Video
On je to saopštio u okviru okruglog stola u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti na temu „Dvije decenije primjene Krivičnog zakonika Crna Gore – da li je Crnoj Gori potrebna reforma krivičnog zakonodavstva?“
“Produženje pritvora je tema za duboku analizu. Ima dosta argumenata za i protiv, ali ja sam za, jer se radi o najtežim krivičnim djelima. Saglasan sam i sa činjenicom da se mjera određivanja pritvora previše koristi, zbog čega su nam zatvori pretrpani. I zato to treba dublje ispitati – zašto dolazi do toga, zašto nema oslobađajućih presuda. Stiče se utisak i da sudovi imaju lake kriterijume za potvrđivanje optužnica”, istakao je Marković.
Sa druge strane, advokat Marko Radović naglasio je da je posrijedi brutalno kršenje pretpostavke nevinosti.
“Mi kada postupamo u izviđajnoj fazi postupka već dobijamo naređenje od organa od Tužilaštva, da smo u obavezi da čuvamo sve činjenice koje smo čuli i kojim smo prisustvovali. Ako prekršimo tu obavezu ulazimo u zonu krivične odgovornosti. Sjutradan ili isti dan pojedini medijiobjavljuju materijal i informacije bez ikakve sankcije za njih”, problematizovao je Radović.
Dodao je da ako se predmet nalazi u fazi između optužnice i nedonošenja prvostepene presude, mjera nadzora je neizvršiva.
“Ne možete sankcionisati okrivljenog zbog kršenja mjere – određivanjem pritvora”, podvukao je advokat Radović.
Sugerisao je da bi bilo dobro da se član 395a KZ kršenje zabrane izrečene mjerom bezbjednosti, da se doda i mjerom nadzora, jer se i u jednom i u drugom slučaju radi o sudskoj odluci.
“Sudskom odlukom se izriče i mjera bezbjednosti i mjera nadzora i nemam ništa protiv da se poveća kazna zatvora za to krivično djelo sa jedne godine na dvije”, naveo je on.
Vlada je podnijela Prijedlog zakona o izmjenama Zakonika o krivičnom postupku kojim su predložene izmjene zakonika u dijelu trajanja pritvora, čijim usvajanjem bi se, za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina kao i za krivična djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zakona, na obrazloženi prijedlog državnog tužioca, pritvor mogao produžiti za još dvije godine.
Neophodna reforma Krivičnog zakonika usaglašena sa EU
Vrhovni tužilac Marković poručio je i da je Crnoj Gori neophodna reforma Krivičnog zakonika, usaglašena sa pravnim aktima Evropske unije (EU), dodajući da rastuće promjene i novi oblici kriminaliteta ukazuju na potrebu efikasnog, djelotvornog i otvorenog i otvorenog krivično-procesnog zakonodavstva.
“Naš Krivični zakonik treba reformu. Novi oblici kriminaliteta, uz primjenu savremene tehnologije na sasvim novom nivou ugrožavaju društvene vrijednosti pa samim tim ograničavaju primjenu tradicionalnih krivično-pravnih zakonodavstava. Zbog toga je međunarodna saradnja ključna u borbi protiv najtežih oblika krivičnih djela”, istakao je Marković.
Vanredni član CANU i predsjednik Odbora za pravne nauke Zoran Stojanović podsjetio je da je Crna Gora usvojila Krivični zakonik 2003. čija je primjena počela 2004. godine.
“U posljednjih 20 godina KZ je permanentno inoviran. Ne samo zbog obaveze usaglašavanja sa pravnim aktima EU, već i zato što su određeni zahtjevi i problemi društvene stvarnosti bili povod za određene intervencije”, saopštio je Stojanović.
On je poručio da u vezi sa novim krivičnim djelima posebnu opasnost predstavljaju zahtjevi nekih društvenih subjekata za što oštrijom kaznom za počionioce.
“Propisane kazne KZ-a dovoljno su stroge u poređenju sa krivičnim zakonicima evropskih zemalja”, ocijenio je Stojanović.
Kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević ukazao je da je crnogorski krivični Zakonik bogatiji za još 57 krivičnih djela koje ranije nije poznavalo zakonodavstvo.
Najznačanija reforma dogodila se 2023. godine kada je Skupština usvojila izmjene i dopune KZ-a kojim je uvedeno 18 novih krivičnih djela. Na ovaj način se Crna Gora značajno usaglasila sa evropskim standardima što je i jedan od ključnih preduslova za zatvaranja poglavlja 23 i 24.
Preporučeno
Među učesnicima okruglog stola bili su i Vid Jakulin u ime Pravnog fakulteta u Ljubljani, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kao i Jelena Đurišić sa Fakulteta pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica.
