Video
Uporedni podaci pokazuju da je broj ovih krivičnih djela manji nego prošle godine. U martu 2019. godine, naime, nadležnim tužilaštvima procesuirano je ukupno 70 osoba.
– Zbog krivičnog djela krađa, u tom periodu, procesuirano je 38 lica, zbog teške krađe 23, a zbog sumnje da su počinili razbojništvo njih devet – saopšteno je Pobjedi iz policije.
Oblici
Razbojništva i krađe su česta krivična djela, a prema riječima advokatice Gorice Vujisić kvalifikacija zavisi od niza okolnosti: vrijednosti ukradene stvari, načina na koji je počinjeno krivično djelo, vremena kada se krađa dogodila…
– U odnosu na navedene okolnosti, krađe se dijele na lakše i teže. Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi 150 evra onda govorimo o lakšem obliku ovog krivičnog djela i to o sitnoj krađi, utaji i prevari – navodi Vujisić.
Ono što običnu krađu čini teškom, je kako ona dodaje, način izvršenja krivičnog djela.
– To su okolnosti koje mogu da se odnose na način izvršenja djela, posebnu opasnost učinioca, korišćenje posebnog sredstva ili posebne situacije za izvršenje djela. Kada govorimo o razbojništvima, ona impliciraju oduzimanje tuđe pokretne stvari upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom, s namjerom da se ,,prisvajanjem tuđe stvari pribavi za sebe ili drugog protivpravna imovinsku korist“. Dakle, specifičnost ovog krivičnog djela u odnosu na krivično djelo krađa, je upotreba sile i prijetnje koja prethodi krađi – objašnjava naša sagovornica.
Kazne
Vujisić navodi da je za krađe propisana novčana ili zatvorska kazna do tri godine. Takođe, kako dodaje, počinilac će se kazniti istim kaznama za pokušaj ovog djela.
– Kada je krađa počinjena obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostorija ili savladavanjem većih prepreka, kada učestvuju više osoba udruženih radi krađe, kao i u situaciji da je krađa izvršena u vrijeme požara, poplave, zemljotresa ili drugih nepogoda ili kada je učinjena iskorišćavanjem bespomoćnosti ili drugog teškog stanja nekog lica, počinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina – ističe Vujisić.
Za krivično djelo razbojništvo propisana kazna je od dvije do 10 godina.
– U zavisnosti od vrijednosti ukradenih stvari propisani su rasponi kazne, pa je tako propisano da ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 3.000 eura počinilac će se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina, a ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 30.000 kazniće se zatvorom od tri do 15 godina – kaže ona.
Naša sagovornica smatra da se ne može govoriti o blagoj kaznenoj politici.
– Kada imate u vidu da je, kao što sam navela, maksimalna propisana kazna dugotrajni zatvor, onda ne možemo govoriti o blagoj kaznenoj politici zakonodavca tako ali i primjene zakona. Kao što se može vidjeti, visina kazne zavisi od posebnih okolnosti izvršenja, odnosno od obilježja bića navedenih krivičnih djela. Kod blažih oblika krivičnog djela krađa, tzv. obična krađa, na žalost povratnika ima. Ono što posebno zabrinjava je da među povratnicima ima i maloljetnika i to uglavnom za krađe – objašnjava Vujisić.
,,Slučajno“ se zatekli, i uglavnom misle da tu stvar ,,niko ne koristi“
Tokom dugogodišnje karijere, kako je kazala advokatica Vujisić, imala je dosta slučajeva u kojima je postupala kao branilac optuženih kojima se na teret stavljalo izvršenje krivičnog djela krađa ili krivičnog djela teška krađa. Zanimljivo je, kako kaže, da su izgovori, uglavnom, slični.
Preporučeno
– Iskazi okrivljenih svodili su se na to da su se zatekli slučajno na određenom mjestu ili u određenoj prostoriji pa je primjetio neku stvar npr. neki tehnički uređaj pa je misleći da to niko ne koristi smatrao da tu stvar može preprodati i tako doći do novca. Uglavnom motiv je isti – doći do novca, ili kako je to zakonom definisano pribaviti protivpravnu imovinsku korist – kaže Vujisić.
