Video
UZALUDNE DOJAVE
Nakon što je u 17:26 savjesni građanin nazvao policiju i saopštio da je Aco Martinović pobio četvoricu ljudi u lokalu ,,Podmornica” – koristeći tako umjesto zvaničnog imena, lokalni naziv kafane – reakcija dežurnog policajca bila je pogrešna. Kada je građanin koji je prijavio zločin napomenuo da je riječ o kući Vučinića, dežurni policajac rodom iz jednog mjesta kraj Podogrice, zaključio je da se višestruko ubistvo odigralo u lokalu Vučinića koji se nalazi u Bajicama, pa je tamo upućena policijska patrola.
O tom nesporazumu govorio je na konferenciji za medije premijer Milojko Spajić koji je tada iznio i netačnu informaciju da je četvorustrukom ubistvu ,,prethodila tuča u lokalu”. O upućivanju patrole na pogrešnu lokaciju takođe su kazivali i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, kao i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i sve se svelo na – nesrećni nesporazum.
Međutim, sva trojica državnih funkcionera prikrila su od javnosti neke dodatne, važne podatke. Prema informacijama Portala ETV, četiri minuta nakon prvog, dežurni policajac u CB Cetinje dobio je, u 17:30 novu prijavu, a onda u 17:34 još jedan telefonski poziv zbog višestrukog ubistva na Cetinju. U oba slučaja policiji je prijavljeno precizno mjesto zločina, pa je ostala misterija zbog čega se policija pojavila ispred kafane ,,Velestovo” toliko kasno.
POLICIJA BEZ KOMANDE
Neko iz vrha bezbjednosnog sektora morao bi da pruži odgovor: ako je jedna patrola otišla ka Bajicama, što su, nakon naredne dvije telefonske prijave zločina, radili preostali policajci Centra bezbjednosti, zbog čega nijesu reagovali?
Prema izvorima Portala ETV većina od ukupno 9 policajaca u Centru bezbjednosti Cetinje, nijesu iz Prijestonice i zato često imaju problem sa pronalaženjem nekih lokacija.
Od Donjeg polja do centra Cetinja je nepun kilometar i djeluje neshvatljivo da su dvije dodatne telefonske dojave ostale bez akcije Centra bezbjednosti Cetinje.
Ta je inertnost, kako ukazuju stručnjaci, rezultat nespremnosti za reagovanje u vanrednim situacijama. Prema izvorima Portala ETV većina od ukupno 9 policajaca u Centru bezbjednosti Cetinje, nijesu iz Prijestonice i zato često imaju problem sa pronalaženjem nekih lokacija.
Čudno je, zabrinjavajuće, to ćutanje i nereagovanje državnog vrha. Nakon stravičnog ubistva 13 osoba na Cetinju 1. januara, najvećeg zločina u mirnodopskoj istoriji Crne Gore, čelnici državne vlasti se ponašaju kao da je stanje redovno: nije bilo vanredne sjednice Vlade Crne Gore, nije bilo sastanka Biroa za operativnu koordinaciju (BOK), nije bilo ni vanredne Skupštine Crne Gore, čak ni vanredne sjednice Odbora za bezbjednost parlamenta…
Zanimljivo je, takođe, da ni ministar unutrašnjih poslova Šaranović, pa ni čelnik Uprave policije Šćepanović tokom nekoliko konferencija za medije, uključujući i dvije vanredne 1. januara dok je Martinović još bio na slobodi – nijesu pomenuli da su pojedini građani Prijestonice direktno pomagali policijiu potjeri zaMartinovićem.
Kako je onda, iako je bila podrške građana, Martinović uspijevao da punih šest sati, od čega u automobilu (!) skori tri, uspijevao da izmakne potjeri?
(NE)SPOSOBNOST
Novi detalji o neefikasnom postupanju vrha MUP-a i Uprave policije, kao i netačne ili spinovane informacije o ,,izolovanju i hvatanju u obruč Aca Martinovića” pokazuju da vrh crnogorskog bezbjednosnog sektora nije izvukao pouke nakon masakra u Medovini avgusta 2022. godine. Naprotiv: kao da je svjesno rađeno na urušavanju sistema bezbjednosti.
