenici.

Kako je dodao, međunarodna saradnja sa agencijama poput DEA, NCA, španske i njemačke policije dovela do zapljene 570 kilograma kokaina (vrijednosti oko 35 miliona eura) u Hamburgu, kada je i uhapšen čalan pposade broda „Budva“ Mladen Radulović.

U svom izlaganju osvrnuo se i na navode tužilaštva, ističući da se zaključci zasnivaju na pretpostavkama, a ne na dokazima.

“Tužilac ovdje opet ide sa pretpostavkom ili nagađanjem da sam ja prenio jedan razgovor iz predmeta MTN 83/19, a to zaključuje jer to nisu uradili ostalo troje kolega Mrdak, Elezović ili Biljana Knežević“, naveo je Knežević.

PAD SKY-A I CURENJE PODATAKA IZ NJEMAČKE

On je naveo da je, nakon pada platforme SkyECC i naknadne analize komunikacija, Odsjek za borbu protiv droge došao do saznanja da je u periodu sprovođenja mjera, tokom aprila i maja 2020. godine, došlo do curenja informacija iz njemačke policije.

Prema njegovim riječima, te informacije su se odnosile na podatke o tome koja su lica iz Crne Gore bila obuhvaćena mjerama tajnog nadzora, kao i na konkretne telefonske brojeve na koje su te mjere bile primijenjene. Knežević tvrdi da je Odsjek za droge o tim saznanjima informisao i njemačku policiju na online sastanku, koji je, kako procjenjuje, održan u decembru 2021. godine.

“Tu je kolegama iz Njemačke policije precizno, jasno i nedvosmisleno ukazano ko je to iz njemačke to uradio“, naveo je Knežević, dodajući da je, po njegovim tvrdnjama, na tom sastanku jasno identifikovana odgovorna osoba.

On je postavio i pitanje zbog čega postupajući tužilac nije ispitao oficira za vezu o ovim okolnostima, iako je, kako tvrdi, isti bio angažovan i u vezi sa predmetom u Njemačkoj, kao i zbog čega se, prema njegovim riječima, ove činjenice ne nalaze u spisima predmeta.

„Postavljam pitanje zašto ovdje postupajući tužilac nije oficira za vezu pitao na te okolnosti, a bio je da mu uzme izjavu u vezi ovoga predmeta Njemačkoj i zašto u spisima predmeta nema riječi o tome?“, naveo je Knežević.

U nastavku je ukazao i na ličnu okolnost u vezi sa jednim od učesnika postupka, navodeći da je uhapšeni Radulović brat njegovog prijatelja.

„Ovdje želim da navedem i da je uhapšeni Radulović rođeni brat mog prijatelja. Da sam imao bilo kakvih neprofesionalnih namjera u ovom predmetu, zar ne bi svom prijatelju sugerisao da mu je brat u opasnosti??“, istakao je Knežević, zaključujući da se i ova činjenica mora posmatrati u kontekstu njegove profesionalne uloge i postupanja u konkretnom predmetu.

Podsjetimo, Knežević se tereti da je bio pripadnik kriminalne organizacije i da je organizatorima kriminalne grupe odavao povjerljive podatke o aktivnostima Uprave policije Crne Gore, kao i bezbjednosnih službi drugih država.

Pored njih na optužnici su: Radoje Zvicer, Ljubo Milović, Mileta Ojdanić, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (Kljajević), Dražen Milović, Ivan Mijatović.

Oni se terete za stavaranje kriminalne organizacije, pranje novca, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.