Video
Tri je godine od pokušaja terorističkog napada na dan parlamentrarnih izbora u Crnoj Gori na današjni dan 2016.godine. Gdje je Crna Gora danas u odnosu na 2016, da li je pravosudni sistem pokazao svoju zrelost, ali i spremnost da se suprotstavi moćnim silama, kakve su destabilizacije koju pokušavaju obavještajne službe Rusije, ispričali su za Novu M kriminolog Velimir Rakočević i novinar i publicista Danilo Burzan.
“Prvostepene presude za jedno od najtežih krivičnIh djela protiv Države, izrečene pred Višim sudom u Podgorici u maju, pokazale su da su crnogorski pravosudni organi dovoljno spremni da zaštite Crnu Goru od onih koji žele da je destabilizuju”, kaže za Novu M, kriminolog Velimir Rakočević.
“Ovo je svakako jedan od najkompleksnijih predmeta u krivičnom pravosuđu i u tom smislu možemo reći da je ovaj predmet pokazao da smo na tom putu prešli vrlo važnu dionicu, u smislu da imamo kredibilne institucije. Tu svakako mislim da su pravosudni organi pokazali visok stepen nezavisnosti i spremnosti”, rekao je Rakočević.
Sa Rakočevićem je saglasan i novinar i publicista Danilo Burzan.On za našu televizju kaže da su bezbjednosne sluzbe uradile dobar posao:
“Mislim da je danas jasno svakome ko realno gleda na tu našu nevolju, da je naša država, njene bezbjednosne službe, pa i tužilaštvo, ostali nadležni organi obavili sve da ta naša nevolja bude razotkrivena, a vjerujem, i pravno sankcionisana, na pravi način”, kaže Burzan.
Burzan podsjeća da je u toku suđenja često spočitavano sa adrese opozicije i pro-opozicionih medija da je posrijedi montirani proces. Dokazi medjutim, kaže sagovornik Nove, govore drugačije.
“Mislim da je u međuvremenu pružen sijaset dokaza, a imali smo priliku i da to pratimo, da nema dvojbe da je to što je nagoviješteno i istraživano desilo“, rekao je Burzan.
Podsjetimo, značajnu ulogu tokom sudjenja imao je svjedok saradnik Saša Sinđelić koji je potvrdio navode iz optužnice da je postojao kriminalni plan da se u izbornoj noći 16 oktobra 2016. napravi, kako je kazao, krvoproliće u Crnoj Gori i ubije tadašnji premijer Milo Đukanović, a koji je u svijetu prepoznat kao lider prozapadne orjentacije. Pokušale su ruske specijalne obavještajne službe da na sve načine, da osujete ulazak Crne Gore u Nato.
Na svu sreću u tome nijesu uspjele – Crna Gora je 5.juna 2017. postala 29. članica najjačeg svjetskog vojnog saveza. Takodje pod liderstvom upravo Mila Djukanovića. Tako je pro-zapadni kurs naše države do kraja utaban.
Malo manje od tri godine kasnije 9.maja ove godine, sutkinja Suzana Mugoša, pred crnogorskom javnošcu obrazlazući presudu, kazala je da je kobni plan kriminalne organizacije bio da zastraše građane, povrijede ustavne strukture Crne Gore, i spriječe ulazak naše zemlje u NATO savez.
Djelovanje kriminalne organizacije planirano uz primjenu tačno odredjenih pravila unutršnje kontrole i discipline, planirano i sprovodjeno u medjunarodnim razmjerama. svaki pripadnik kriminalne organizacije je imao unaprijed odredjen zadatak i ulogu a u djelovanju kriminalne organizacije postoji spremnost za primjenu nasilja i zastrašivanja pri čemu su svi uračunljivi i svjesni svoga djela, istakla je Mugoša.
Sagovornici Nove M saglasni su-Crna Gora je pokazala da ima kapaciteta da se suprotstavi onima koji nastoje da se miješaju u naša unutrašnja pitanja, pa makar bila to i moćna sila kakva je Rusija.
“Znači da smo mi potvrdili da smo već, nakon relativno malog broja godina od obnove nezavisnosti, uspjeli da svoje bezbjednosne instituije, prije svega policiju i pravosuđe, da može da odgovori i izazovima najteže vrste, kao što je taj slučaj bio”, rekao je Danilo Burzan.
I kroz ovaj slučaj naša država je pokazala da može dati zadovoljavajući odgovor i na najsložnije bezbjedonosne izazove, ističe Rakočević.
Podsjetimo, zbog pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. pred Visim sudom u Podgorici osuđeno je 13 osoba, među kojima su najviše kazne dobili organizatori – ruski obavještajci GRU-a Eduard Širokov Šismakov i Vladimir Popov i to po 15 odnosno 12. Na kazne zatvora osuđeni su i DF-ovi Andrija Mandic i Milan Knežević, i to po pet godina. Mandićev vozač Mihailo Čađenovic, ako bude potvrdjena presuda Viseg suda, odležaće kaznu zatvora od godinu i šest mjeseci. Od devet srpskih državljana najvišu kaznu dobio je bivsi sef Žandarmerije Bratislav Dikić. U toku je žalbeni postupak a konačnu riječ dace Apelacioni sud.
