Proces vodi sutkinja Vesna Kovačević.

Optuženi Laković je ustvrdio da nije imao namjeru bilo koga da ubije jer ne bi goloruk dolazio i u papučma na kuću Šćepanovića.

On je pojasnio da je pokucao na vrata Šćepanovića koja je otvorio Andrija koji mu je dugovao novac za felne koje mu je ranije prodao.

– Nisu to neke velike pare, ali već dugo mi je dugovao. Došao sam da ga pitam do kad će da me “zavlači” i kad će mi vratiti taj dug – kazao je optuženi Laković.

Posle minuta, prema riječima optuženog, izašao je Andrijin otac Duško i i počeo da ga udara u predjelu zadnje strane glave, nosa i usta.

– Potom ne izašao i Andrijin brat Srđa. Pretrpio sam stravične batine, a najviše me udarao Duško… Nos mi je polomljen, nisam znao gdje se nalazim. Obalili su me na beton, njihova majka je vikala “ubiste momka”. I to nije trajalo malo, nego sigurni minut – dva, a meni kao vječnost kazao je optuženi. Laković je naveo da je nekako uspio da pobjegne i uđe u svoj automobil.

– Pošto je bilo ljetnje vrijeme prozori su sa obje strane vozila bili otvoreni. Andrija i Srđa su prišli – jedan s jedne strane drugi sa druge i počeli da me dave dok sam bio za volanom. Moja majica je u dokaznom materijalu i vide se tragovi krvi i koliko je rascijepana u dijelu oko vrata – ustvdio Laković.

Novi talas udaraca, kako je tvrdio ovaj optuženi, pokušao je da izbjegne tako što je sageo glavu do mjenjača.Uspio je da upali vozilo i namjeravao da ubaci u rikverc i pobjegne.

– Međutim, kako su prva brzina i rikverc na istoj strani, desilo mi se da sam ubacio u prvu brzinu. Dao sam puni gas misleći da idem u rikverc, i udario u zid koji je bio ispred mene. Tek u policiji sam saznao da sam udario Filipa Šćepanovića koji nije ništa kriv, nije učestvovao u tuči a zadobio je teške tjelesne povede. Nije mi jasno kako se on pojavio, osim ako je izašao kad je čuo ovu buku – kazao je Laković.

On je ustvrdio da sa glavom pored mjenjača nije moga da vidi Suška i njegovog sina Filipa koji su se našli ispred kola.

Na pitanje njegovog branioca, advokata Zdravka Begovića, okrivljeni je naveo da nije siguran da li je gubio svijest, ali misli da jeste.

– Mislio sam da umirem. Oni su katastrofu od mene napravili. Imam ozbiljne ožiljke u predjelu glave, nosa, usta – kazao je on.

Optuženi je potom “jedna došao do lokala koji se nalazi preko puta kuće Šćepanpvića”.

-Nisam imao snage da dođem do svoje kuće koja je u blizini. Pao sam i onda su mi ljudi iz lokala pomogli da dođem sebi. Ne mogu precizno da se sjetim kako sam pobjegao i došao do lokala. Bio sam pod strašnim šokom i traumom – kazao ke Laković.

On je Duška Šćepanovića optužio da je započeo incident.

– Najviše je kriv Duško, jer smo Andrija i ja normalno razgovarali dok on nije izašao iz kuće – zaključio je Laković.

Prema navodima optužnice koju zastupa tužilac Zoran Vučinić, Laković je 22.jula prošle godine sa umišljajem iz bezobzirne osvete pokušao da ubije Šćepanović Duška i Šćepanović Filipa.

U trenutku kada je Laković ispred porodične kuće Šćepanović napao Andriju zbog nevraćanja duga izašao je otac Duško sa sinom Filipom.

Duško Šćepanović je u odbrani sina, Lakoviću zadao nekoliko udaraca nakon čega se optuženi udaljio i stao iza svog vozila, odakle je oštećenom  Dušku uputio prijetnje “Imaš i ti đecu, pobiću i njih i tebe, nestaćete iz ovog grada, vidjećete ko je Boban Laković”.

Laković je potom, iz osvete vozilom udario Duška Šćepanovića a potom i njegovog sina Filipa.

Suđenje se nastavlja 10. maja.