To je rekao gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.

Do Kvon uhapšen je u martu u Podgorici, a najnovija odluka Vrhovnog suda je da je na ministru pravde da odluči gdje će biti poslat Do Kvon da li u Južnu Koreju ili u Sjedinjene Američke Države.

“Ovaj proces što upućuje na to da je riječ o jednom složenom postupku i sami sudovi su više puta odlučivali o tome. Više mjeseci, više od pola godine je trajao taj postupak. Odluka će biti Ministarstva pravde, odluka će biti moje malenkosti, tako da ona se očekuje uvijek nekoliko dana. Ja naravno ne želim da prejudiciram, ja sam i više puta, kada sam eto povodom nekih drugih slučajeva izručenja govorio, uvijek isticao da je to redovni posao Ministarstva pravde, a kada je nešto uobičajno, onda ne želim da od toga pravim nikakvu posebnu ekskluzivu. Čim naravno bude takva odluka donijeta, čim bude rješenje donijeto, mi ćemo naravno obavijestiti javnost”, saopštio je Božović u Jutarnjem programu TVCG.

Izmjene krivičnog zakonika značajne i uticaće na skraćenje sudskih postupaka

Božović je u toku gostovanja govorio i o izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, i podsjetio da je poslat nacrt tog važnog dokumenta Evropskoj komisiji te da će se novine odnositi i na to da se skrate sudski postupci jer pojedini, kako kaže, traju nedopustivo dugo.

“Čini mi se da smo svi svjedoci i da smo svi više nego nezadovoljni brzinom donošenja određenih odluka. Imamo dosta različitih slučajeva koji nedopustivo dugo traju. Mislimo da u trenutnoj zakonskoj regulativi je dato previše prostora za eventualne zloupotrebe i za nedostatak procesne discipline. Mi smo kroz izmjene Zakonika o krivičnom postupku prije svega željeli da taj postupak ubrzamo. To će se odnositi na ove prve faze, prije svega faze koje se odnose na kontrolu optužnice, da sad ne opterećujem građane, ali mislimo da ćemo na osnovu tih izmjena skratiti postupak pa možda i do godinu dana”, ističe Božović.

To je, ističe, nešto što značajno olakšava postojeću situaciju, postojeće stanje i dovodi dovodi do pravičnijeg i bržeg okončanja samog postupka.

Kako ističe, dobili smo IBAR, završili jedan dio priče, koje nas očekuju, upravo ispunjenje obaveza iz tih završnih mjerila.

“E ta završna mjerila, upravo u njima se očekuje konkretan rezultat. Pravosnažne presude, konačna zakonska rješenja – više nema vremena za gubljenje i mi upravo zbog toga pokušavamo da kreiramo zakonodavni okvir koji će dodatno osnažiti sudstvo”, naveo je Božović.

Predsjednik/ca Vrhovnog suda u oktobru

Govoreći o tome što nemamo predsjednika Vrhovnog suda on kaže da će se i stručna i laička javnost saglasiti da je to nedopustivo i da nedopustivo dugo traje. Kazao je da vjeruje da će se to pitanje riješiti u oktobru.

“Kroz poslednje izmjene i dopune Zakona o sudskom savitu i sudijama, mislim da smo utabali jednu novu stazu za izbor predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. Oglas je objavljen, lista kandidata je sačinjena, tako da ja svima njima želim uspjeha i nadam se da ćemo nakon opšte sjednice Vrhovnog suda, a onda i nakon toga sjednice Sudskog savjeta, konačno imati predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. Nadam se da će to biti u oktobru, ne vidim apsolutno nijedan razlog zašto bismo odugovlačili”, poručuje Božović.

Rekao je da će se na sjednici Vlade usvojiti reformska agenda i da će građani od nje imati određene benefite- riječ je više od 380 miliona eura.

“Međutim, sa druge strane, da bismo to mogli da ostvarimo, moramo ispuniti neke od obaveza. Jedna od obaveza predviđena reformskom agendom je da do kraja ove godine imamo predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda, tako da i sa tog stanovišta je ovo pitanje životno i ne tiče se samo pravosuđa”, ističe Božović.

Bolji uslovi za državno tužilaštvo

Kazao je i da je proces generalno stvaranja boljih uslova za državno tužilaštvo u toku.