Povećanje broja policajaca na Cetinju – sa šest 2022. na devet 2024. godine – nije značajno povećala operativni kapacitet jedinice, naročito ako se zna da su tokom prošle godine bile četiri mafijaške likvidacije i da se Prijestonicom u ovom trenutku šeta desetak pripadnika organizovane kriminalne grupe koji su zatvor napustili nakon što im presuda nije donijeta u zakonom predviđenom roku.
Filip Adžić i Dritan Abazović iz Ure propustili su da unaprijede rad policije od kraja 2022. godine, a tu ,,strategiju neaktivnosti” objeručke su prihvatili Demokrate Danilo Šaranović i Aleksa Bečić.
Gađanja koja su za policajce organizovana krajem 2023. i početkom 2024. godine pokazala su nezadovoljavajuće rukovanje oružjem, dok zdravstvena kontrola ukazuje na vrlo lošu fizičku pripremljenost. Ukratko: policajci na Cetinju nijesu ni bili sposobni za neku vanredno dobru reakciju.
-Ništa bolja situacija nije u ostalim gradovima, Srećom, tamo nije bilo ni približno situacija kao što su bile na Cetinju, inače bojim se da bi reakcije bile iste. Odnosno, ne bi ih bilo – kaže za Portal ETV nekadašnji policijski oficir.
KAD ZATAJI KOMANDNI LANAC
Najveći problem je ipak u – vrhu bezbjednosnog sektora, ljudima koji nijesu dorasli da komanduju u vanrednim situacijama. Podatak da ni 12. avgusta 2022. godine, baš kao ni 1. januara ove godine pripadnici Specijalne i Protivterorističke jedinice nijesu djelovale, osim kao neka vrsta ,,logističke potjere” poražavajuće je svjedočanstvo da je zakazao komandni lanac.
I da sve bude zanimljivije, Goran Jokić, načelnik regionalne stanice ,,Centar” – koji je zadužen za intervencije na području Podgorice, Cetinja i Kolašina – praktično nije ulestvovao u akciji i kada je Vuk Borilović činio masakr u Medovini, ali i nedavno kada je ubica Aco Martinović počinio.
Ta inercija i nesposobnost je šokantna, izaziva osjećaj nesigurnosti kod građanki i građana, ali i raste ozlojeđenost zbog toga što država ništa nije preduzela nakon prvog masakra i što se pokazala koliko juče sva nesposobnost čelnika bezbjednosnog sektora.
Prema informacijama Portala ETV, četiri minuta nakon prvog, dežurni policajac u CB Cetinje dobio je, u 17:30 novu prijavu, a onda u 17:34 još jedan telefonski poziv zbog višestrukog ubistva na Cetinju. U oba slučaja policiji je prijavljeno precizno mjesto zločina,
Kao i neka ravnodušnost, uporno ćutanje državnog vrha. Čak i nerazumljivo odsustvo čelnika bezbjednosnog sektora, uključujući i premijera Milojka Spajića, potredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića komemoraciji na Cetinju.
Čudno je, zabrinjavajuće, to ćutanje i nereagovanje državnog vrha. Nakon stravičnog ubistva 13 osoba na Cetinju 1. januara, najvećeg zločina u mirnodopskoj istoriji Crne Gore, čelnici državne vlasti se ponašaju kao da je stanje redovno: nije bilo vanredne sjednice Vlade Crne Gore, nije bilo sastanka Biroa za operativnu koordinaciju (BOK), nije bilo ni vanredne Skupštine Crne Gore, čak ni vanredne sjednice Odbora za bezbjednost parlamenta…
Preporučeno
Je li to znak nebrige za bezbjednost Crne Gore i njenih građana, čak i nepoštovanja žrtava masakra, ili je to dio neke skrivene a osmišljene agende osakaćivanja državnih prerogativa Crne Gore?
