Publikacija daje pregled zakonodavnog okvira krivičnog postupka prema maloljetnicima, zatim primjene zakona u praksi, kao i problema sa kojima se suočavaju institucije prilikom sprovođenja svojih ovlašćenja u okviru krivičnog postupka prema maloljetnicima, sa osvrtom na krivične sankcije i postupak izvršenja mjera i sankcija prema maloljetnicima, što prate i sadržajne preporuke.

“Cilj ove analize je da skrene pažnju na pitanje maloljetničke delikvencije i krivičnog procesuiranja maloljetnika, ali i na činjenicu da postoji dosta prostora za unaprijeđenje krivičnog postupka prema malojetnicima, posebno u pogledu saradnje između nadležnih institucija“, kazao je Vasilije Radulović, autor analize i saradnik na programima u CGO-u.

On je naglasio da je primarni i najveći problem u sistemu maloljetničkog pravosuđa nedostatak infrastrukture, nedovoljno obučenog kadra i jasno definisanih institucionalnih procedura.

„Sud i dalje u pojedinim slučajevima izriče vaspitnu mjeru upućivanja u ustanovu zavodskog tipa, iako se ona ne može sprovesti u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima, jer se ta sankcija usljed nedostatka adekvatne ustanove izvršava u zatvoru u Spužu, a što je protivno svim normama i time se izjednačava sa kaznom maloljetničkog zatvora,“ pojasnio je Radulović.

Nikola Mirković, saradnik na publikaciji i saradnik na programima u CGO-u, ukazao je da Crna Gora ima uređen zakonodavni okvir u oblasti maloljetničkog krivičnog prava, koji je skoro u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima, ali da raskorak nastaje prilikom primjene zakona u praksi, što se konstatuje i u jednom od mišljenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ali i u Izvještaju Komiteta Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg kažnjavanja.

„Zakonska rješenja koja adresiraju maloljetničku delikvenciju u zemljama regiona su gotovo identična, s tim što su normativna rješenja u pogledu maloljetničkog zatvora u Hrvatskoj nešto strožija nego kod nas i u ostalim zemljama regiona. Razlika je veća u primjeni. Tako u Hrvatskoj i BiH postoji više institucija otvorenog tipa koje su specijalizovane za rad sa maloljetnicima, a što je nešto čemu treba da teži i Crna Gora,“ kazao je Mirković.

„Statistički podaci o broju predmeta u kojima se kao izvršioci pojavljuju maloljetna lica su opominjući kad je riječ o broju krivičnih prijava i postupaka, ali i neriješenih krivičnih prijava iz prethodnog perioda gdje postoji trend rasta“, naglasio je Radulović, navodeći i da su u 2021. godini 632 postupka bila u radu, po podacima iz Tužilaštva.

Radulović se osvrnuo i na analizu izrečenih sankcija prema maloljetnicima, ocjenjujući da nalazi do kojih je CGO došao otvaraju i pitanje adekvatnosti primijenjene kaznene politike i svrsishodnosti krivičnih sankcija, odnosno da se pružanjem zaštite i pomoći maloljetnim učiniocima krivičnih djela, vršenjem nadzora, opštim i stručnim osposobljavanjem i razvijanjem lične odgovornosti, obezbijedi pravilan razvoj sa ciljem da ubuduće ne vrše krivična djela.

Uvid u presude je pokazao i da veliki broj tih presuda koje se nalaze na sajtu nijesu u potpunosti anonimizirane, a što je suprotno Pravilniku o anonimizaciji podataka u sudskim odlukama.

„Nameće se utisak i da je kaznena politika blaga, posebno prema povratnicima u vršenju krivičnih djela. Evidentirani su i slučajevi da se iste vaspitne mjere izriču više puta povratnicima u vršenju krivičnih djela, što obesmišljava svrhu sankcije koja se izriče sa ciljem da maloljetna lica ubuduće ne vrše krivična djela. Takođe, zabrinjava što uvid u presude vodi zaključku i da kaznena politika nije ujednačena. Konstatuju se i primjeri nekonzistentnosti kaznene politike u odnosu na gotovo identična krivična djela, ali koja prozivode različite posljedice. Zato je neophodno raditi na ujednačavanju sudske prakse, a kako bi se osiguralo povjerenje u sistem i jednakost pred zakonom. U slučajevima kada se maloljetnik pojavljuje kao povratnik u izvršenju krivičnih djela, treba izbjegavati izricanje više puta iste vaspitne mjere, jer se tako ne može postići svrha kazne”, istakao je Radulović.

Damir Suljević, saradnik na publikaciji i saradnik na programima u CGO-u, apostrofirao je problem primjene određenih mjera.

„Opštine i institucije, za koje je mjesno nadležan Viši sud u Podgorici, ne pokazuju interesovanje za potpisivanjem sporazuma za sprovođenje vaspitne mjere posebne obaveze obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada kako bi na taj način bile dio mehanizama pomoći maloljetnicima kojima je izrečena ova vrsta kazne a u cilju njihove rehabilitacije i socijalne reintegracije,“ naveo je Suljević.

U publikaciji se navodi i da iz Stručne službe Višeg suda u Podgorici i sami upozoravaju na činjenicu da većina sporazuma koje su potpisali više ne važe, a poražavajuće je da sa Glavnim gradom i pored svih napora i pokušaja za uspostavljanje saradnje nije potpisan nijedan sporazum koji bi pomogao primjenu ove važne mjere.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

DRAMA U ULCINJU: Žena autom PREGAZILA PSA nakon što je njen ljubimac napadnut, POKUŠALA DA POBJEGNE iz države

TIVĆANIN STRADAO kod Brajića: POLICIJA SUMNJA NA SAMOUBISTVO

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Državljanka Sjeverne Makedonije AUTOMOBILOM NAMJERNO PREGAZILA DVA PSA u Ulcinju

Publikacija je dio projekta „Položaj maloljetnika u krivičnom postupku – od prevencije do reintegracije!“ koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva pravde.