“Državno tužilaštvo se polako širi i na one prostorije trenutno Ministarstva pravde, s obzirom da Ministarstvo pravde mijenja lokaciju, tako da ćemo sa velikim zadovoljstvom i taj dio naše zgrade ustupiti državnom tužilaštvu. Jedan dio već kancelarija smo ustupili i nadam se da ćemo tom dinamikom, ako ne još bržom, nastaviti u narodnom periodu. Što se tiče brojnog stanja, apsolutno mislim da državno tužilaštvo ne samo u pogledu specijalnog državnog tužilaštva se mora osnažiti”, ukazuje ministar pravde.

Smatra da SDT treba značajno da jača kapacitete.

“SPO takođe ima veliku potrebu za većim brojem ljudi, tako da naša je obaveza unutar izvršne vlasti da stvorimo, kreiramo uslove da se tako nešto desi. Isto tako moram da istaknem da intenzivno radimo već neko vrijeme na kreiranju boljih materijalnih uslova, prije svega za sudije i državne tužioce, i to sudije osnovnih sudova i državne tužioce u osnovnom državnom tužilaštvu”, navodi Božović.

U oktobru i odluka o potencijalnom zatvoru u Mojkovcu

Najavljena je izgradnja novog zavora u Mojkovcu još 2018. godine i to je predstavljeno kao jedan važan poduhvat, imajući u vidu da su kapaciteti zatvora u Spužu već prilično opterećeni i da je zaista Crnoj Gori jedan takav projekat neophodan.

Govoreći o tom važnom pitanju, Božović je kazao da je priča o tome nepravedno zapostavljena.

“Ne postoji nijedna međunarodna organizacija, pogotovo ne komitet za zabranu torture, Evropska komisija itd. koja nam ne upućuje ozbiljne kritike za postojeće kapacitete u Spužu. Na kraju krajeva toga smo i mi svijesti. Pretrpani su nam trenutno svi kapaciteti unutar Spuža, isto tako naše kolege koje rade u ZIKS-u zaista pružaju nadljudske napore da sve ono što je njihova profesionalna obaveza izvrše i zbog toga je neophodno da nešto radimo po tom pitanju”, naveo je Božović.

Rekao je da je projekat zatvora u Mojkovcu i dalje formalno u toku, međutim još uvijek konkretni zadaci nisu izvršeni, odnosno konkretni početak samih radovanja.

“Zašto? Ja trenutno i mi u Ministarstvu pravde i generalno u Vladi imamo dilemu što uraditi sa tim procesom. Mislimo da su već troškovi samog projekta mnogo, mnogo veći od onih koji su bili kada se krenulo u tu ideju. Pitanje je da li je racionalno, da li je ekonomično da mi nastavimo taj projekat ili da se taj dio sredstava, čak ne moramo možda ni cjeloviti, već samo dio sredstava usmjerimo na postojeće kapacitete unutar Spuža, da ih proširimo, adaptiramo i da za mnogo manje novca dobijemo slične ili možda i bolje uslove”, istakao je Božović.

Kaže da su imali ozbiljne zamjerke od strane mještana, NVO aktivista na mogućnost rada izgradnje zatvora u Mojkovcu, blizina Tare i tako dalje.

“Drugo, blizina samog Apelacijonog suda, Višeg suda u Podgorici, na kraju krajeva transport tih lica do Mojkovce. Već imamo određene prijavnice i određene objekte i još jedna stvar, mi u zatvoru u Spužu već radimo novu specializovanu bolnicu, radimo novi multifunkcionalni objekat. Pitanje je treba li nama sve to još jednom po mnogo višoj cijeni u Mojkovcu. Ono što je izvisno i to mogu isto da obećam je da ćemo mi vjerovatno tokom oktobra donijeti jasnu odluku da li ćemo nastaviti proces, da li ćemo iz mjeseca u mjesec ulagati u nešto što tapka u mjestu. Ili ćemo usmjeriti sredstva na neku drugu lokaciju”, naveo je Božović.

Ljudska prava Katniću nijesu ugrožena

Na pitanje da li su ljudska prava zatvorenika bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića ugrožena, Božović navodi da se prema njemu postupa kao prema svim drugim osobama koje su tamo smještene.

“Zbog same činjenice da je riječ o, ipak, bivšem glavnom specijalnom tužiocu, osobi koja je bila i sudija Apelacijonog suda, osobi koja je zbog više različitih faktora, možda i određenog narušenog zdravstvenog stanja, tako da nemam saznanja da se na bilo kakav nehuman način postupa prema gospodinu Katniću i vjerujte mi, kad bih saznao ili imao bilo kakvu sličnu pritužbu istog trena bih u skladu sa zakonom reagovao”, poručio je Božović.